Josip Botteri Dini istaknuti je hrvatski likovni umjetnik, akademski je slikar i donedavni profesor na splitskoj AlU. Autor je respektabilnog opusa, čest izlagač na brojnim samostalnim izložbama. Osobiti i impresivni doprinos sakralnoj umjetnosti
Kada se spomene sakralna umjetnost, na što prvo pomišljate?
-Roualt, Matisse, Bukovac, Medović, Rendić, Meštrović, Kršinić, Rosetti, Kerdić, Babić, Kljaković, Režrk, Augustinčić, Dulčić, Chagall, Manessier, Sutherland, Jordan, Bifel i mnogi drugi i veći broj mlađih autora.
Nije mi namjera načiniti elektronski popis svih onih umjetnika koji su u umjetnosti modernih,impresionističkih vremena do danas stvarali novu umjetnost, nadahnjujući se evanđeoskim tekstovima i uopće kršćanskom duhovnošću.
Kršćanstvo je religija, koja kako je i znano, temelji se na biblijskim tekstovima Starog zavjeta i svetim tekstovima Novog zavjeta i dokumentima crkvenih otaca i crkvenih sabora kroz zadnja dva tisućljeća.
Nadahnuća su za kršćanstvo univerzalna. Događa se da se kroz umjetnost susreću i židovstvo i kršćanstvo, kao što je to genijalno sa židovske strane ostvario Marc Chagall.
Vi ste jedan od najznačajnijih umjetnika u Hrvatskoj na planu svete umjetnosti.
-Sjećam se svoga rada u crkvi na zagrebačkom Sigetu, to je crkva Sv. Križa. Vitraji su prekrili tu ogromnu crkvu. Nekoliko sam puta pozivan od našeg iseljeništva, od naših svećenika, u Australiju. Tamo sam opremio slikarski crkvu Sv. Leopolda Mandića u Melburnu. Oslikao sam i vitraje i mozaike. Radio sam i u Italiji, napravio sam nekoliko velikih slika. Došao je i poziv od Gradišćanskih Hrvata iz Austrije, učinio sam ciklus vitraja. Istaknuo bi i rad u crkvi na Žnjanu u Splitu.To su samo neki od mojih značajnijih pothvata. Moram kazati da sam bio spreman i neumoran, o vrijednosti će drugi kazati. Sretan sam da sam u životu primio i mnoga priznanja i vidio znakove odobravanja.
Što čini temelj Vašeg pristupa sakralnoj motivici?
-Svete teme me prate od rođenja. Rođen sam u vjerničkoj obitelji. Vjera daje mogućnost da se prihvati i ono što je neprihvatljivo za jedno radoznalo biće kao što je čovjek. Mi smo umjetnici svoga vremena i svoje sredine i svoje svojeg naroda, svoje hrvatske kulture. Stalno pokušavamo steći nove spoznaje, rasti i mijenjati se, ali ne radi mode. Nažalost moram reći da ostvareno djelo nije ono što umjetnik vidi u svom snatrenju. Umjetnik nikada ne može biti zadovoljan jer, on kao istraživač ljepote samo ju je u svom djelu nesavršeno naslutio za druge. Sve lijepo dolazi od Boga, koji je sam izvor sve ljepote i dobrote i sam apsolutno dobro i lijepo. Čovjeku je dopuštena samo blijeda slutnja.
Kako umjetnici pristupaju sakralnom motivu?
-Svaki umjetnik pozvan je iznostiti svoj doživljaj ljudske egzistencije otvorene Stvoritelju kroz svoju umjetnost. Mi govorimo o likovnoj umjetnosti, ne zaboravljajući i druge umjetnosti, glazbu, pjesništvo, književnost. U ovom govoru nitko ne može iskazati isključivo nego vlastiti doživljaj mora umjetnosti u kojem se duša kupa i pliva, prepušta zanosima kroz koje je prolazio umjetnik, dok je meditirao svete teme.
Što je ključno za umjetnost danas?
-Smrt umjetnosti,dobroti,ljepoti,uzvišenosti,svetosti,duhu,estetici!
To su težnje koje se nameću čovjeku danas na početku trećeg tisućljeća. Valjda će se naći neki Noa da u našem vremenu koji će sagraditi lađu spasa.
