Početak poslovne i kulturne godine Grad Benkovac obilježio otvaranjem izložbe slika Ljepota različitosti u Knjižnici grada Benkovca
Božo Rupčić-Boško, prof.
Nastavljajući svoju misiju širenja multikulturalnosti, Likovna udruga Art forum Zadar je nakon Zadra i Biograda na Moru, svoj kreativni i promidžbeni potencijal usmjerila na Benkovac, ispraćajući Staru 2023. godinu i uvodeći likovnu publiku i žitelje Benkovca u Novu 2024. godinu.
Pogledajte katalog izložbe Ljepota različitosti u Knjižnici grada Benkovca
Pitoreskni gradić Benkovac, smješten između južne Bukovice i Ravnih Kotara, raskrsnici prometnica koje iz Zadra vode prema Kninu, te iz Like prema moru, je grad o kojem, nažalost, postoji puno neopravdanih i neutemeljenih predrasuda, koje kao i u brojnim slučajevima s kojima se često susrećemo u životu počivaju isključivo na našoj nedovoljnoj informiranosti, i još češće – na našem neznanju. Poneki ga neupućeni putnici vide samo iz daljine, isključivo u prolazu, letimičnim pogledom sa trase autoceste Zagreb-Ploče, tek kao gradić usred beskrajne, po njima bezlične ravnice, okružene nepreglednim kamenjarom s oskudnom vegetacijom, jednom riječju kao sredinu – pustoš koju mogu voljeti – samo njegovi žitelji. Dakle, doživljavaju ga, potpuno netočno i neutemeljeno, kao sumorni i nezanimljivi grad koji se nalazi na njihovoj usputnoj trasi putovanja, na dionici koju trebaju što prije prijeći da bi na vrijeme stigli na konačno odredište, a u njemu eventualno zastati „samo ako se mora“. Naravno, to je samo njihova ogromna zabluda, koja nije u ničemu utemeljena, koja je vrlo lako oboriva, kao što je to slučaj i sa ostalim ljudskim zabludama i predrasudama, zasnovanim prije svega, na ljudskom neznanju.
Za razliku od tih neinformiranih ljudi, koji žive u vlastitom neznanju i u bogatstvu praznine svojeg duhovnog siromaštva, onima imalo upućenijima, vjerujem, mnogima od nas i Vas, a osobito istinskim ljubiteljima prirodnih ljepota, te povijesnih i kulturnih vrijednosti Hrvatske, uvijek zaigra srce kada nam se nakon izlaska iz Tunela Sveti Rok pogled prospe u daljinu, tamo preko vijugavog kanjona Zrmanje, prema Ravnim Kotarima, i još dalje prema obrisima jadranskih otoka. Već tada, dok pored nas brzo promiču velebitske serpentine a mi se opraštamo od Tulovih greda i spuštamo u dolinu, srce nam sve ubrzanije kuca, a nakon što nas dočeka i isprati svjetlucavo treperenje Novigradskog mora, a posebno kada pređemo Maslenički most i skrenemo odvojkom autoceste prema Šibeniku i Splitu, tada nam srce gotovo hoće iskočiti iz grudiju. I onda kada u daljini, tek krajičkom oka, ugledamo obrise Benkovca, tada , za razliku od mnogih drugih, upravo u tom beskrajnom prostranstvu, umjesto pustoši, prepoznajemo istinsku ljepotu benkovačkih ravnica i brežuljaka, ljepotu kamenih stijena koja predstavljaju samo jednu od prepoznatljivih benkovačkih vizura iz bogatog mozaika njegovih sveukupnih prirodnih ljepota. Pažljivim pogledom u daljinu tada uočimo stvarnu razigranost te valovite ravnice koja je ispresijecana suhozidima u kojima se nalaze vinogradi, nasadi smokava, bresaka i polja lubenica, i naravno, stada ovaca i koza. Naravno, tada uočavamo i napuštena gospodarstva, usamljene kamene kuće ili njihove ostatke koji su tijekom dugih stoljeća odolijevali zubu vremena prkoseći vjetrovima i olujama, ali su pokleknule pod utjecajem surovosti ljudske ruke, onih ljudi koji su vrlo često opterećeni predrasudama, zabludama, nesnošljivošću, i – neznanjem.
