Skip to content

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ POBJEDNIK NATJEČAJA ZA NAJBOLJU PJESMU O HRVATSKOM KRALJEVSTVU

Pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić pobjednik je Natječaja za najbolju neobjavljenu pjesmu s temom o Hrvatskom Kraljevstvu, koji je, povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini, raspisalo Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Split

Bilosnić je nagrađen za svoje pjevanje „Kralj Tomislav“, poetski ciklus sastavljen od sedam pjesama, u kojem snažnim lirskim izrazom i povijesnim motivima tematizira vrijeme hrvatskih kraljeva, s posebnim naglaskom na lik i simboliku prvoga hrvatskog kralja Tomislava. Povjerenstvo Natječaja istaknulo je kako nagrađeno djelo odlikuju poetska zrelost, povijesna utemeljenost i suvremena umjetnička interpretacija nacionalne baštine.

Natječaj je bio namijenjen autorima neobjavljenih pjesama koje se bave temama Hrvatskoga Kraljevstva, hrvatskih kraljeva i odgovarajućih povijesnih motiva, a raspisan je u sklopu programa obilježavanja velike nacionalne obljetnice – 1100 godina od uspostave Hrvatskoga Kraljevstva.

Nagrada se sastoji od pisanog priznanja i novčanoga iznosa. Ovim priznanjem još je jednom potvrđen značajan doprinos Tomislava Marijana Bilosnića suvremenoj hrvatskoj književnosti, kao i trajna vrijednost poetskog promišljanja nacionalne povijesti i identiteta.

OBRAZLOŽENJE NAGRADE ZA NAJBOLJU NEOBJAVLJENU PJESMU S TEMOM O HRVATSKOM KRALJEVSTVU

Povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini, DHK, Ogranak Split, objavio je na mrežnoj stranici DHK-a 28. listopada 2025., natječaj za nagradu za najbolju neobjavljenu pjesmu s temom o Hrvatskom Kraljevstvu, odnosno hrvatskim kraljevima i odgovarajućim povijesnim motivima. Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i priznanja.

Natječaj je bio otvoren do 20. studenoga 2025. U zadanom roku prijavilo se više autora/autorica sa svojim pjesmama. Zaprimljene pjesme razmotrilo je stručno povjerenstvo (dr. sc. Miro Radalj, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek i dr. sc. Gordana Laco) i najboljom je ocijenilo pjesmu Kralj Tomislav autora Tomislava Marijana Bilosnića te zaključuje da mu se dodijeli spomenuta nagrada.

Obrazloženje:

Kralj Tomislav poduža je pjesma epsko-lirskih, poemskih karakteristika, razdijeljena na 7 obrojčanih odjeljaka / kitica nejednakih duljina. Pisana je slobodnim stihom, umjerena ritma sukladnoga refleksivnim motivima pjesme i pjesnikovim doživljajima. Kako je i naslovljena, pjesma govori o hrvatskom kralju Tomislavu. Započinje uzvišenim stihom što evocira biblijske riječi U početku bijaše kralj… te se dalje u tom tonu razlaže kroz hrvatsku prošlost i budućnost, hrvatsku zemlju i narod. Pjesnik vrlo slikovito, metaforama, probranim epitetima, usporedbama i drugim pjesničkim sredstvima, povezuje hrvatske krajeve i povijesne događaje s iznimnom ulogom kralja Tomislava. Pjesnički izraženo poznavanje hrvatske prošlosti i kulture, prepliće se s pjesnikovim osjećajima domoljublja i rodoljublja, kroz koje se pokazuje i čvrsta vjera u opstojnost hrvatskoga naroda. Tomislav je u tom spletu nezaobilazna figura i simbol: Pjevam Hrvatsku Tomislavu i Tomislava / Hrvatskoj, jer gdje nestaje ime počiva / narod, u narodu su svi kraljevi… 

Povjerenstvo zaključuje da je ovom pjesmom autor Tomislav Marijan Bilosnić ostvario izvorno književno-umjetničko djelo koje zavrjeđuje ovu nagradu.

Split – Zagreb, 18. 12. 2025.
dr. sc. Gordana Laco, predsjednica Ogranka Split              
 

Tomislav Marijan Bilosnić
KRALJ TOMISLAV

1.

U početku bijaše kralj, kraljevstvo bijaše

narod, i vjetar, i Duvno, i pjesma koja

poplavljuje –  Tomislav još postoji i snaga

koja raste gotovo izvan sebe, naše srce, naša

duša, daleka prošlost i tijelo, koje u ovome

času doziva spasenje, kruh, zemlju i budućnost

Tomislava, i mnoštva drugih, Hrvatsku

koja blaguje na poljima u sjaju sunca,

novoj mladosti, hrabrosti što prkosi

i nove donosi dane

2.

