Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
Prilog o knjizi V A I M
Jon Fosse V A I M Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman nobelovca Jon Fossea VAIM,u izvrsnoj tvrdo uvezanoj opremi, na 180 stranica, u prijevodu s norveškog Muniba Delalića.…
Prilog o knjizi MORALNA AMBICIJA
Rutger Bregman MORALNA AMBICIJA Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci posebnih izdanja objavio djelo Rutgera Bregmana MORALNA AMBICIJA, u izvrsnom tvrdom uvezu, na 265 stranica, u prijevodu s nizozemskog Svetlane Grubić Samaržija.…
Ciklus malih pejzaža Nevena Otavijevića
Neven Otavijević superiorno je realizirao ovaj nježni ciklus posvećen suživotu, birajući osobito osobite motive Miroslav Pelikan U novoj produkciji suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, zadarskog slikara Nevena Otavijevića posebno se ističe ciklus malih pejzaža,…
JA, DIJETE – Otvorena izložba riječke akademske umjetnice Lee Labrović u Galeriji ZILIK
Izložba o djeci za djecu Izložba “Ja, dijete” akademske umjetnice Lee Labrović svečano je otvorena je 7. svibnja 2026. u Galeriji ZILIK u Karlovcu Autorica se predstavila nizom slika, objekata i reljefa putem kojih progovara o djetinjstvu kao trajnom stanju koje…
Hrvatska strana može tražiti odgovarajuće ime za projekt Pantheon
Da se razumijemo Pero Pavlović Hrvatska strana može tražiti odgovarajuće ime za projekt Pantheon Ovih dana udarna vijest u Hrvatskoj bila je o projektu Pantheon vrijednom više od 50 milijardi eura. Projekt je…
Sinergija pogleda u oku umjetnice – Izložba Anice Popović povodom Dana Grada Đakova, od 8. svibnja
Povodom Dana Grada Đakova Muzej Đakovštine poziva na otvorenje retrospektivne izložbe Anice Popović pod nazivom “Sinergija pogleda u oku umjetnice” Venina Markuš Izložba donosi presjek umjetničina stvaralaštva u kojem se prepoznatljivo isprepliću pejzaži…
Susret bez pravila – otvorena izložba u galeriji Slovenskog doma u Zagrebu
Izložba „Susret bez pravila” otvorena je u galeriji Slovenskog doma Zagreb u Masarykovoj 13 i može se razgledati do 20. svibnja 2026. godine Pripremio: Tomislav Radić Na otvorenju su se okupili brojni umjetnici,…
Uručena ZAHVALNICA Tomislavu Marijanu Bilosniću u povodu 300 godina Arbanasa u Zadru
Na Svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 300 godina Arbanasa u Zadru, održanoj u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u srijedu, 6. svibnja 2026. godine, uručena je ZAHVALNICA Tomislavu Marijanu Bilosniću “u znak iskrene…
Promocija slikovnice „Veseli Francuzić“, autorice Antonele Soldo, 12. svibnja
U srijedu, 12. svibnja s početkom u 19:30 sati, u dvorani hotela President u Čapljini bit će održana promocija slikovnice „Veseli Francuzić“, autorice Antonela Soldo Riječ je o toploj i jedinstvenoj slikovnici posvećenoj…
Od petka do nedjelje na rasporedu je 34. kolo Supersport Hrvatske nogometne lige
Tri kola prije kraja SuperSport Hrvatske nogometne lige (HNL) u sezoni 2025./2026., situacija na vrhu i dnu tablice je izuzetno napeta Boris Markuš U petak će se odigrati susret – Rijeke i Vukovara.…
Beč povećava kapacitete za proizvodnju solarne energije
Beč nastavlja ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije kao ključnog dijela klimatske politike. Grad pritom kombinira ulaganja u infrastrukturu i ciljane novčane poticaje kako bi ubrzao energetsku tranziciju. Novi projekti dodatno učvršćuju put…
Životinje u opusu Renate Facan Kušec
Inspirativan ciklus Renate Facan Kušec posvećen našim “najboljim“ prijateljima Miroslav Pelikan O posebnom značaju raznih životinjskih vrsta u životu čovjeka nije potrebno mnogo govoriti. Psi, mačke, konji, ptičice žive s nama, pored nas,…











