Skip to content

O prvom susretu Mustapića u Hutovu 2011. godine

Slavko Katić

POZDRAVNI GOVOR DOMAĆINA SKUPA
U Hutovu 30. srpnja godine Gospodnje 2011.

Dragi rođaci Mustapići!

Okupili smo se danas u Hutovu, gdje nam korijeni sežu duboko u prošlost i odakle se raseljavasmo na sve četiri strane svijeta, među mnoge narode i jezike.

Pripala mi je iznimna čast i dužnost biti domaćin ovoga prvog rodovskog skupa na Mustapića vinogradini, „na našoj plemenitoj baštini“.

Kratko je vrijeme bilo od ideje o susretu, organiziranja Udruge „Mustapići“, do ovoga veličanstvenog skupa, ali je naša mladež, naša uzdanica uspjela sve ovo pripremiti. Bog je čuvao zdravu u budućnosti!

Pozdravljam vas, drage rođake, rodice, supruge i zetove koji dođoste da se licem u lice upoznamo, da se srdačno družimo i da više doznamo gdje su prvi spomeni i pradavni korijeni roda Mustapića. 

Cijeneći mukotrpne žrtve naših predaka, posebno se sjećamo one naše starije braće iz Drugoga svjetskog rata i poraća kao i onih u posljednjem ratu koji su položili život na oltar Domovine. Zaslužni su i oni da mi danas ovdje na ovoj plemenitoj baštini Mustapića možemo u slobodi i zahvalnosti održati ovaj naš sabor.

A da znamo gdje su nam korijeni, zahvaliti možemo u prvom redu našim časnim precima i našim dumama, svećenicima naše Trebinjsko-mrkanske biskupije, najstarije biskupije uspostavljene od dolaska Hrvata kao i svećenicima drugih biskupija. 

Čast mi je pozdraviti preuzvišenog biskupa dr. Ratka Perića i nazočne svećenike.

Pozdrave šaljem i svećeniku našega roda don Stipi Mustapiću na otok Pag, koji iz opravdanih razloga nije danas s nama te drugim rođacima koji su željeli biti ovdje s nama, a nisu mogli doći.

Pozdravljam i ovdje prisutne izabrane predstavnike mjesne vlasti na čelu s dr. Živkom Matuškom, načelnikom Općine Neum i načelnike susjednih općina (nabrojati??) i druge narodne predstavnike.

Pozdravljam i gradonačelnike i načelnike gradova iz drage nam domovine Hrvatske(nabrojati??). 

Srdačna dobrodošlica i pripadnicima ostalih hutovskih rodova te svima ostalim prijateljima i gostima koji su danas s nama kako bi uveličali naš povijesni skup.

Pozdravljam i predstavnike svih javnih medija koji će vijest o skupu Mustapića pronijeti diljem svijeta.

A sada samo nekoliko riječi o podrijetlu Mustapića.

Po predaji naših starih i po upisima pročitanim u crkvenim maticama župe Gradac i drugih župa te povijesnim vrelima doznajemo da smo grana staroga hrvatskog plemena Đurđević ili Jurjević koje se na ovim prostorima spominje još u 15. stoljeću.

Potvrdu tradiciji da smo se nekada prezivali Đurđević nalazimo u spisima biskupskog arhiva u Dubrovniku u kojima je 1793. upisan Ilija, sin Filipa Đurđevića iz Hutova. Filip je pak u maticama župe Gradac upisan kao Filip Mustapić iz Hutova.

Prezime Mustapić u povijesnim vrelima prvi put nalazimo 1579. u trogirskom zaleđu u koje Mustapići dolaze kao izbjeglice iz Hercegovine. U istom popisu, uz Mustapiće, nalazimo i neka druga  hercegovačka plemena.

Prvi pisani spomen Mustapića u Hercegovini potječe iz 1694., kada Mlečani dijele zemlju svojim pristašama, pa tako i Petru Mustapiću i njegovoj braći i rođacima u Osičenoj Međi (današnjoj Osječenici) i na Toplici u Hrasnu.

U gradačkim župnim knjigama Mustapići se prvi put spominju 1722. godine, kada je u maticu krštenih upisan Andrija, sin Stojana Mustapića iz Hutova.

