Slavko Katić
POZDRAVNI GOVOR DOMAĆINA SKUPA
U Hutovu 30. srpnja godine Gospodnje 2011.
Dragi rođaci Mustapići!
Okupili smo se danas u Hutovu, gdje nam korijeni sežu duboko u prošlost i odakle se raseljavasmo na sve četiri strane svijeta, među mnoge narode i jezike.
Pripala mi je iznimna čast i dužnost biti domaćin ovoga prvog rodovskog skupa na Mustapića vinogradini, „na našoj plemenitoj baštini“.
Kratko je vrijeme bilo od ideje o susretu, organiziranja Udruge „Mustapići“, do ovoga veličanstvenog skupa, ali je naša mladež, naša uzdanica uspjela sve ovo pripremiti. Bog je čuvao zdravu u budućnosti!
Pozdravljam vas, drage rođake, rodice, supruge i zetove koji dođoste da se licem u lice upoznamo, da se srdačno družimo i da više doznamo gdje su prvi spomeni i pradavni korijeni roda Mustapića.
Cijeneći mukotrpne žrtve naših predaka, posebno se sjećamo one naše starije braće iz Drugoga svjetskog rata i poraća kao i onih u posljednjem ratu koji su položili život na oltar Domovine. Zaslužni su i oni da mi danas ovdje na ovoj plemenitoj baštini Mustapića možemo u slobodi i zahvalnosti održati ovaj naš sabor.
A da znamo gdje su nam korijeni, zahvaliti možemo u prvom redu našim časnim precima i našim dumama, svećenicima naše Trebinjsko-mrkanske biskupije, najstarije biskupije uspostavljene od dolaska Hrvata kao i svećenicima drugih biskupija.
Čast mi je pozdraviti preuzvišenog biskupa dr. Ratka Perića i nazočne svećenike.
Pozdrave šaljem i svećeniku našega roda don Stipi Mustapiću na otok Pag, koji iz opravdanih razloga nije danas s nama te drugim rođacima koji su željeli biti ovdje s nama, a nisu mogli doći.
Pozdravljam i ovdje prisutne izabrane predstavnike mjesne vlasti na čelu s dr. Živkom Matuškom, načelnikom Općine Neum i načelnike susjednih općina (nabrojati??) i druge narodne predstavnike.
Pozdravljam i gradonačelnike i načelnike gradova iz drage nam domovine Hrvatske(nabrojati??).
Srdačna dobrodošlica i pripadnicima ostalih hutovskih rodova te svima ostalim prijateljima i gostima koji su danas s nama kako bi uveličali naš povijesni skup.
Pozdravljam i predstavnike svih javnih medija koji će vijest o skupu Mustapića pronijeti diljem svijeta.
A sada samo nekoliko riječi o podrijetlu Mustapića.
Po predaji naših starih i po upisima pročitanim u crkvenim maticama župe Gradac i drugih župa te povijesnim vrelima doznajemo da smo grana staroga hrvatskog plemena Đurđević ili Jurjević koje se na ovim prostorima spominje još u 15. stoljeću.
Potvrdu tradiciji da smo se nekada prezivali Đurđević nalazimo u spisima biskupskog arhiva u Dubrovniku u kojima je 1793. upisan Ilija, sin Filipa Đurđevića iz Hutova. Filip je pak u maticama župe Gradac upisan kao Filip Mustapić iz Hutova.
Prezime Mustapić u povijesnim vrelima prvi put nalazimo 1579. u trogirskom zaleđu u koje Mustapići dolaze kao izbjeglice iz Hercegovine. U istom popisu, uz Mustapiće, nalazimo i neka druga hercegovačka plemena.
Prvi pisani spomen Mustapića u Hercegovini potječe iz 1694., kada Mlečani dijele zemlju svojim pristašama, pa tako i Petru Mustapiću i njegovoj braći i rođacima u Osičenoj Međi (današnjoj Osječenici) i na Toplici u Hrasnu.
U gradačkim župnim knjigama Mustapići se prvi put spominju 1722. godine, kada je u maticu krštenih upisan Andrija, sin Stojana Mustapića iz Hutova.
Zanimljivo je i potrebno spomenuti da su pojedini župnici u gradačkim župnim knjigama u 18. st. često upisivali i oblik Mustafić, pa tako danas imamo naše Mustafiće iz Samobora ovdje s nama. Taj oblik prezimena zabilježen je 1539. na otoku Visu. Težak život u Hercegovini pod otomanskom vlašću i druge okolnosti nagnali su Mustapiće, i druge rodove, da potraže bolji i sigurniji život diljem Hrvatske i svijeta.
