Skip to content

Josip Botteri Dini  SAKRALNI OPUS

Josip Botteri Dini istaknuti je hrvatski likovni umjetnik, akademski je slikar i donedavni profesor na splitskoj AlU. Autor je respektabilnog opusa, čest izlagač na brojnim samostalnim izložbama. Osobiti i impresivni doprinos sakralnoj umjetnosti

Miroslav Pelikan

Kada se spomene sakralna umjetnost, na što prvo pomišljate?

-Roualt, Matisse, Bukovac, Medović, Rendić, Meštrović, Kršinić, Rosetti, Kerdić, Babić, Kljaković, Režrk, Augustinčić, Dulčić, Chagall, Manessier, Sutherland, Jordan, Bifel i mnogi drugi i veći broj mlađih autora.

Nije mi namjera načiniti elektronski popis svih onih umjetnika koji su u umjetnosti modernih,impresionističkih vremena do danas stvarali novu umjetnost, nadahnjujući se evanđeoskim tekstovima i uopće kršćanskom duhovnošću.

Kršćanstvo je religija, koja kako je i znano, temelji se na biblijskim tekstovima Starog zavjeta i svetim tekstovima Novog zavjeta i dokumentima crkvenih otaca i crkvenih sabora kroz zadnja dva tisućljeća.

Nadahnuća su za kršćanstvo univerzalna. Događa se da se kroz umjetnost susreću i židovstvo i kršćanstvo, kao što je to genijalno sa židovske strane ostvario Marc Chagall.

Vi ste jedan od najznačajnijih umjetnika u Hrvatskoj na planu svete umjetnosti.

-Sjećam se svoga rada u crkvi na zagrebačkom Sigetu, to je crkva Sv. Križa. Vitraji su prekrili tu ogromnu crkvu. Nekoliko sam puta pozivan od našeg iseljeništva, od naših svećenika, u Australiju. Tamo sam opremio slikarski crkvu Sv. Leopolda Mandića u Melburnu. Oslikao sam i vitraje i mozaike. Radio sam i u Italiji, napravio sam nekoliko velikih slika. Došao je i poziv od Gradišćanskih Hrvata iz Austrije, učinio sam ciklus vitraja. Istaknuo bi i rad u crkvi na Žnjanu u Splitu.To su samo neki od mojih značajnijih pothvata. Moram kazati da sam bio spreman i neumoran, o vrijednosti će drugi kazati. Sretan sam da sam u životu primio i mnoga priznanja i vidio znakove odobravanja.

Što čini temelj Vašeg pristupa sakralnoj motivici?

-Svete teme me prate od rođenja. Rođen sam u vjerničkoj obitelji. Vjera daje mogućnost da se prihvati i ono što je neprihvatljivo za jedno radoznalo biće kao što je čovjek. Mi smo umjetnici svoga vremena i svoje sredine i svoje svojeg naroda, svoje hrvatske kulture. Stalno pokušavamo steći nove spoznaje, rasti i mijenjati se, ali ne radi mode. Nažalost moram reći da ostvareno djelo nije ono što umjetnik vidi u svom snatrenju. Umjetnik nikada ne može biti zadovoljan jer, on kao istraživač ljepote samo ju je u svom djelu nesavršeno naslutio za druge. Sve lijepo dolazi od Boga, koji je sam izvor sve ljepote i dobrote i sam apsolutno dobro i lijepo. Čovjeku je dopuštena samo blijeda slutnja.

Kako umjetnici pristupaju sakralnom motivu?

-Svaki umjetnik pozvan je iznostiti svoj doživljaj ljudske egzistencije otvorene Stvoritelju kroz svoju umjetnost. Mi govorimo o likovnoj umjetnosti, ne zaboravljajući i druge umjetnosti, glazbu, pjesništvo, književnost. U ovom govoru nitko ne može iskazati isključivo nego vlastiti doživljaj mora umjetnosti u kojem se duša kupa i pliva, prepušta zanosima kroz koje je prolazio umjetnik, dok je meditirao svete teme.

Što je ključno za umjetnost danas?

-Smrt umjetnosti,dobroti,ljepoti,uzvišenosti,svetosti,duhu,estetici!

To su težnje koje se nameću čovjeku danas na početku trećeg tisućljeća. Valjda će se naći neki Noa da u našem vremenu koji će sagraditi lađu spasa.

U vremenu anarhije koja davi i demokraciju, svaki red i znanja bivaju izopćeni iz svijeta umjetnosti. Umjetnik je pozvan odoljeti zamamnom zovu sirena medija, koji su se davno već pokorili tim “trendovima“, kao i većina galerija i muzeja sve do oficijelnih ustanova političke moći u kojima se odlučuje o potporama stvaralaštvu u umjetnosti.

