Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
POZIV: Humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA, 24. lipnja u 19 sati, u Zaprešiću
U Pučkom otvorenom učilištu u Zaprešiću (Trg žrtava fašizma 11) organizira se humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA autora Don Dantea (Željko Lovrić), u srijedu 24. lipnja 2026. godine, u 19 sati U…
Osvrt na mini ciklus portreta konja Damira Medvešeka
Konji Damira Medvešeka žive u pričama i legendama, druže se sa herojima i junacima, boreći se protiv nepravde, noseći svog hrabrog jahača sve dalje Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, iznimno je cijenjeni…
IVAN DOMANČIĆ: LJUBAV U DOBA FAŠIZMA
U svom novom polemičkom tekstu naslovljenom „Ljubav u doba fašizma” hvarski pisac i pjesnik Ivan Domančić govori o problemu novog fašističkog vala koji doživljava nagli porast, te pojačanim nasiljem i mržnjom prijeti pokositi…
Tradicionalna manifestacija KUD-a Sarvaš koja njeguje slavonsku folklornu baštinu
KUD Sarvaš, KUD Slavonija (Osijek), HKPD Silvije Strahimir Kranjčević (Bački Breg, Vojvodina) i Pučki Pivači Solin. Za zabavni tač zadužen je bio Taman Band – taman za sve Venina Markuš U Sarvašu, čarobna…
PETI DAN SLANO FILM DAYS
PETI DAN SLANO FILM DAYS U ZNAKU FILMSKOG RAZGOVORA S PAWEŁOM PAWLIKOWSKIM I RUBENOM ÖSTLUNDOM Ana Petričić Gojanović Posljednji dan trećeg izdanja Slano Film Daysa obilježio je Filmski razgovor s redateljem Pawełom Pawlikowskim, kojeg…
Lepeza motiva tamnih sjećanja Petera Weisza
Lepeza motiva tamnih sjećanja u fasciunantnom ciklusu Crnih slika, ulja na platnu manjeg formata podsjeća nas na prošlost, opominjujući uvijek Miroslav Pelikan Novi ciklus Crnih slika na pretežito manjim formatima ulja na platnu,…
Osvrt na novi brutalno moćan ciklus Duška Šibla
Novi uzbudljivi ciklus akrila na platnu Duška Šibla Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl kontinuirano nadograđuje, obogaćuje svoj kompleksni opus ulja i akrila na različitim formatima platna s nekoliko skupina temeljnjih motiva, od…
Naše more, novi ciklus Ante Barišića
Umjetnik iznimno nadahnut stvaranjem Dubrovački slikar Ante Barišić nesvakidašnja je pojava u aktualnoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Izraziti je pobornik digitalnog slikarstva, neumorni istraživač vlastitih mogućnosti Miroslav Pelikan Novi ciklus je naše more. Kažete…
Kopika, osječka omiljena “Copacabana”
Gradonačelnik Radić otvorio obnovljenu osječku Copacabanu na njezin 50.-ti rođendan, završena najveća rekonstrukcija u povijesti kupališta Venina Markuš sječka Copacabana u subotu je svečano otvorena nakon završetka rekonstrukcije Sportsko-rekreacijskog centra, upravo na 50.…
Održana 16. humanitarna likovna kolonija “Matija Skurjeni” u Novim dvorima / FOTO
Klub Zapreščana šesnaesti je put okupio likovne umjetnike na jednodnevnoj likovnoj koloniji “Matija Skurjeni”. Događaj je održan u subotu, 20. lipnja 2026. godine, čime se ova manifestacija nakon nekoliko godina ponovno vratila u…
Fotosofia 21 by Hoyka – Fashion Day
Dva lica modne fotografije: glamur pred kamerom, ozbiljan rad u pozadini ZAGREB – Ljudi često zamišljaju modnu fotografiju kao lijepu lokaciju, zgodne ljude, čašu šampanjca u ruci i par klikova na fotoaparatu. U…
SVEČANA DODJELA NAGRADA I PROMOCIJA KATALOGA 8. BIJENALA SLIKARSTVA
NAGRADE 8. BIJENALA SLIKARSTVAGrand Prix nagradaNagrada za najboljeg mladog umjetnikaKontrapunkt nagrada, Vladimir Dodig TrokutIva Vraneković – umjetnici umjetniku Sven Jozić Odbor za dodjelu nagrada 8. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Elizabeta Igrec,…