A svaki sretnik, koji iz bilo kojeg razloga napusti autocestu i zaputi se put zidina benkovačkog kaštela izgrađenog u XV stoljeću zaslugom plemenitaške obitelji Benković po kojoj je grad dobio ime, ostaje impresioniran ljepotom malih trgova, skromnih kamenih kuća, dvorišta s razgranatim krošnjama smokava i bajama, među kojima se skrivaju i zdanja brojnih drugih hrvatskih plemenitaških obitelj iz višestoljetne hrvatske prošlosti. Tada mnogi, po prvi puta spoznaju da se u njemu nalazi mauzolej obitelji Meštrović, Zavičajni muzej, katolička crkva sv. Antuna sagrađena 1743. i pravoslavna crkva sv. Jovana iz 1885.godine koje svjedoče o višestoljetnoj prisutnosti katoličanstva i pravoslavlja na ovim prostorima. Mnogi tada obiđu i brojna arheološka nalazišta u okolici, poput antičkog naselja Asserije, jednog od najznačajnijih središta Liburnije, a mnogi od njih tada prisustvuju i različitim kulturnim ili poslovnim manifestacijama, poput znamenitog Benkovačkog sajma. Tada upućeniji prepoznaju, a oni znatiželjniji istraživanjem na Googleu po prvi puta saznaju da se među tim zidinama zapravo skriva bogata, nažalost teška, surova i nedovoljno poznata i valorizirana povijest ovoga grada i njegove okolice, koji je još od davnih mletačkih vremena, te osmanlijske, francuske i austrougarske uprave, te života u bivšoj južnoslavenskoj zajednici stvarao i poprimao obrise zapravo prekrasnog gradića u dalmatinskom zaleđu i pri tome zadržao svoju iskonsku ljepotu. Tako da niti vremenske, a niti povijesne bure i oluje koje su kroz protekla stoljeća strujale njegovim ulicama i malenim trgovima, prelijevale se padinama njegovih blagih brežuljaka i njegovim impresivnim krajolikom nisu izbrisale tragove sveukupnih benkovačkih prirodnih ljepota, povijesnih bogatstava i njegove multikulturalnosti.
Tada i slučajni namjernik približavanjem Benkovcu osjeti opojni miris lavande i smilja koje sa njegovih kamenitih polja raznosi vjetar s Velebita i Dinare, a ulaskom i pogledom na ovo pitoreskno mjesto, a osobito šetnjom kroz mirne benkovačke ulice, doživi barem dio bogate benkovačke prošlosti. Tek u toj iskonskoj čistoći i jednostavnosti svatko može bolje razumjeti i lakše spoznato što je to što te vrijedne i ponosne ljude, usprkos brojnih izazova i teškoća, stoljećima zadržava na njihovoj rodnoj grudi. Svatko tada može osvijestiti i mnoge svoje prijašnje zablude, ne samo o gradu Benkovcu, već zapravo i o svakom drugom, sličnom malenom gradiću, koji ima svoj šarm i svoj poseban kulturni i povijesni identitet, za njegove žitelje ništa manje značajan od identiteta velikih gradova i/ili metropola.
Stoga, Benkovac za većinu informiranih ljudi nije samo pusto i nezanimljivo mjesto na auto-karti, već je ljupki gradić u dalmatinskom zaleđu i značajno središte u kojem se odvijaju različita događanja od značaja za lokalnu zajednicu, mjesto u kojem unatoč njegovoj mirnoći i skromnosti kuca poseban puls života, pa je to za njih mjesto koje – svakako treba posjetiti. Kako su Benkovac u njegovoj burnoj prošlosti šesto pogađale nevolje, ratovi i pustošenja, a još češće obilazila potrebna pažnja šire zajednice, u njemu nema grandioznih, ali niti pomodarskih i luksuznih objekata koji svojim izgledom ili blještavilom privlače pažnju, ali u njemu ipak postoji nešto što njegovi vrijedni žitelji trebaju, osobito oni koji su željni nasušne potrebe za kulturom i umjetnošću.
Pored Zavičajnog muzeja, već spomenutih crkava i škola, u Benkovcu postoji još jedna kulturna oaza, postoji Gradska knjižnica, koja je u toj beskrajnoj ravnici mjesto u kojem građani zadovoljavaju svoje kulturne potrebe i u kojem se odvija kulturna svakodnevica njegovih žitelja.
Stoga je upravo prostor Gradske knjižnice u Benkovcu u ponedjeljak,21. siječnja bio mjesto u kojem je postavljena likovna izložba „Ljepota različitosti“, u organizaciji Likovne udruge ART Forum Zadar. Kako je moto ove izložbe daljnje promicanje multikulturalnosti, Benkovac je ciljano odabran kao sredina koja u sebi ima sve elemente multikulturalnosti koji su se stvarali i održali tijekom dugih stoljeća njegovog burnog razvoja, a kako nažalost, nosi i traume nastale kao posljedica Domovinskog rata i velikog stradavanja, ova je izložba jedan od brojnih koraka koji vode ka ponovnoj izgradnji tolerancije i uvažavanja među ljudima, jednoj od težišnih civilizacijskih obaveza- i potreba.
Boris Žuža, inicijator ideje multikulturalnosti, priznati zadarski slikar, likovni pedagog i predsjednik Likovne udruge Art Forum Zadar je na otvorenju izložbe istakao:
„ Nakon Zadra i Biograda na Moru, Art promocija se predstavlja i u izložbenom prostoru Gradske knjižnice u Benkovcu, te na simboličan način obilježava kraj Stare 2023. i početak Nove 2024. godine. Inače je riječ o umjetninama 42 umjetnika/umjetnice koji promoviraju umjetnost u globalnom kontekstu. Uz likovne stvaratelje iz Republike Hrvatske, susjednih zemalja, Europe i svijeta, ističemo zanimljivu notu da su zastupljena djela umjetnika sa svih 6 kontinenata. Time se na simboličan način potvrđuje činjenica da „umjetnost ne priznaje“ granice i povezuje ljude na svoj osobit umjetnički i plemeniti način.
