Pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić pobjednik je Natječaja za najbolju neobjavljenu pjesmu s temom o Hrvatskom Kraljevstvu, koji je, povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini, raspisalo Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Split
Bilosnić je nagrađen za svoje pjevanje „Kralj Tomislav“, poetski ciklus sastavljen od sedam pjesama, u kojem snažnim lirskim izrazom i povijesnim motivima tematizira vrijeme hrvatskih kraljeva, s posebnim naglaskom na lik i simboliku prvoga hrvatskog kralja Tomislava. Povjerenstvo Natječaja istaknulo je kako nagrađeno djelo odlikuju poetska zrelost, povijesna utemeljenost i suvremena umjetnička interpretacija nacionalne baštine.
Natječaj je bio namijenjen autorima neobjavljenih pjesama koje se bave temama Hrvatskoga Kraljevstva, hrvatskih kraljeva i odgovarajućih povijesnih motiva, a raspisan je u sklopu programa obilježavanja velike nacionalne obljetnice – 1100 godina od uspostave Hrvatskoga Kraljevstva.
Nagrada se sastoji od pisanog priznanja i novčanoga iznosa. Ovim priznanjem još je jednom potvrđen značajan doprinos Tomislava Marijana Bilosnića suvremenoj hrvatskoj književnosti, kao i trajna vrijednost poetskog promišljanja nacionalne povijesti i identiteta.
OBRAZLOŽENJE NAGRADE ZA NAJBOLJU NEOBJAVLJENU PJESMU S TEMOM O HRVATSKOM KRALJEVSTVU
Povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini, DHK, Ogranak Split, objavio je na mrežnoj stranici DHK-a 28. listopada 2025., natječaj za nagradu za najbolju neobjavljenu pjesmu s temom o Hrvatskom Kraljevstvu, odnosno hrvatskim kraljevima i odgovarajućim povijesnim motivima. Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i priznanja.
Natječaj je bio otvoren do 20. studenoga 2025. U zadanom roku prijavilo se više autora/autorica sa svojim pjesmama. Zaprimljene pjesme razmotrilo je stručno povjerenstvo (dr. sc. Miro Radalj, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i dr. sc. Gordana Laco) i najboljom je ocijenilo pjesmu Kralj Tomislav autora Tomislava Marijana Bilosnića te zaključuje da mu se dodijeli spomenuta nagrada.
Obrazloženje:
Kralj Tomislav poduža je pjesma epsko-lirskih, poemskih karakteristika, razdijeljena na 7 obrojčanih odjeljaka / kitica nejednakih duljina. Pisana je slobodnim stihom, umjerena ritma sukladnoga refleksivnim motivima pjesme i pjesnikovim doživljajima. Kako je i naslovljena, pjesma govori o hrvatskom kralju Tomislavu. Započinje uzvišenim stihom što evocira biblijske riječi U početku bijaše kralj… te se dalje u tom tonu razlaže kroz hrvatsku prošlost i budućnost, hrvatsku zemlju i narod. Pjesnik vrlo slikovito, metaforama, probranim epitetima, usporedbama i drugim pjesničkim sredstvima, povezuje hrvatske krajeve i povijesne događaje s iznimnom ulogom kralja Tomislava. Pjesnički izraženo poznavanje hrvatske prošlosti i kulture, prepliće se s pjesnikovim osjećajima domoljublja i rodoljublja, kroz koje se pokazuje i čvrsta vjera u opstojnost hrvatskoga naroda. Tomislav je u tom spletu nezaobilazna figura i simbol: Pjevam Hrvatsku Tomislavu i Tomislava / Hrvatskoj, jer gdje nestaje ime počiva / narod, u narodu su svi kraljevi…
Povjerenstvo zaključuje da je ovom pjesmom autor Tomislav Marijan Bilosnić ostvario izvorno književno-umjetničko djelo koje zavrjeđuje ovu nagradu.
Split – Zagreb, 18. 12. 2025.
dr. sc. Gordana Laco, predsjednica Ogranka Split
Tomislav Marijan Bilosnić
KRALJ TOMISLAV
1.
