Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
Miris dunja na starom ormaru – Kako ženska tradicija čuva toplinu obiteljskog koda
Dok jesen odijeva brežuljke u jarke bakrene i zlatne tonove, žive uspomene na bakinu kuhinju podsjećaju nas na organske vrijednosti koje nemaju rok potrošnje Postoji poseban, neopisiv miris jesenjih jutara koji nas u…
Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokriteta
Slavljenje nevidljivih pobjeda svakodnevice. Zašto su kreativni ženski pothvati i iskreni ljudski susreti jedini stvarni štit protiv otuđenog digitalnog matrixa? U suvremenom društvu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira senzacionalizmom, lažnim…
Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolara
Ovu inspirativnu priču od samih početaka prati i podržava ekipa portala Akademija Art Zagreb, prepoznajući važnost projekata koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske i pokazuju kako inovacije mogu nastajati daleko od tradicionalnih tehnoloških središta.…
Sabor kao repriza bez gledatelja
Daljinski upravljač kao politička poruka Boris Markuš Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica,…
Hrvatski Rafale presreo putnički Boeing iznad Hrvatske nakon uzbune zbog mogućeg sigurnosnog incidenta
Malteški zrakoplov na letu iz Grčke prema Njemačkoj bio je označen kao moguća prijetnja nakon aktiviranja koda 7500. Hrvatski Rafale vizualno ga je identificirao i pratio do izlaska iz hrvatskog zračnog prostora, izvijestio…
Prilog o knjizi TALIJANSKE BAJKE
Italo Calvino TALIJANSKE BAJKE – prikupljene u posljednjih stotinu godina iz narodne predaje i s raznih narječja pretočene u književni jezik Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebački nakladnik BODONI objavio fascinantno izdanje Talijanskih bajki…
Magija i transformacija u fizičkom svijetu – Ciklus umjetnika Ante Barišića
“Ključ leži u prihvaćanju dualizma – u srazu između nemira i kontrole” Miroslav Pelikan Ante Barišić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa. I danas, Barišić neumorno luta neistraženim prostranstvima umjetnosti…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (28): Sv. Barbara – Svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Prilog o knjizi MELANKOLIJA
Mircea Cartarescu MELANKOLIJA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prozu istaknutog rumunjskog pisca Mircee Cartarescua MELANKOLIJA, u finom tvrdom uvezu, u prijevodu s rumunjskog Gorana Čolakhodžića, na 250 stranica. Knjigu čini nekoliko cjelina,…
Moć neovisne misli – Zašto trasiranje novih puteva plaši doživotne rentijere uštogljenog sustava?
Kada sinergija tradicije i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti. Zašto je naša čvrsta medijska rešetka postala rendgenski aparat kroz koji savršeno jasno vidimo kako stvari na sceni stoje. U svakom društvenom i kulturnom…
Najava predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem, 20. listopada
Najava hagioterapijskog predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem – duhovno-antropološki pristup “Kako umiriti srce u nemiru negativnih vijesti o bolestima, ratovima, umjetnom inteligencijom kada se strah za budućnost pojačava. Hagioterapija otkriva uzroke…
Secesija: najveći osječki brend koji još nismo iskoristili
Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe Venina Markuš Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I…












