U petak 14. kolovoza 2015. u 21:30 sati u Zavičajnom muzeju grada Rovinja predstaviti će se sa svojom samostalnom izložbom naslovljenom “Čudovišta” Zagrebački umjetnik Boris Bućan
Slike Borisa Bućana su prikazi i ekspresionistički naslikani motivi sa snažnim simboličkim nabojem, minimalističke ali i složene apstraktne kompozicije, istovremeno višeznačne i različite
Svakodnevni život, gužva i dinamika postojanja predstavljaju njegove motive na slikama. Bućanova kreativnost proizlazi iz takvog nereda, pritom nam kroz svaku svoju sliku poručuje kako je to prividno nered. Jer, nered nije nedostatak bilo kakvog reda, već su to sudari raznih uređenih stanja koji nemaju međusobnog odnosa. Te nepostojeće odnose Bućan pronalazi svojom imaginacijom, zatim vizualizira na svojim slikama. Poručuje i proriče stvarnost koju preobražava u simbole stanja i promišljanja svog uma na naslikanim platnima. U procesu stvaranja slike Bućanu prividni kaos ulice ne smeta, suprotno, pomaže mu. Poput katalizatora pojačava njegovo posjedovanje sposobnosti pamćenja i imaginacije, simbolizacije i stvaranja znakova. Podražaje koje umjetnik prima promatranjem nereda oko sebe pretvara u vlastiti misaoni slijed, kako razmišlja o stvarima koje se pred njim pojavljuju. Sloboda njegove volje uključuje stvaranje planova za vizije, predodžbe ili imaginacije koje će pretočiti u svoje slike. Njegova duševna sposobnost dočaravanja alternativa i izbora među njima jasno je vidljiva u dvoznačnosti ili dvojnosti naslikanih motiva. Dvojina je osnova u gramatici Bućanova slikarskog jezika, kojim uspijeva ujediniti i motive bez međusobnog odnosa. Bućan majstorskom lakoćom odvaja tu dvojnu komponentu na svojim slikama, koje imaju obje komponente.
Emocionalni naboj se nazire negdje između dvoznačno naslikanih motiva čije nepostojeće odnose spaja upravo tim nabojem. Postoji još jedan element kojim Bućan spaja kaotične ili nepovezane odnose. Taj dodatni element su riječi. Naslovi njegovih slika označavaju upravo ono što je naslikano. Naslikano u jednom ili drugom značenju. Time postavlja još jednu vezu unutar poruke koja nosi informaciju i posebno emociju, a istovremeno ih objedinjuje. Spoznajne rečenice kojima su imenovane slike pomažu nam da razumijemo umjetnikovu imaginaciju. Imaginacija koja prolazi kroz vanjski vizualni proces fizičkih osjetila ali i ulazi, unutra kroz duševno oko ili dijalog sa samim sobom. Zbog načina kojim Bućan sukobljava odnose svojih višeznačnih motiva moguće je njegovu umjetničku aktivnost opisati kao primjer samopodešavanja. On jedno gleda a drugo vidi. Na slikama naslika i ono što vidi gledanjem ali i ono što vidi kroz svoj unutarnji razgovor sa sobom samim. Motivi naslikanih slika su izbori između više mogućnosti koje su stvorene u njegovoj unutarnjoj, duševnoj komunikaciji.
Boris Bućan (1947.) od šezdesetih godina, kada započinje umjetničkim djelovanjem na javnim prostorima sa zagrebačkim intervencionistima, potom grafičkim oblikovanjem plakata, slikarstvom i crtežom u vrhu je hrvatske suvremene umjetnosti. Likovnu akademiju je započeo u Ljubljani a diplomirao je u Zagrebu 1972. kao dosljedni oponent metodama akademske pedagogije. Radeći najvećim djelom za kazališni i galerijski plakat izgradio je raspoznatljiv likovni znak i sustav u velikim razmjerima i izvan konvencija. Svojim ciklusima Bucan-art, Museum Palmolive, Povijest umjetnosti od Altamire do danas, Antiplakati propituje sve ikoničke paradigme uključujući i vlastitu. Osamdesetih godina vraća se intenzivno slikarstvu i crtežu čiji dometi obuhvaćaju povijesno metjersko iskustvo i postmodernu intuiciju potvrđujući treću paradigmu suvremenosti – povratak poetskoj vizualnoj ikonici sa vlatima trave kao generičkom motivu linije, geste i figuracije. Uz brojne samostalne izložbe u nas i inozemstvu te važne međunarodne smotre izlagao je na venecijanskom bijenalu u više navrata a 1984. samostalno te na bijenalu u São Paulu 1979. i 1989. kada dobiva posebno priznanje. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada te nagrade za životno djelo.
Od 2006. redovni je član Hrvatske akademije znanosti umjetnosti.
Djela mu se nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejima i galerijama a njegov plakat Žar Ptica (za balet Igora Stravinskog, 1983) bio je na naslovnici kataloga izložbe The Power of the Posters u V&A Museum u Londonu.