U početku bijaše kralj, kraljevstvo bijaše
narod, i vjetar, i Duvno, i pjesma koja
poplavljuje – Tomislav još postoji i snaga
koja raste gotovo izvan sebe, naše srce, naša
duša, daleka prošlost i tijelo, koje u ovome
času doziva spasenje, kruh, zemlju i budućnost
Tomislava, i mnoštva drugih, Hrvatsku
koja blaguje na poljima u sjaju sunca,
novoj mladosti, hrabrosti što prkosi
i nove donosi dane
2.
Stijeg na Gvozdu, proročki oganj u očima
konjanika, sokolovi stare Liburnije, zlatna
glagoljica sunca u jeziku šapat svetog Jeronima,
grom Dinare i more što feničke brodove pamti,
oklopnici, krstonoše, huk vječnosti i Tomislav
među žitom učinio je zemlju tijelom, vinogradom
mog djetinjstva, mekim glasom u kamenu na kojem
djeva pjeva na putu za Nin, u bijelom polju
na crvenoj krvi obzor mora, Dalmacija,
Slavonija kao molitva, sablje Bosne i Zahumlja,
narod koji diše kao Isus u narodnoj nošnji,
niz uže, niz dah, niz križ, kralj je ljubav
koja hoda, galop konja i godina ispod zvijezda,
kosti pradjedova mač od riječi u hrastu
pored kuće, u prozoru što gleda u stijeg
od Zrmanje do stijene što plače vodom Cetine,
i Drave, što šaptom se vraća iz utrobe zaborava,
i rijeka bosanskih što pod listovima dunja žute,
Tomislav krepak u rvanjih na polju Duvanjskom
kruni vrijeme, a kruna iz ognja, zrnce praha
i proročka voda, tisućljetno moje djetinjstvo,
plamen ljeta u koji kneževi zašivaju plašt
za kralja prvoga glasa s ogrlicom krvi
oko vrata
3.
Ne pišem o kralju kao legendi, ne zovem te
da ljubiš sliku, zagrizi kamen, okupaj se
u Vrljici gole kože, jer kralj bez naroda
prazna je grobnica, a smrti Tomislava
nema, kao što nema prijestolja bez pepela
i čovjeka bez ožiljka, nema kraja onome što je
riječ, gdje povijest završava oganj počinje
i kralj ustaje iz pamćenja, u kovnici identiteta
on se presvlači u čelik, u šaku što udara
o stoljeća i mi nosimo krunu kao predivo oblaka,
nosimo ime u stihu, zemlju na jeziku, tisućljeće je
samo prva stranica na polju Duvanjskom, na svakom
polju gdje trave ne rastuviše od sjećanja, i zato
ne izgovaraj ime Hrvatske bez glasa što peče
4.
Tomislav nije mrtav, on je oblik, karta
bez granica izlizanih poput školjki na suncu,
on je narod razliven kao duh vina u tisućljetnom
peharu sna, ne traži ga u školskim knjigama,
u kipovima premazanim zaboravom, već u
svakom otporu, u rečenici koja se ne savija, u oku
tigra kad gleda cara bez treptaja, u kruni od vatre,
od znoja i ljubavi, u misi zornici kada starac
šuti u molitvi i dijete uči glagoljicu, kada se jave
ratnici prije zastava, bosonogi, a s mačem
u oku; iz kamena u riječ, iz riječi u narod,
Tomislav kao vjetar što nosi štit, kao sunce
starije od mraka, u svakoj čestici tla gdje trave se
mole rosom i čuje otkucaj srca u modrini mora
i gorja, u pticama što lete prema slobodi,
jer kralj je postao pjesnik i hoda kroz snove
u čizmama tišine
5.