Zanimljivo je i potrebno spomenuti da su pojedini župnici u gradačkim župnim knjigama u 18. st. često upisivali i oblik Mustafić, pa tako danas imamo naše Mustafiće iz Samobora ovdje s nama. Taj oblik prezimena  zabilježen je 1539. na otoku Visu. Težak život u Hercegovini pod otomanskom vlašću i druge okolnosti nagnali su Mustapiće, i druge rodove, da potraže bolji i sigurniji život diljem Hrvatske i svijeta.

U Stanju duša don Grge Matuška, iz 1792. godine, navedene su dvije obitelji: Matina s dvanaestero čeljadi u Doljanima i Vïdina s petero članova u Čeljevu, župljani župe Hrasno.  (300 godina župe Dubrave, str. ???).

Osim u Hutovu, rođaci nam danas žive i u Čeljevu, Doljanima, Komanju Brdu, Stocu, Popratima, Trijebnju, Čapljini, Mostaru, a mnogo je Mustapića iseljenika širom domovine i svijeta.  

Danas najviše Mustapića živi u Republici Hrvatskoj, a posebno u okolici Imotskoga: u Grabovcu, Lovreću, Cisti Provo, Lokvičićima, Medovu Docu, Mustapića Drazi, Opancima te gradu Imotskom. Mustapići su napučili i Neretvansku krajinu: od Stolova, preko Komarne i Vala, Blaca, Opuzena i Metkovića. Mustapići žive i u Splitu, Dugopolju, Selcima na Braču, Dubrovniku te Zagrebu.

Još da spomenem i najčešća muška imena našega roda upisana u spomenute gradačke matice: Đure, Mato, Filip, Andrija, Ivan, Luka, Nikola, Miho, Ilija itd. A ženska?

Javili su nam se rođaci iz Argentine, Sjeverne Amerike, Australije i iz brojnih europskih država.

Sad kad sam se kratko osvrnuo na naše rodovsko podrijetlo, spomenut ću nekoliko istaknutijih pojedinca iz rodova Mustapića i Đurđevića. 

Dominikanac Augustin Đurđević rodio se u Dubrovniku 1818., a umro 1874. Zapisan je i pod krsnim imenom Antun Mustapić. Podrijetlom je iz Hutova odakle mu se otac preselio u Dubrovnik. Kao svećenik je obnašao razne dužnosti, poučavao razne predmete, bio je biograf i vjerski pisac. Napisao je nekoliko vrijednih djela. Upisan je u knjigu Znameniti Hrvati 925. – 1925. 

Martin Đurđević iz Doljana (1845. – 1913.). Otac mu se prezivao Mustapić. Nakon osnovne škole završio je Isusovačku gimnaziju u Dubrovniku. Nije postao svećenik, radio je kao državni službenik u više gradova. Pisac je čuvene knjige Memoari s Balkana 1858-1878, Sarajevo, 1910.; pretisak, Stolac, 2000. Važno je spomenuti da je Martin organizirao gradsku upravu  Mostara na odlasku turske vlasti.  

Prof. dr. sc. Zvonko Mustapić iz Lovreća, živio u Zagrebu. Nažalost, nije dočekao skup rođaka. Umro je Zvonko prije godinu i pol dana. Bio je dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Mijo Mustapić u dva je mandata bio dekan Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Ana Marija Mustapić iz Buenos Airesa. Ana je podrijetlom iz Lovreća, Hrvatska. Predaje na više svjetskih sveučilišta i autorica je više znanstvenih djela. Surađuje u hrvatskom časopisu „Studia Croatica“ koji izlazi u Beuenos Airesu.

I toliko je drugih uglednih članova našega roda, ali njihova imena ostavimo za objavu u knjizi Mustapići.

Zato odavde, s našega prvog skupa, molimo i zadužujemo mlade znanstvenike da do sljedećega susreta napišu knjigu o našem rodu, a mi ćemo pomoći što je do nas. Već je skupljeno dosta vrijedne građe, uspostavljeni su kontakti koji će se i dalje proširivati poslije današnjega skupa, još samo naći široka pleća za ovakav naporan a zahvalan trud za dobro i našega roda i naše hrvatske povijesti.  

