Kako je dundo Gašpo postao kovač?

Ima jedno malo napušteno seoce u brdima iza Žukovica i Dubravice u pravcu Ošlja (pripada župi Ošlje). Živa, tako je zovu. Tu baš kroz selo je granica Hercegovine i Dalmacije ali kuće su u dalmatinskom

U selu su živjele samo dvije familije, ali brojne. Šimunovići zvani Gašparovići i Konculi zvani Maletta. Prije 40 godina selo je napušteno i propadaju kuće, a vrti, njive i okućnice zarastaju u makiju. U jesen 1991. godine četnici su okupirali selo Ošlje. Dalje nisu mogli jer su pok. Andrija Matijaš i njegov zamjenik Nediljko Grubišić iz specijalnog voda gardijske brigade Split iz pravca Žukovica ušli u Živu i na dominantnom brdu Utrk postavili teški mitraljez i MB kojima su kontrolirali prostor i daljnji prodor napadačima.

Tražio mi puk. Grubišić fotografiju ove njihove baze u selu Živa. Pišu ratnu monografiju. Ja ne mogu otići uslikati, ali sam nešto pronašao.

Po ostacima kuća vidi se koliko su vrijedni bili majstori zidari i klesari u Živoj. Ovo jedinstveno guvno je svo isklesano na jednoj litici – špicom i macom.

Bilo je i kovača Gašparovića. koji su izumrli još prije Drugog svjetskog rata.

Kad su partizani u jesen 1944. godine “oslobodili” Hotanj, “oslobodili” su kovačnicu djeda Nikole (sve otjerali u Hutovo da oforme partizansku radionicu u malom skladištu na željezničkoj stanici. Radionica radila jedan dan – neuki majstori nisu uveče “udunuli” kovačku vatru i po noći sve izgorjelo u požaru!

Djeda Nikolu u ljeto 1945. godine ubili negdje oko Stoca (i tisuće drugih Hrvata koji su se odazvali na poziv nove vlasti uvjereni da nemaju nikakve ratne krivice…).

Na Hotnju je u kući bila glad. U jesen 1945. godine otišao Gašpo (r. 1930.) i brat mu Milan (r. 1931.) u selo Živu i iskali u pokojne Milovčuše da im da teški kovački nakovanj jer u Gašparovića više nije bilo kovača. Žena se smilovala i dozvolila im. Tako njih dvojica, dva nejaka djeteta, puna dva dana, korak po korak među sobom (a ponajviše kurlajući) donijeli nakovanj na Hotanj. I Gašpo počeo kovati.

Kad se dundo Gašpo 1962. godine trajno nastanio u Hutovu demontirana je na Hotnju kovačnice i na mazgama dopremljena u Hutovo.

Antun Gašparović zv. Džako imao je velike vinograde u Živoj i proizvodio najbolje vino koje je tržio kod hutovskih krčmara. On i njegova Milovčuša su učestalo prolazili preko Žukovica i Hotnja goneći na mazgi mješine najboljeg vina u Hutovo.

Ondje kod dunda Gašpe im bilo prijateljsko svratište i često bi na objedu ostajali.

Izravnali su račun oko nakovnja koji je Gašpi do kraja života bio osnovno sredstvo za rad.

Nakovanj iz Žive je sada zaključan u kovačnici pok. dunda Gašpe u Hutovu.

Autor: Slavko Katić – Izvor fotografija: Ošlje Portal (oslje.com)

NEUM, RADIONICE, SLAVKO KATIĆ

“Uhvaćeni motivi” slikara u Neumu

Četverodnevna 22. Umjetnička kolonija u Neumu završena je prošli tjedan Slikarice i slikari gosti Neuma bili su vrijedni i stvorili brojna umjetnička djela, ali i uživali u gostoprimstvu Neuma, hotela Zenit, posjetu obitelji Pavlović u Gradac i…
LJUBO KRMEK, SLAVKO KATIĆ, SUSJEDSTVO

OŽIVLJENE SANJE – upriličeno predstavljanje zbornika Stolačko kulturno proljeće i održana Vidoška pjesnička noć

Potkrjepljujući onu da tko hoće uvijek nađe i način, u četvrtak 10. lipnja 2021. na Radimlji je upriličeno predstavljanje zbornika Stolačko kulturno proljeće, a održana je i Vidoška pjesnička noć Marijana Krmek Iako su izostali neki dragi…
SLAVKO KATIĆ

Flautistica Jelena Lazarević iz Metkovića osvojila 1. nagradu

Još jedna 1. nagrada stiže u Osnovnu glazbenu školu u Metković. Jelena Lazarević učenica 3.r flaute osvojila je 1. nagradu u 2. kat flauta na međunarodnom natjecanju “Mladi virtuoz” u Beogradu Organizator ovog natjecanje je OMŠ Petar…
SLAVKO KATIĆ