U Stanju duša don Grge Matuška, iz 1792. godine, navedene su dvije obitelji: Matina s dvanaestero čeljadi u Doljanima i Vïdina s petero članova u Čeljevu, župljani župe Hrasno. (300 godina župe Dubrave, str. ???).
Osim u Hutovu, rođaci nam danas žive i u Čeljevu, Doljanima, Komanju Brdu, Stocu, Popratima, Trijebnju, Čapljini, Mostaru, a mnogo je Mustapića iseljenika širom domovine i svijeta.
Danas najviše Mustapića živi u Republici Hrvatskoj, a posebno u okolici Imotskoga: u Grabovcu, Lovreću, Cisti Provo, Lokvičićima, Medovu Docu, Mustapića Drazi, Opancima te gradu Imotskom. Mustapići su napučili i Neretvansku krajinu: od Stolova, preko Komarne i Vala, Blaca, Opuzena i Metkovića. Mustapići žive i u Splitu, Dugopolju, Selcima na Braču, Dubrovniku te Zagrebu.
Još da spomenem i najčešća muška imena našega roda upisana u spomenute gradačke matice: Đure, Mato, Filip, Andrija, Ivan, Luka, Nikola, Miho, Ilija itd. A ženska?
Javili su nam se rođaci iz Argentine, Sjeverne Amerike, Australije i iz brojnih europskih država.
Sad kad sam se kratko osvrnuo na naše rodovsko podrijetlo, spomenut ću nekoliko istaknutijih pojedinca iz rodova Mustapića i Đurđevića.
Dominikanac Augustin Đurđević rodio se u Dubrovniku 1818., a umro 1874. Zapisan je i pod krsnim imenom Antun Mustapić. Podrijetlom je iz Hutova odakle mu se otac preselio u Dubrovnik. Kao svećenik je obnašao razne dužnosti, poučavao razne predmete, bio je biograf i vjerski pisac. Napisao je nekoliko vrijednih djela. Upisan je u knjigu Znameniti Hrvati 925. – 1925.
Martin Đurđević iz Doljana (1845. – 1913.). Otac mu se prezivao Mustapić. Nakon osnovne škole završio je Isusovačku gimnaziju u Dubrovniku. Nije postao svećenik, radio je kao državni službenik u više gradova. Pisac je čuvene knjige Memoari s Balkana 1858-1878, Sarajevo, 1910.; pretisak, Stolac, 2000. Važno je spomenuti da je Martin organizirao gradsku upravu Mostara na odlasku turske vlasti.
Prof. dr. sc. Zvonko Mustapić iz Lovreća, živio u Zagrebu. Nažalost, nije dočekao skup rođaka. Umro je Zvonko prije godinu i pol dana. Bio je dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. dr. sc. Mijo Mustapić u dva je mandata bio dekan Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. dr. sc. Ana Marija Mustapić iz Buenos Airesa. Ana je podrijetlom iz Lovreća, Hrvatska. Predaje na više svjetskih sveučilišta i autorica je više znanstvenih djela. Surađuje u hrvatskom časopisu „Studia Croatica“ koji izlazi u Beuenos Airesu.
I toliko je drugih uglednih članova našega roda, ali njihova imena ostavimo za objavu u knjizi Mustapići.
Zato odavde, s našega prvog skupa, molimo i zadužujemo mlade znanstvenike da do sljedećega susreta napišu knjigu o našem rodu, a mi ćemo pomoći što je do nas. Već je skupljeno dosta vrijedne građe, uspostavljeni su kontakti koji će se i dalje proširivati poslije današnjega skupa, još samo naći široka pleća za ovakav naporan a zahvalan trud za dobro i našega roda i naše hrvatske povijesti.
I na kraju, dragi rođaci i prijatelji: Zahvaljujemo Bogu na ovome danu, jedinstvenu u ovih 400 posljednjih godina, koji nam je omogućio da se skupimo iz svih zemalja svijeta! Hvala ocu biskupu na blagoslovu, župniku don Peri i svima vama na sudjelovanju, čime ste odali počast pokojnima, a poštovanje živima, uveličavajući ovaj doista povijesni trenutak roda Mustapića!