I na kraju, dragi rođaci i prijatelji: Zahvaljujemo Bogu na ovome danu, jedinstvenu u ovih 400 posljednjih godina, koji nam je omogućio da se skupimo iz svih zemalja svijeta!  Hvala ocu biskupu na blagoslovu, župniku don Peri i svima vama na sudjelovanju, čime ste odali počast pokojnima, a poštovanje živima, uveličavajući ovaj doista povijesni trenutak roda Mustapića!

Srdačna hvala i od Boga plaća svim pokroviteljima i donatorima te svima ostalima koji su nam na bilo koji način pomogli da se ovaj skup ovako svečano upriliči.

Nadam se da ćemo iz Hutova otići s ljepšima uspomenama nego što su naša predhodnici stoljećima odlazili po bijelome svijetu.

Osjećajte se kao na vlastitoj djedovini i radujemo se novim susretima!

hkld srijem zemun 2026 nikon d 90 (37)

HODOČAŠĆE ČLANOVA HKLD-a U SRIJEM: SUSRET VJERE, POVIJESTI I ZAJEDNIŠTVA / 3 fotogalerije

Članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva sudjelovali su u hodočašću u Srijem, tijekom kojega su posjetili Zemun i upoznali bogatu duhovnu, kulturnu i povijesnu baštinu ovoga kraja. Hodočasnike je tijekom cijeloga pohoda pratio mons.…

elegantna brineta ispred monumentalnog kristalnog luka vrata percepcije meta ai foto (1)

🔵 SESIJA 5: Otključana vrata percepcije: Umjetna inteligencija kao ravnopravni stvaralački partner / Unlocked Doors of Perception: Artificial Intelligence as an Equal Creative Partner

🔬 HR: Znanstveno-filozofski traktat sesije U evolucijskom razvoju ljudske civilizacije, pojam kreativnosti predugo je bio zatvoren u krute biološke ladice, promatran kao isključivi monopol organskog uma. Peta sesija našeg međunarodnog simpozija nadrasta te…

akademik davor miliČiĆ

AKADEMIK DAVOR MILIČIĆ, NOVI PREDSJEDNIK HAZU-a

Poštovani akademiče Miličiću, u ime uredništva Akademija Art upućujemo Vam iskrene čestitke povodom izbora za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vaš izbor predstavlja priznanje Vašem znanstvenom i stručnom radu, kao i dugogodišnjem…

dunav kod slankamena u zlatnom kasnom jesenskom sumraku, meka magla iznad srijemskih ravnica i silueta drevne kamene crkve u daljini meta ai

Geometrija sjećanja: Kako tišina srijemskih ravnica čuva neizbrisivi kod opstanka

U danima kada se misli cijele nacije tiho okreću prema istoku domovine, prelistavanje prostranstava Dunava i drevnih župa nadrasta puku geografiju. Kako povratak korijenima i susret s ljudima koji čuvaju baštinu u tišini…

dunav kod slankamena u jantarnom sumraku, s mekom maglom i siluetom drevne crkve, i krunskim riječima zlatnim fontom na dnu meta ai

🏛️ ART POSTCARD (13) – KOD OPSTANKA: Svjetlo koje tiho zrije na istoku

✨ „Zemlja ne progovara kroz buku i uštogljene dekrete, nego kroz tišinu onih koji čuvaju njezino korijenje. Tko ima duboke obzore u srcu, taj mirno promatra oluje i ne pristaje na sivilo prolaznog…

celeste otvorena izložba sergija mihića vuković (15) (1)

CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”

Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su…

elegantna brineta u toplom jantarnom pletenom džemperu i šarenom šalu drži toplu keramičku šalicu kave na kamenoj terasi pod zlatnim zrakama kasne jeseni meta ai foto (1)

Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad

Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka…

marina vujčić mogla sam to biti ja (1)

Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA

Marina Vujčić  MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić  MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…

teo trostmann (1)

Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna

Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…

Široki pogled na tunel, snažna zraka svjetla i veća silueta, dok puna vertikalna ostaje da umiruje na kraju teksta meta ai

ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove

✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art…

unutarnji kod (14) — drevni vinski podrum, hrastove bačve i kristalne čaše u prvom planu, a na kraju tunela mirna silueta u zlatnoj zraci svjetla meta ai

🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti

U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno…

drevni kameni spomenik s dubokim tradicionalnim rezbarijama prožet suptilnim futurističkim holografskim čvorovima i digitalnim svjetlosnim tragovima meta ai foto

Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja

Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet…