Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
POZITIVNA PRIČA: Srebro u kamenu – Kako dalmatinski suhozid i miris maslinovog ulja čuvaju nadu generacija
Zatvorite oči i zamislite miris posoljenog zraka, škrtu zemlju crvenicu i obrise kamenih bedema koji vijugaju preko brda dokle god pogled seže. To nije scenografija iz prošlosti; to je živi spomenik ljudskoj tvrdoglavosti…
Likovni volonteri na djelu Selce – 2026.
Kreativnost+Svestranost+Odricanje+Posvećenost zajednici=HUMANIZAMDOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI = HUMANIZAM = LIKOVNO VOLONTERSTVOHumanitarna likovna kolonija„Likovni volonteri na djelu Selce-2026.“Rupčić Božo-Boško, prof., voditelj i sudionik kolonije Ovogodišnja Humanitarna likovna kolonija „Likovni volonteri na djelu-Selce-2026.“ održana sredinom mjeseca rujna …
Oblaci Damira Medvešeka
Oblaci Damira Medvešeka djeluju i kao precizno oslikana nebeska pojava ali i kao alternativni svijet oblika Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek istaknuti je i osobito zapaženi suvremeni hrvatski likovni umjetnik, izrazito ciijenjen…
Ciklus magičnih apstrakcija Duška Šibla
Sjajan, živopisan i koloristički sugestivan apstraktni ciklus Duška Šibla Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, kontinuirano stvara u više atelijera, od Zagreba i Opatije do Londona i…
Liga Staje, Drama Počinje: Nakon Rijeke 3:0 Hajduku – Sve Oči Prelaze na Vatrene!
Osmo kolo završilo, reprezentativna pauza počinje – HNL se nakratko gasi, a puls seli u kockaste Boris Markuš SuperSport HNL otišao je na neuobičajeno dugu stanku. Kao da je liga odjednom udahnula, zastala,…
Prilog o knjizi Deset dana u travnju
Boris Rašeta i Goran Gavranović Deset dana u travnju – Kronika krvavog ruleta koji je zauvijek promjenio Hrvatsku Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prošireno i izmijenjeno izdanje knjige Borisa Rašete i Gorana…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (13): Sveta Dimfna – Nebeska zaštitnica duševnog mira, obitelji i emocionalne utjehe
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U trinaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” okrećemo se liku svete Dimfne, rane kršćanske…
Humanitarni čin umjetnika: Online izložba slika za obnovu potresom stradale crkve u Čučerju
Povodom velike 825. obljetnice spomena župe Čučerje (Zagreb), Hrvatsko katoličko liječničko društvo, Podružnica “Branimir Richter” u Zagrebu (HKLD) doniralo je župi Pohoda Blažene Djevice Marije vrijednu zbirku od 60 umjetničkih djela. Sva prikupljena…
PLUS: Anatomija koraka – Zašto u doba algoritama ponovno gradimo staze od kamena?
Živimo u vremenu u kojem se uspjeh mjeri brzinom prijenosa podataka, a kretanje digitalnim klikovima. Ipak, usred tog tehnološkog ubrzanja, čovjek se suočava s neobičnim paradoksom: što brže putujemo kroz virtualni prostor, to…
Cetinski i Shorty Pretvorili Vinkovce u Noć Bez Kočnica: Spektakularan Kraj 61. Vinkovačkih Jeseni
Vinkovci U Totalnom Transu: Cetinski & Shorty Pretvorili Finale Jeseni u Glazbeni Uragan! Venina Markuš Nakon deset dana pjesme, plesa, folklora, tradicijskih običaja, susreta i programa, 61. Vinkovačke jeseni zatvorene su u atmosferi…
UMJETNOST U ZAGORSKOJ PRIRODI – BOJE I OBLICI ZAGORJA PRENESENI NA PLATNO
Likovna kolonija „Umjetnost u zagorskoj prirodi“ održana na Jezeru Klanječkom U subotu 19.rujna.2026. je na području Jezera Klanječkog općina Veliko Trgovišće, održana likovna kolonija „Umjetnost u zagorskoj prirodi“, posvećena ljepoti zagorskog krajolika, druženju…
Snaše i Baje Slavonije, Baranje i Srijema – priča koja se ne da zaboraviti
Etno manifestacija „Zavičajno ruvo“ Osijek 2026. Venina Markuš Organizator: Udruga ETNO centar Osijek U ravnici koja se prostire tiho, široko, kao da nikad ne završava, postoje ljudi koji nose vrijeme bolje nego kalendari.…