Iseljeničko razmišljanje za posjeta starom kraju

Donosimo zanimljiv članak autora Miška Njavre, hrvatskog iseljenika u Australiji, objavljen u Hrvatskom Vjesniku iz Melbourna od 28. travnja 2021. Već duži period vremena, skoro svake godine, iz Australije odlazim u stari kraj, Herceg-Bosnu, iz koje potječem.…
SLAVKO KATIĆ

Ponad grada, divnoga Mostara • spomen-klupa njegovih rudara…

Dobri ljudi su sreća na ovom svijetu. Jedan od takvih je i 56. godišnji Mostarac, gospodin Dragan Vidović, pravnik, sportaš; zaljubljenik u svoj Mostar gdje godinama sustavno istražuje i piše o gradu, njegovoj prošlosti i ljudima Slavko Katić…
SLAVKO KATIĆ

Marina Konjevod: Slike u spomen dobrom čovjeku i cijenjenom slikaru Nikoli Novoselu

Marina Konjevod svoje dvije slike, Gradac i Cerovo posvećuje pok. Nikoli Novoselu uz izraze zahvalnosti kao in memoriam dobrom čovjeku, cijenjenom slikaru i humanitarcu Slikarstvo Marine Konjevod (rođ. Menalo) potaknuo je pok. Nikola Novosel, slikar, doajen likovne…
POEZIJA, SLAVKO KATIĆ

P. Pavlović: KRIŽ NA VRHU PLANINE ŽABE

Pero PavlovićKRIŽ NA VRHU PLANINE ŽABE Kada na kamenom vrhuncu zasja nebeskim sjajemRijek iz grudi će poteći, zvijezde se skutrit u zagrljaj križaI vrelo milosti razlit na zemlju i ljudeŽivot u riječi začet, dotiče se vječnosti Na…
SLAVKO KATIĆ

Prohodale stare masline u Broćancu

Ponekad se sjetim lektire iz osmogodišnje škole, kao i zbirke Kad bi drveće hodalo od Grigora Viteza. I evo, “prohodale” stare masline u Matića iz Broćanca Matići-Vlajići maslinari, dostojni svojih djedova i očeva, angažirali braću Butigane iz…
SLAVKO KATIĆ

O župi Vidonje

Jutros me ugodno iznenadio prilog u 24 sata o župi Vidonje. Naša župa Graca i župa Vidonje su susjedne prastare župe i nakon seobe naroda iz Graca (nakon Bečkog ili Morejskog rata 1683.-1699.) na oslobođeni neretvanski prostor zadržala se…
SLAVKO KATIĆ

Kako je dundo Gašpo postao kovač?

Ima jedno malo napušteno seoce u brdima iza Žukovica i Dubravice u pravcu Ošlja (pripada župi Ošlje). Živa, tako je zovu. Tu baš kroz selo je granica Hercegovine i Dalmacije ali kuće su u dalmatinskom U selu…
SLAVKO KATIĆ

Mramorkina i Lukina pojata

Mramorkina pojata je urušena, a naš mali vrt na Starim guvnima je odmah do zapadne strane pojate, uz put, onaj gdje je bio veliki bajam i na njemu stara loza Mramorkine pojate sjećam se kad je bila…
SLAVKO KATIĆ

STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆE 2020 – prelistajte zbornik!

Godišnjak Stolačko kulturno proljeće za 2020. godinu pored uobičajenih zavičajnih priloga, stolačkih i hercegovačkih, donosi i posebnu tematsku cjelinu kroz niz radova koji obrađuju Bleiburg i Križni put u povodu njihove 75. godišnjice Kada se u jeku…
SLAVKO KATIĆ

Hotanj – Blagoslov i Misa za baku Trojku / foto!

Skromna žena svetačkog života, hodočasnica i moliteljica, baka Trojka U subotu, 24. listopada, je na Trojkinom uređenom grobu, apartmanu od mramora, kako reče umirovljeni biskup Ratko Perić, gorjelo na desetke crvenih plamenova, osvjetljavajući sliku njezinog radosnog a…
SLAVKO KATIĆ

Pero Pavlović – NAŠA LUCA

Dne 24.10.2020. na Hotnju je služena sveta Misa za pokojnu Lucu Puljić, rođenu Trojić. Svetu Misu, pred crkvom Svetog Nikole, predvodio je biskup Ratko Perić uz sudjelovanje svećenika: don Ivice Puljića, don Ante Jukića, don Mile Vidića…
SLAVKO KATIĆ

Odlazak Mare Stojanove

Mara je od svih postarijih osoba u selu do neki dan bila najvitalnija; držala je 15-ak ovaca koje su joj bile korisna zabava, a ne potreba Već godinama običavam svakodnevno barem trknuti na Hotanj, ne radi poslova…