Na plamenim ždrijelima bijelih konja, kralj je
munja Velebita u kojoj se noću mrijesti trublja
s Dinare, i huči, i sije vjetar dok sinovi loze
prelaze preko Svetog brda i vino toče iz žila
zmajevih i hrastova duba, pred Mađarom i pred Bizantom
bez straja, dok sinje more i u humskoj šȕmi šumì
iz krvi, iz brda iz soli i boli; prvi kralj hrvatske
zemlje okrunjen je prahom starih vremena, od Jadrana
do Drave okrenut suncu koje ne zalazi, Istoku
s kojeg silni Simeon car dolazi, Tomislav
u svakom kamenu što ga dijete niz padinu baca
da probudi svijet; kralj suze Hrvatice i sokola
ponad Klisa, gol skriva svoje rane u tamjanu,
s oštricom pod svakim noktom u vremenu uz glas
crkvenih zvona na braniku svjetlosti; žetva zelena
pod nebom plodnim, kamen po kamen tvrđava
u zemlji gdje vukovi šute kad ljudi pjevaju
kada su jaruge dublje od zakona, a mačevi govore
prije jezika, u sjenu kralja neprijatelji padaju,
jer tko će braniti polje bolje od onoga
što ga ore
6.
Na rubu svitanja čovjek, ni od zlata
ni od dima, od naroda, a negdje iz pleća
iz zatiljka neka i moja kost; iz kralja planine,
nì od ljȗdi nì od iména,od slova složenih da ne
zaboravimo koliko smo puta morali stajati
da bismo uopće znali hodati, u tami i dimu
stoji kralj Tomislav sa sokolom na ramenu, još je
znak, još samo je zvijezda koja postaje kip
u srcu, vladar i narod koji poput oluje nadolaze
i nestaju na pučini, a vjetrovi donose brodove,
konjanike i pješake krvavo postrojene, Tomislav
svoju zemlju brani i širi, svijetli gradovi padaju
kao kamenje, u dvoru od vatre njegove oči
sjaje, borba ne prestaje, u beskraju vladavina
postaje pjesma, èhō zvònā i tišīnā, tvoja borba
naše prijestolje, zemlja nije granica, zemlja je
dah, ime u vremenu što ne poznaje kraja,
i svaka je bitka borba protiv zaborava
na rubu svitanja kada zvona padaju s neba
7.
Tomislav i kralj i put, na borbenom štitu
stih, ni plemić ni svetac, već zov
u natopljenim snovima
Tomislav, kralj hrvatski, svijetli kralj,
vitez pravi, odvažan
I danas kad našu prošlost pijemo, ime
njegovo pjevamo, ruku čistu i jaku,
nema ga ali postoji u korijenima dubokim,
nismo zaboravili kako je umrijeti
za domovinu
Kralj Tisućljetne Stijene šapat je u planini
Tomislav je otkucaj u kamenu, u krvi, u vatri,
u jeziku, u meni, bijel kao kost, crven
kao rana, modar kao molitva
Pjevam Hrvatsku Tomislavu i Tomislava
Hrvatskoj, jer gdje nestaje ime počiva
narod, u narodu su svi kraljevi, u meni
svi ratnici, ja sam Tomislav, tigar koji je
rikao pred Bizantom, ne klečim, ne molim,
zapovijedam nebu da se razvedri
Kad Tomislav govori, govori tlo, ne vlada
nego živi, prvi među kraljevima,
dok su rijeke pitale nebo za smjer on je
pio vino s Ilirima i s bogovima starim orao
prije krune, prije zakona
Tomislav od imena koje oživljuje, zagonetka
od vječne slave u glagoljici, ogrlica od krvi
i soli, jezik je što nosi slava
I, nećeš razumjeti narod ako ne razbiješ
ogledalo, i nećeš biti slobodan dok ne kažeš:
Tomislav
Zemunik, završeno, 9. rujna 2025.