Stijeg na Gvozdu, proročki oganj u očima

konjanika, sokolovi stare Liburnije, zlatna

glagoljica sunca u jeziku šapat svetog Jeronima,

grom Dinare i more što feničke brodove pamti,

oklopnici, krstonoše, huk vječnosti i Tomislav

među žitom učinio je zemlju tijelom, vinogradom

mog djetinjstva, mekim glasom u kamenu na kojem

djeva pjeva na putu za Nin, u bijelom polju

na crvenoj krvi obzor mora, Dalmacija,

Slavonija kao molitva, sablje Bosne i Zahumlja,

narod koji diše kao Isus u narodnoj nošnji,

niz uže, niz dah, niz križ, kralj je ljubav

koja hoda, galop konja i godina ispod zvijezda,

kosti pradjedova mač od riječi u hrastu

pored kuće, u prozoru što gleda u stijeg

od Zrmanje do stijene što plače vodom Cetine,

i Drave, što šaptom se vraća iz utrobe zaborava,

i rijeka bosanskih što pod listovima dunja žute,

Tomislav krepak u rvanjih na polju Duvanjskom

kruni vrijeme, a kruna iz ognja, zrnce praha

i proročka voda, tisućljetno moje djetinjstvo,

plamen ljeta u koji kneževi zašivaju plašt

za kralja prvoga glasa s ogrlicom krvi

oko vrata

3.

Ne pišem o kralju kao legendi, ne zovem te

da ljubiš sliku, zagrizi kamen, okupaj se

u Vrljici gole kože, jer kralj bez naroda

prazna je grobnica, a smrti Tomislava

nema, kao što nema prijestolja bez pepela

i čovjeka bez ožiljka, nema kraja onome što je

riječ, gdje povijest završava oganj počinje

i kralj ustaje iz pamćenja, u kovnici identiteta

on se presvlači u čelik, u šaku što udara

o stoljeća i mi nosimo krunu kao predivo oblaka,

nosimo ime u stihu, zemlju na jeziku, tisućljeće je

samo prva stranica na polju Duvanjskom, na svakom

polju gdje trave ne rastuviše od sjećanja, i zato

ne izgovaraj ime Hrvatske bez glasa što peče

4.

Tomislav nije mrtav, on je oblik, karta

bez granica izlizanih poput školjki na suncu,

on je narod razliven kao duh vina u tisućljetnom

peharu sna, ne traži ga u školskim knjigama,

u kipovima premazanim zaboravom, već u

svakom otporu, u rečenici koja se ne savija, u oku

tigra kad gleda cara bez treptaja, u kruni od vatre,

od znoja i ljubavi, u misi zornici kada starac

šuti u molitvi i dijete uči glagoljicu, kada se jave

ratnici prije zastava, bosonogi, a s mačem

u oku; iz kamena u riječ, iz riječi u narod,

Tomislav kao vjetar što nosi štit, kao sunce

starije od mraka, u svakoj čestici tla gdje trave se

mole rosom i čuje otkucaj srca u modrini mora

i gorja, u pticama što lete prema slobodi,

jer kralj je postao pjesnik i hoda kroz snove

u čizmama tišine 

5.

Na plamenim ždrijelima bijelih konja, kralj je

munja Velebita u kojoj se noću mrijesti trublja

s Dinare, i huči, i sije vjetar dok sinovi loze

prelaze preko Svetog brda i vino toče iz žila

zmajevih i hrastova duba, pred Mađarom i pred Bizantom

bez straja, dok sinje more i u humskoj šȕmi šumì

iz krvi, iz brda iz soli i boli; prvi kralj hrvatske

zemlje okrunjen je prahom starih vremena, od Jadrana

do Drave okrenut suncu koje ne zalazi, Istoku

s kojeg silni Simeon car dolazi, Tomislav

u svakom kamenu što ga dijete niz padinu baca

da probudi svijet; kralj suze Hrvatice i sokola

ponad Klisa, gol skriva svoje rane u tamjanu,

s oštricom pod svakim noktom u vremenu uz glas

crkvenih zvona na braniku svjetlosti; žetva zelena

pod nebom plodnim, kamen po kamen tvrđava

u zemlji gdje vukovi šute kad ljudi pjevaju

kada su jaruge dublje od zakona, a mačevi govore

prije jezika, u sjenu kralja neprijatelji padaju,

jer tko će braniti polje bolje od onoga

što ga ore

6.