Srdačna hvala i od Boga plaća svim pokroviteljima i donatorima te svima ostalima koji su nam na bilo koji način pomogli da se ovaj skup ovako svečano upriliči.
Nadam se da ćemo iz Hutova otići s ljepšima uspomenama nego što su naša predhodnici stoljećima odlazili po bijelome svijetu.
Osjećajte se kao na vlastitoj djedovini i radujemo se novim susretima!
Stigli su novi romantasy hitovi koje strastvene obožavateljice moraju nabaviti ovog ljeta
NOVA IZDANJA LUMENA Jelena Mandić-Mušćet Stigli su novi romantasy hitovi koje strastvene obožavateljice moraju nabaviti ovog ljeta Započeli su ljetni godišnji odmori za koje se mnoge čitateljice pripremaju uz neizostavnu […]
MG na Festivalu brzine u Goodwoodu 2026. predstavlja dva uzbudljiva konceptna automobila
Automobili koji spajaju sportsku baštinu i naprednu tehnologiju Klara Novosel Obilježavajući još jednu važnu prekretnicu u više od 100 godina dugoj britanskoj tradiciji, MG na Festivalu brzine u Goodwoodu 2026. […]
Ulica Pod Urom, povijesne crtice grada Umaga
Ulica Pod Urom – ili na talijanskom Corte delle ore – doista je jedan od onih skrivenih kutaka Umaga koji lako promaknu nepažljivom prolazniku, a zapravo nose najviše šarma Boris Markuš […]
Sveučilište u Beču istražilo razvoj slušnih i tjelesnih reakcija na glazbu kod beba
Istraživanje razvojnih psihologa, u kojem je sudjelovalo i Sveučilište u Beču, pokazalo je da mozak obrađuje glazbu od trećeg mjeseca života, a ples počinje tek pred kraj prve godine života. […]
Skulptura Hame Čavrka Izokrenuti svijet
Čavrk je konstruirao precizan svijet točno utvrđenih odnosa veličina i nagiba i sve to onda jednostavno pomaknuo… Miroslav Pelikan Akademski kipar i grafičar Hamo Čavrk, donedavni profesor na APURI, osobito […]
Tri žene koje vjeruju da velike promjene počinju u malim sredinama
Upoznajte Lidiju, Nikolinu i Dunju, žene iz karlovačkog kraja koje dokazuju da se u malim sredinama žive veliki snovi Dorijan Elezović Tri žene, jedna zaklada i velika ideja: kako Jaškovo […]
PONOVNO OŽIVLJAVA STARI GRAD NOVOG VINODOLSKOG
U Novom Vinodolskom 15. srpnja održat će večer ispunjena glazbom, gastronomijom i kulturnom baštinom Pripremio: Tomislav Radić Posjetitelje očekuje i poseban kutak posvećen tradiciji pčelarstva te demonstracija obrade vune na […]
Da mi je more – Novi singl benda Rode
Zagrebački bend Rode izdaje svoj debitantski singl i spot. Ljetnom pjesmom “Da mi je more” najavljuju i svoj debitantski album kojeg će obilježiti niz žanrova, od bluesa i rocka, pa […]
Ikosaedar: Od polimera do digitalnog koda Ante Barišića
Dubrovački umjetnik Ante Barišić u novom ciklusu povezuje sjećanja na Montreal ’72, suradnju s Richterom i Pejakovićem te vizionarski dijalog s umjetnom inteligencijom Miroslav Pelikan Možemo reći kako nas ovai […]
S OTVORENJA IZLOŽBE TISJE KLJAKOVIĆ BRAIĆ
Izložba obuhvaća četrdesetak ilustracija izvedenih flomasterom i akrilom na papiru te desetak slika u tehnici akrila na dasci Uz iznimno velik interes publike, u četvrtak, 9. srpnja 2026., u Hrvatskom muzeju […]
Bijenale slikarstva u Vukovaru
U Galeriji “Oranžerija” Gradskog muzeja Vukovar svečano je otvoreno 8. bijenala slikarstva, manifestacija u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika i u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar Pripremio: Tomislav Radić Nakon premijernog otvorenja u Varaždinu te predstavljanja u Galeriji Klovićevi dvori […]
Ciklus crvenih akvarela Kreešimira Ivića
Rekli bi, sve vrije, kuha i more i zemlja Miroslav Pelikan Nakon intenzivnog i strastvenog slikanja u ulju i akrilu velikih američkih gradova , New Yorka i Chicaga i njihovih […]