Ruka kao motiv i metafora u djelima Renate Facan Kušec
Mnoge je motive rado i s uspjehom koristila u svom plodnom artističkom djelovanju istaknuta suvremena hrvatska likovna umjetnica akademska slikarica Renata Facan Kušec, od balerina i baleta, do portreta žena i djevojaka, gradskih veduta, mitskih jedrenjaka, konja, pasa Miroslav Pelikan…
Glazbena čarolija jubilarnih 60. Đakovačkih vezova
Od petka 26. lipnja započinje bogat glazbeni program 60. Đakovačkih vezova Kao i svake godine glazbeni program 60. Đakovačkih vezova održat će se na pozornici iza crkve Svih svetih, a završna četiri dana glazbeni će se program odvijati na još…
Zaprešić: Večer Don Dantea u znaku riječi, glazbe i humanosti za malu Nives / FOTO
U Zaprešiću je održana promocija zbirke pjesama „Planina suza bogova“ autora Željka Lovrića – Don Dantea, koja je u dvorani Pučkog otvorenog učilišta okupila brojne posjetitelje u večeri ispunjenoj emocijom, umjetnošću i ljudskošću Lidija Zečević Večer je bila prožeta snažnim spojem književnosti…
Otvorena retrospektivna izložba Ivančice Cvitić Znidarčić: ‘1976. – 2026.’
U Galeriji grada Krapine u petak, 19. lipnja 2026. godine, svečano je otvorena retrospektivna izložba naziva ‘1976. – 2026.’ istaknute hrvatske keramičarke Ivančice Cvitić Znidarčić, kojom magistrica umjetnosti obilježava 50 godina svog stvaralaštva Okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica Pučkog otvorenog…
U Koprivnici predstavljena AURORA I JA Zdenke Čavić
U nadaleko poznatoj Galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici, 23. lipnja 2026. godine, održano je predstavljanje knjige eseja AURORA I JA književnice i esejistice Zdenke Čavić. U ozračju ispunjenom književnošću, glazbom i promišljanjem o čovjeku i suvremenom društvu, brojni posjetitelji imali su…
Ljeto na bečkom Dunavu – besplatne plaže, odmor i rekreacija
Bečanima potpuno besplatno na raspolaganju stoji više od 63 kilometra dunavske obale, moderna kupališta te mnogo prostora za predah i rekreaciju Lara Kuš Austrijska prijestolnica i ovog ljeta nudi atraktivan i besplatan pristup vodenim površinama te nastavlja širiti ponudu različitih…
Neven Otavijević – Od gradskih veduta, pejzaža sa stablima i skupine zgrada u Zadru
Otavijević jednostavno slika trenutke života, u kome nema euforije, nema ni tuge ili žalosti, to je život koji protječe iz dana u dana… Miroslav Pelikan Slikar iz Zadra Neven Otavijević u posljednjih nekoliko godina osobito se istakao svojom zanimljivom likovnom…
Veliki jubilej slavonskog ponosa: Otvoreni 60. Đakovački vezovi!
Šest desetljeća ponosa: Đakovo u zlatnom sjaju 60. Đakovačkih vezova Priredila: Venina Markuš Đakovo je ponovno raširilo ruke i otvorilo vrata jedne od najvećih i najprepoznatljivijih tradicijskih manifestacija u Hrvatskoj. Jubilarni, 60. Đakovački vezovi, koji se održavaju od 19. lipnja…
ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYS
Gosti i sudionici trećeg Slano Film Days odlaze inspirirani za nove projekte Ana Petričić Gojanović Završio je treći Slano Film Days, jedinstven format filmskog događanja koje u Slanom okuplja renomirane svjetske filmske autore i talentirane redatelje i glumce iz regije.…
Niz aktova Damira Medvešeka
Pred nama je niz nepoznatih, zagonetnih žena u trenutcima potpune tišine, samoće, dok razmišljaju… Miroslav Pelikan Jedan od čestih motiva u atelijeru akademskog slikara Damira Medvešeka, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika jest akt ili skica obnaženog, uznemirenog tijela ,kao u…
LJETO NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 2026
10 dana programa, 5.000 posjetitelja i najveće izdanje dosad Daniel Badanjak Festival će se održati od 28. kolovoza do 6. rujna 2026., a publici donosi deset dana glazbenog, kulturnog i zabavnog programa na prostoru Zagrebačkog velesajma.
POZIV: Humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA, 24. lipnja u 19 sati, u Zaprešiću
U Pučkom otvorenom učilištu u Zaprešiću (Trg žrtava fašizma 11) organizira se humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA autora Don Dantea (Željko Lovrić), u srijedu 24. lipnja 2026. godine, u 19 sati U predstavljanju knjige sudjeluje kao moderatorica prof. Lidija…