U vremenu anarhije koja davi i demokraciju, svaki red i znanja bivaju izopćeni iz svijeta umjetnosti. Umjetnik je pozvan odoljeti zamamnom zovu sirena medija, koji su se davno već pokorili tim “trendovima“, kao i većina galerija i muzeja sve do oficijelnih ustanova političke moći u kojima se odlučuje o potporama stvaralaštvu u umjetnosti.












Za budućnost?
-Za budućnost valja sačuvati pošten odnos prema umjetnosti kao čudu koje se događa među ljudima po Božjim darovima, a ne po našoj volji, mi sudjelujemo i žrtvujemo sve svoje snage da bi ostvarili one ideje koje k nama stižu iz Platonova svijeta ideja.
Ovaj tekst je izvadak iz mojeg dnevnika kojega ne pišem redovito jer i za njega valja imati vremena. Ali kako mi se često učini da nemam dovoljno vremena za ostvariti sve što želim, u mnogočemu ostajem dužan, tako i mojem dnevniku. On bi mogao biti, ali samo na preskoke, kako je i nastajao. Od davnina vrijedi ona izreka FORSAN ET HOC OLIM MEMINISSE IUVABIT. (Možda će nam jednom biti prijatno i ovoga da se sjetimo (Vergilije), Taj usklik i mene opomene ponekada kada mi se i čini da je šteta da događaj, raspoloženje ili misao zaslužuju sjećanja na njih, a nisu zabilježeni.
Stvarnost svijeta.
-Duh vremena? Stanje epohe? Čovječanstvo danas? Rat i mir?
Glad i razmetanje
Volja za moć
Nemoć slabih i nezaštićenih
Prezreni
Nadmeni
Gladni
Žedni
Pretili
Nezaštićeni
Siromašni
Potlačeni
Odbačeni
Zaboravljeni
Bolesni
Oholi
Zavidni
Bezosjećajni
Krvožedni
Osvetnici
Zlotvori
Razbojnici
Ubojice, zatornici
Civilacija čeka da se sve loše samo od sebe pročisti i da se razlivena rijeka sama vrati u korito.
Civilizacija, što je to?! Narodi, kulture i nekulture. Pohlepe jednih prema imanju drugih. Možemo li živjeti u miru bez osvrtanja i mjerenja, uspoređivanja s drugima?!
Svima nam vrijeme jednako curi. Lijepo piše na latinskome: “HODIE MIHI, CRAS TIBI!“
Danas meni, sutra tebi!
Kada bi tu barem mudrost shvatili!
Ljudska ograničenost, egzistencijalna, umna i emocionalna!, uprizorenje je svakome da smo konačni. Naša težnja za beskonačnim je prejaka, da bi bila obična uobrazilja!
U dubini duše zrcali se slika Stvoritelja i treperi nada vječnog života kao u jezeru kako se ogledaju mjesec i zvijezde.
Ljudske sposobnosti dolaze od Stvoritelja svega i svrhe svega. Sva ljudska bića i sve što čovjek može, dolazi iz Ljubavi Božje. Stvoritelju i Otkupitelju ljudi posvećujem sve što sam ostvario i što mogu. Želim da svi ljudi budu zahvalni Stvoritelju što su stvoreni i što jesu. Konačna svrha našeg života biti će ostvarena kada se nađemo pred Licem Božjim, kada ćemo gledati licem u lice ono što nam je u životu bila „Tajna vjere“. Sveti pisac je zapisao: “KADA SE PONOVNO PROBUDIM, NAUŽIVAT ĆU SE POJAVE TVOJE GOSPODINE” – David, Psalmi.