Primjetno je da umjetnici u učesnici ove ART PROMOCIJE u organizaciji LU ART FORUM ZADAR znakovito nazvane „Ljepota različitosti“ svojim kreativnim naporima istražuju prostore umjetničkog izražavanja, vršeći svoju misiju, osmišljavanja i činjenja vidljivim različitih posebnosti likovnih kompozicija.
Oni vlastitim kreativnim činom sebe potvrđuju kao ljudska misleća biča, koja imaju potrebu za likovnim kreiranjem iz čijih suglasja nastaju harmonije linija, boja, oblika kao novonastala likovna djela. Tako nastale umjetnine imaju potrebu da budu viđene, kako bi mogle onim drugim ljudskim jedinkama, koje imaju želju i razvijeni smisao za likovno promatranje uspostaviti međusobni dijalog, objekt-subjekt i obratno, te na taj način prenijeti tu ljepotu umjetničke akcije.
Likovna djela kroz svoje ritmove, i suglasja harmoniziranih likovnih elemenata, umjetnikovih zapažanja i davanja vlastitih emocija, otkrivaju u sebi snažnu moć refleksivne meditativnosti i stvaralačke akcije. Uvijek se postavlja pitanje mjere, koji je optimalan odnos likovnih elemenata kompozicije u umjetničkoj kreaciji. Jednostavno rečeno, to je onaj moment koji je tako zagonetan i za kojim potraga nikada nije dovršena“
Kao završnu misao ovog kratkog osvrta vrijedno je istaknuti misao: „Nikada ne povjeruj da su svi snovi već odsanjani“, istaknuo je likovni umjetnik, pedagog i inicijator ovog projekta Boris Žuža, predsjednik Likovne udruge Art forum Zadar.
Tim njegovim poticajnim riječima je osobito doprinio i prigodan glazbeni program učenika Glazbene škole Benkovac, koji su svojim maestralnim nastupom potvrdili odavno poznatu tezu da se i u takozvanim malim sredinama nalaze rasadnici velikih glazbenih i umjetničkih talenata, odnosno potvrdili da je Benkovac s razlogom uvršten kao domaćin likovne izložbe „Ljepota različitosti“. Već je i ta činjenica prisustva mladih talenata i njihovog sudjelovanja na otvorenju ove izložbe dokaz da Benkovac nije samo grad bogate prošlosti, već i grad koji ima svoju sadašnjost i budućnost.
Uvodne riječi inicijatora i organizatora ove izložbe, zadarskog likovnog pedagoga i slikara Borisa Žuže koje promoviraju tolerantnost i uvažavanje različitosti, kako u kreativnom stvaralaštvu, tako i u životu, su i nit vodilja i poruka ne samo organizatora već i svih sudionika ove izložbe da i Vi, gledatelji ove zanimljive likovne postave u Knjižnici grada Benkovca prepoznate ljepotu u različitosti kreativnog stvaralaštva, ali ne samo izloženih likovnih radova i načina njihove likovne prezentacije, već da ljepotu različitosti prepoznate svuda oko sebe, u svakom području ljudskog djelovanja i izražavanja, da prihvatite takvu ljepotu, doživite ju i uživate u njoj.
I naravno, da tu ljepotu različitosti i tolerancije širite dalje, svuda oko Vas.
TONI BELOBRAJDIĆ MILAN CIGLAR MARIO CONGREVE LUCIJA ČULINA ZVONKO ČULINA VENERA DELIJA PETAR FRANULOVIĆ SNITAR FOUAD KAREL HRUZA NADA GUNDIĆ GORAN JELIČIĆ MARIJA JOZA ANĐELO JURLINA ROZARIJA PEROVIĆ LUČIĆ VITA KRAVCHENIA ŽELJKO KOLIĆ BISERKA KOMAC ALFRED FREDDY KRUPA MIROSLAV KRNIĆ BORIS MARTINOVIĆ AMBROZ OROŠI SYLVIA PEROVIC NEVEN OTAVIJEVIĆ ROMAN PLANKO BOŽO RUPČIĆ ANTE ROGIĆ ŽELJKO ROŠKO NEBOJŠA RUŽIĆ VARDA MILAN STUNJA ANTE SKAZLIĆ JOSIPA SMOJVER TOMISLAV ŠIKIĆ ŽELJKO ŠIMAC ŽELIMIR ŠIŠKO LEE JOUNG SUK MARIO TOMAS HANA TSERNA MARIJA VIDOVIĆ ZDENKA VINŠEK STIPE ZRILIĆ MARGITA MEGYERI ZUBČIĆ BORIS ŽUŽA