Na rubu svitanja čovjek, ni od zlata

ni od dima, od naroda, a negdje iz pleća

iz zatiljka neka i moja kost; iz kralja planine,

nì od ljȗdi nì od iména,od slova složenih da ne

zaboravimo koliko smo puta morali stajati

da bismo uopće znali hodati, u tami i dimu

stoji kralj Tomislav sa sokolom na ramenu, još je

znak, još samo je zvijezda koja postaje kip

u srcu, vladar i narod koji poput oluje  nadolaze

i nestaju na pučini, a vjetrovi donose brodove,

konjanike i pješake krvavo postrojene, Tomislav

svoju zemlju brani i širi, svijetli gradovi padaju

kao kamenje, u dvoru od vatre njegove oči

sjaje, borba ne prestaje, u beskraju vladavina

postaje pjesma, èhō zvònā i tišīnā, tvoja borba

naše prijestolje, zemlja nije granica, zemlja je

dah, ime u vremenu što ne poznaje kraja,

i svaka je bitka borba protiv zaborava

na rubu svitanja kada zvona padaju s neba

7.

Tomislav i kralj i put, na borbenom štitu

stih, ni plemić ni svetac, već zov

u natopljenim snovima

Tomislav, kralj hrvatski, svijetli kralj,

vitez pravi, odvažan

I danas kad našu prošlost pijemo, ime

njegovo pjevamo, ruku čistu i jaku,

nema ga ali postoji u korijenima dubokim,

nismo zaboravili kako je umrijeti

za domovinu

Kralj Tisućljetne Stijene šapat je u planini

Tomislav je otkucaj u kamenu, u krvi, u vatri,

u jeziku, u meni, bijel kao kost, crven

kao rana, modar kao molitva

Pjevam Hrvatsku Tomislavu i Tomislava

Hrvatskoj, jer gdje nestaje ime počiva

narod, u narodu su svi kraljevi, u meni

svi ratnici, ja sam Tomislav, tigar koji je

rikao pred Bizantom, ne klečim, ne molim,

zapovijedam nebu da se razvedri

Kad Tomislav govori, govori tlo, ne vlada

nego živi, prvi među kraljevima,

dok su rijeke pitale nebo za smjer on je

pio vino s Ilirima i s bogovima starim orao

prije krune, prije zakona

Tomislav od imena koje oživljuje, zagonetka

od vječne slave u glagoljici, ogrlica od krvi

i soli, jezik je što nosi slava

I, nećeš razumjeti narod ako ne razbiješ

ogledalo, i nećeš biti slobodan dok ne kažeš:

Tomislav

Zemunik, završeno, 9. rujna 2025.

prva međunarodna likovna kolonija „zagorje art“ – umjetnost u službi humanosti i zajedništva meta ai

NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva

Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46 renomiranih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva oko…

3. grupa cabaret sklonište u satiričkom kazalištu jazavac u zadrebu,13. siječnja 1992.

Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar

Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja i scenarista Silvija Mirošničenka, dodijeljeno je posebno…

sgj 2026 plakat page 0001 (1)

Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću

Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo Livadić – požuda domovine“ iz 1994. godine,…

eric reinhardt ljubav i Šume

Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME

Eric Reinhardt   LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom…

peter heather i john ripley zaŠto carstva propadaju

Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU

Peter Heather i John Ripley  ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista,  Petera Heathera i John Ripleya  ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada,…

pogled sa Štirovnika na jezerski vrh i planinski prostor lovćena. foto božidar proročić.

OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA

Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine, željeli smo ovaj značajan datum obilježiti konkretnim…

ana marinović (3)

Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović

Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih ciklusa. Njezin opus savršeni je primjer koliko…

krešimir ivić (1)

Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića

Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je impresivnog…

urbicid lijepog

Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.

Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena izložba radova studenata Sveučilišta VERN pod nazivom…

sveti luka evanđelist – zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s posebnim uzbuđenjem predstavljamo lik svetog Luke evanđelista, sveca koji ima jedinstveno mjesto u…

vijetli dnevni boravak s vapnenom žbukom — prirodno svjetlo — drvo — biljke ai foto (2)

Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?

U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom trendu gdje se kupnja električnih odvlaživača zraka smatra statusnim simbolom i vrhunskim rješenjem za…

hrvatska na tjedan dana postaje prijestolnica inovacija promo foto (5)

Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb

Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17. međunarodni sajam…