Izložba Antički brodolomi, od 3. lipnja u Creskom muzeju
ANTIČKI BRODOLOMICreski muzejOtvaranje: u srijedu 3. lipnja u 19 sati u Creskom muzeju otvara se izložba Antički brodolomiOd lipnja do 15. listopada 2026.Autorica izložbe: Jelena DunatoDizajn: ARTiS Izložba Antički brodolomi bit će postavljena u prizemlju Creskog muzeja, u prostoru s…
FORMA U NAPETOSTI – Fotoreportaža s otvorenja izložbe
U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i nepovratnost svake odluke. Svaki rez uspostavlja odnos koji više nije moguće poništiti. Nova serija…
Internacionalni Zelenkovac Jazz Festival-program, od 5. do 9. kolovoza
Najavljujemo i donosimo kratke biografije sudionika ovogodišnjeg 26. Zelenkovac Jazz Festivala koji se od 5. do 9. kolovoza 2026. godine održava na poznatom istoimenom izletištu kod Mrkonjić Grada (BiH) Dragan Vuković Riječ glazbenog urednika I opet smo uspjeli napraviti zanimljiv…
Food Truck Festival na Britanacu
Food Truck Festiva održat će se od 8. do 13. lipnja na zagrebačkom l – Britanskom trgu, gdje će biti bogata street food ponuda, glazbeni program na otvorenom i brojni zabavni sadržaji za sve generacije Pripremio: Tomislav Radić Ovogodišnje izdanje…
Danom otvorenih podruma završen vinski mjesec u Istri
Više od 40 istarskih vinarija i destilerija otvorilo je u nedjelju vrata brojnim ljubiteljima vina i eno-gastronomije na 26. Danu otvorenih podruma, tradicionalnoj manifestaciji kojom je zaokružen vinski mjesec u Istri Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Merlo de Graia Posjetitelji…
Održana redovna godišnja skupština KLK-a
REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA KRIŽEVAČKOG LIKOVNOG KRUGA 2026. Redovna godišnja skupština Križevačkog likovnog kruga održana je u prostorijama udruge uz značajan odaziv članova. Sve prisutne na početku skupštine pozdravila je predsjednica udruge Marijana Šatrak, zahvalivši članovima na predanosti, zajedništvu i doprinosu…
Sveučilište u Rijeci – discipliniran govor i rodno uključiva komunikacija
Pozivajući se na utjecaj dokumenata Europske Unije i referirajući se na definicije Europskog instituta za rodnu ravnopravnost, Sveučilište u Rijeci osmišljava brošuru Smjernice o rodno uključivoj komunikaciji (2022) kojom promovira rodnu ravnopravnost, uključivost i različitost Željka Pintar Zagovarajući vrijednost tolerancije…
Kreativna trojka u vinariji Deklić
U Zagrebu je u prostorijama HKD Napredak, radionica “Vrijeme je ZA…”, održana promocija istarske vinarije Deklić. O vinima govorio je predstavnik vinarije Miro Škrlec Pripremio: Tomislav Radić – Snimke: Marko Čolić, vinarija Deklić I oni su, poput nekih drugih vinarija…
Kristalni planet Arsena Ostojića oduševio publiku na svjetskoj premijeri u Zlínu
Hrvatski animirani spektakl nakon uspješne svjetske premijere u Češkoj stiže na Pulski filmski festival i u domaća kina ovog kolovoza Ana Petričić Gojanović Kristalni planet, jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, imao je svoju svjetsku premijeru…
Željka Lovrenčić, Stanko Krnjić i Darko Juka – Susret hrvatskih književnika pod vrelinom mostarskog neba
Ugledna i međunarodno priznata hrvatska književnica, prevoditeljica i znanstvenica Željka Lovrenčić, potpredsjednica Društva hrvatskih književnika, boravila je u trodnevnom posjetu Mostaru. U sklopu ciklusa Mostarskih filoloških susreta, na Filozofskom je fakultetu Sveučilišta u Mostaru održala gostujuće predavanje pod nazivom ”Hrvatsko-hispanske…
Novi trail – okupio brojne trkače
Sunčana subota, 30. svibnja, pretvorila je Novi Vinodolski u središte sporta, rekreacije i pozitivne energije – treće izdanje utrke Novi trail 2026, održano u sklopu manifestacije FIT4NOVI, ponovno je okupilo brojne trkače, obitelji, djecu i zaljubljenike u zdrav način života…
Uznemireni ciklus akrila Damira Medvešeka
Ciklus akrila na drvu Damira Medvešeka Miroslav Pelikan Akademski slikar i donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK-u, Damir Medvešek i danas marno i nadahnuto slika, nakon tolikih godina i realiziranih ciklusa još je uvijek žedan dostizanja, ostvarivanja davnih ideja. Pred…