Za budućnost?

-Za budućnost valja sačuvati pošten odnos prema umjetnosti kao čudu koje se događa među ljudima po Božjim darovima, a ne po našoj volji, mi sudjelujemo i žrtvujemo sve svoje snage da bi ostvarili one ideje koje k nama stižu iz Platonova svijeta ideja.

Ovaj tekst je izvadak iz mojeg dnevnika kojega ne pišem redovito jer i za njega valja imati vremena. Ali kako mi se često učini da nemam dovoljno vremena za ostvariti sve što želim, u mnogočemu ostajem dužan, tako i mojem dnevniku. On bi mogao biti, ali samo na preskoke, kako je i nastajao. Od davnina vrijedi ona izreka FORSAN ET HOC OLIM MEMINISSE IUVABIT.  (Možda će nam jednom biti prijatno i ovoga da se sjetimo (Vergilije), Taj usklik i mene opomene ponekada kada mi se i čini da je šteta da događaj, raspoloženje ili misao zaslužuju sjećanja na njih, a nisu zabilježeni.

Stvarnost svijeta.

-Duh vremena? Stanje epohe? Čovječanstvo danas? Rat i mir?

                                                                                    Glad i razmetanje

                                                                                    Volja za moć

                                                                                    Nemoć slabih i nezaštićenih

                                                                                    Prezreni

                                                                                    Nadmeni

                                                                                    Gladni

                                                                                    Žedni

                                                                                    Pretili

                                                                                    Nezaštićeni

                                                                                    Siromašni

                                                                                    Potlačeni

                                                                                    Odbačeni

                                                                                    Zaboravljeni

                                                                                    Bolesni

                                                                                    Oholi

                                                                                    Zavidni

                                                                                    Bezosjećajni

                                                                                    Krvožedni

                                                                                    Osvetnici

                                                                                    Zlotvori

                                                                                    Razbojnici

                                                                                    Ubojice, zatornici

Civilacija čeka da se sve loše samo od sebe pročisti i da se razlivena rijeka sama vrati u korito.

Civilizacija, što je to?! Narodi, kulture i nekulture. Pohlepe jednih prema imanju drugih. Možemo li živjeti u miru bez osvrtanja i mjerenja, uspoređivanja s drugima?!

Svima nam vrijeme jednako curi. Lijepo piše na latinskome: “HODIE MIHI, CRAS TIBI!“

Danas meni, sutra tebi!

Kada bi tu barem mudrost shvatili!

Ljudska ograničenost, egzistencijalna, umna i emocionalna!, uprizorenje je svakome da smo konačni. Naša težnja za beskonačnim je prejaka, da bi bila obična uobrazilja!

U dubini duše zrcali se slika Stvoritelja i treperi nada vječnog života kao u jezeru kako se ogledaju mjesec i zvijezde.

Ljudske sposobnosti dolaze od Stvoritelja svega i svrhe svega. Sva ljudska bića i sve što čovjek može, dolazi iz Ljubavi Božje. Stvoritelju i Otkupitelju ljudi posvećujem sve što sam ostvario i što mogu. Želim da svi ljudi budu zahvalni Stvoritelju što su stvoreni i što jesu. Konačna svrha našeg života biti će ostvarena kada se nađemo pred Licem Božjim, kada ćemo gledati licem u lice ono što nam je u životu bila „Tajna vjere“. Sveti pisac je zapisao: “KADA SE PONOVNO PROBUDIM, NAUŽIVAT ĆU SE POJAVE TVOJE GOSPODINE” – David, Psalmi.

Niz aktova Damira Medvešeka

Niz aktova Damira Medvešeka

Pred nama je niz nepoznatih, zagonetnih žena u trenutcima potpune tišine, samoće, dok razmišljaju… Miroslav Pelikan Jedan od čestih motiva u atelijeru akademskog slikara Damira Medvešeka, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika jest akt ili  skica obnaženog, uznemirenog tijela ,kao u…

LJETO NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 2026

LJETO NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 2026

10 dana programa, 5.000 posjetitelja i najveće izdanje dosad Daniel Badanjak Festival će se održati od 28. kolovoza do 6. rujna 2026., a publici donosi deset dana glazbenog, kulturnog i zabavnog programa na prostoru Zagrebačkog velesajma.

POZIV: Humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA, 24. lipnja u 19 sati, u Zaprešiću

POZIV: Humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA, 24. lipnja u 19 sati, u Zaprešiću

U Pučkom otvorenom učilištu u Zaprešiću (Trg žrtava fašizma 11) organizira se humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA autora Don Dantea (Željko Lovrić), u srijedu 24. lipnja 2026. godine, u 19 sati U predstavljanju knjige sudjeluje kao moderatorica prof. Lidija…

Osvrt na mini ciklus portreta konja Damira Medvešeka

Osvrt na mini ciklus portreta konja Damira Medvešeka

Konji Damira Medvešeka žive u pričama i legendama, druže se sa herojima i junacima, boreći se protiv nepravde, noseći svog hrabrog jahača sve dalje Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, iznimno je cijenjeni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar…

IVAN DOMANČIĆ: LJUBAV U DOBA FAŠIZMA

IVAN DOMANČIĆ: LJUBAV U DOBA FAŠIZMA

U svom novom polemičkom tekstu naslovljenom „Ljubav u doba fašizma” hvarski pisac i pjesnik Ivan Domančić govori o problemu novog fašističkog vala koji doživljava nagli porast, te pojačanim nasiljem i mržnjom prijeti pokositi svijet, ukoliko opasno izmakne kontroli. U ovoj…

Tradicionalna manifestacija KUD-a Sarvaš koja njeguje slavonsku folklornu baštinu

Tradicionalna manifestacija KUD-a Sarvaš koja njeguje slavonsku folklornu baštinu

KUD Sarvaš, KUD Slavonija (Osijek), HKPD Silvije Strahimir Kranjčević (Bački Breg, Vojvodina) i Pučki Pivači Solin. Za zabavni tač zadužen je bio Taman Band – taman za sve Venina Markuš U Sarvašu, čarobna glazbena bajka, od slavonske ravnice i vojvođanskog…

MLADI RENDŽERI NA LOVĆENU DJECA IZ CETINJA, BUDVE I KOTORA UČE JEZIK PRIRODE, KATUNA I SVETE PLANINE

MLADI RENDŽERI NA LOVĆENU DJECA IZ CETINJA, BUDVE I KOTORA UČE JEZIK PRIRODE, KATUNA I SVETE PLANINE

Na Ivanovim koritima, u srcu Nacionalnog parka Lovćen, 22. lipnja počeo je program „Mladi rendžer“, koji organiziraJavno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u okviru svojih edukativnih aktivnosti Božidar PROROČIĆ Program je namijenjen djeci sa područja Prijestonice Cetinje, Budve i…

PETI DAN SLANO FILM DAYS

PETI DAN SLANO FILM DAYS

PETI DAN SLANO FILM DAYS U ZNAKU FILMSKOG RAZGOVORA S PAWEŁOM PAWLIKOWSKIM I RUBENOM ÖSTLUNDOM Ana Petričić Gojanović Posljednji dan trećeg izdanja Slano Film Daysa obilježio je Filmski razgovor s redateljem Pawełom Pawlikowskim, kojeg je moderirao redatelj Ruben Östlund. Razgovor je ponudio…

Lepeza motiva tamnih sjećanja Petera Weisza

Lepeza motiva tamnih sjećanja Petera Weisza

Lepeza motiva tamnih sjećanja u fasciunantnom ciklusu Crnih slika, ulja na platnu manjeg formata podsjeća nas na prošlost, opominjujući uvijek Miroslav Pelikan Novi ciklus Crnih slika na pretežito manjim formatima ulja na platnu, 20 x 10 cm, međunarodno uglednog slikara…

Osvrt na novi brutalno moćan ciklus Duška Šibla

Osvrt na novi brutalno moćan ciklus Duška Šibla

Novi uzbudljivi ciklus akrila na platnu Duška Šibla Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl kontinuirano nadograđuje, obogaćuje svoj kompleksni opus ulja i akrila na različitim formatima platna s nekoliko skupina temeljnjih motiva, od figura u pokretu i maski do apstrakcija.…

Naše more, novi ciklus Ante Barišića

Naše more, novi ciklus Ante Barišića

Umjetnik iznimno nadahnut stvaranjem Dubrovački slikar Ante Barišić nesvakidašnja je pojava u aktualnoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Izraziti je pobornik digitalnog slikarstva, neumorni istraživač vlastitih mogućnosti Miroslav Pelikan Novi ciklus je naše more.  Kažete da “pokušavate oponašati tradicionalne slikarske tehnike s…

Kopika, osječka omiljena “Copacabana”

Kopika, osječka omiljena “Copacabana”

Gradonačelnik Radić otvorio obnovljenu osječku Copacabanu na njezin 50.-ti rođendan, završena najveća rekonstrukcija u povijesti kupališta Venina Markuš sječka Copacabana u subotu je svečano otvorena nakon završetka rekonstrukcije Sportsko-rekreacijskog centra, upravo na 50. obljetnicu svog prvog otvaranja. Završetkom projekta vrijednog…