Iako bi pačići uz labuda i labud u krivoj zajednici trebali ukazati na životinjsko stanje, oni dojmljivo oprimjeruju čovjekovu situaciju. O (ne)prihvaćanju različitog i zajedničkoj patnji, u tekstu Željke Pintar Labud u pačijem peru i drugi (dijaloški) nesporazumi…
Andersenova priča o labudovom jajetu (Ružno pače), zametnutom među pačjima, govori o greški i zabuni. Ugrijano majčinom brigom, u njemu sazrijeva, na prvi pogled, pogrešan život. Svojom neuobičajenom pojavom, unatoč njenoj ljubavi, ptić izigrava majčino očekivanje. On je razočaranje legla. Svjesna njegove neprimjerenosti, s ustrašenom nelagodom izlaže ga farmi. Pojava ptice koja nije ono što treba biti, očekivano, izaziva nasilnost domaćih životinja. On je prevara koju mrze. On je glupost kojoj se smiju. On je propust u predviđanju normalnog. Svojom neukalupljenošću vrijeđa izvjesnost – on je ugroza prirodnog reda stvari.
Ružno pače osobito je odbojno braći koja ga zovu nakazom. Ljuti su jer biti brat podrazumijeva biti isti, identifikacijski srodan, ne-poseban po ičem značajnom. Razlika iritira bratstvo. Više od neprijatelja ili stranca, mrzi se odmetnuti brat, onaj koji krši kodeks klana i prijeti skupu svojom drukčijošću. Za patke, brat s razlikom, izdajnik je obiteljske zajednice.
Ružnu pticu majka žali, životinje preziru, a djeca gnjave. Oni ga, zaslijepljeni svojim predodžbama i potrebama, ne mogu prihvatiti kao novo, neobično i vrijedno stvorenje. Umjesto ljepote zasebnog, neponovljivog života, traže istog kako bi bivali u masi blizanačkih drugih. Potrebne su im skupine predvidivo istih kako bi, u toplini gomile, doživjeli sigurnost i zaštitu.
U Andersenovoj priči, patke koje odbijaju drukčijeg ne razlikuju se mnogo od skupine labuda. Bijeli labud poziva pticu (do tada) neutvrđenog identiteta (ružno pače) u svoje društvo jer mu ono, zbog istosti, pripada. On mu se ne približava jer shvaća značaj radikalno drukčijeg već da potvrdi ljepotu svog.
I tako se životinjice, sigurne u svojoj grupi, gledajući iste, zadovoljno dive samima sebi.
Iako se često ističe kako bajka upućuje na važnost prepoznavanja ljepote u drukčijem, ona dominantno jača značaj konformizma. U Ružnom pačetu, ljubav između stranaca, nažalost, ostaje nemoguća. U slučaju usamljeničke izolacije, priča predlaže pronalazak prave, svoje, grupe. Životinjsko razvrstavanje pritom predstavlja rješenje koje čovjeku nije blisko.
Naime, osnova međuljudske komunikacije upravo je radoznalo upoznavanje radikalno drugog. Oslobođen od neurotske vezanosti za svoju istinu, autonoman čovjek spreman je upoznati tuđe poimanje smatrajući ga istovrijednim vlastitom. U autentičnom razgovoru zrelih ljudskih jedinki ne traži se podređivanje jednom točnom.
Zreli pojedinci ljudskog roda ne dijele svijet na domaći (kojem sami pripadaju) i divlji (koji je drukčiji i stran). Konformistički se ne sljepljuju s točnostima svoje grupe do mjere da ih ne mogu problematizirati niti propitivati. Oni ne podređuju svijet samo jednom (ispravnom, prirodnom , normalnom) poimanju. Razumiju kako je ljudska priroda, za razliku od životinjske, simbolička. Čovjekovo suženje jezikom, kojim konstruira svoju zajednicu, podrazumijeva služenje simbolima koji dotiču, ali ne iscrpljuju ono što označuju. Izražavanje simbolom nužno podrazumijeva izostavljanje dijela onoga na što se referira. Čovjek, kao biće simbola, nikad ne zahvaća istinu u totalitetu. Izbačen iz prirode i upućen na stvaranje ljudskog svijeta, uvijek ostaje nedorečen. Dosezanje univerzalnog znanja i apsolutne istine čovjeku je, kao simboličkom biću, onemogućeno (više u Pavić, 2017, Lacan: imaginarna jedinstvenost subjekta nasuprot autentičnom Ja).
Svijest o navedenoj manjkavosti i uskrati neizbježno vezanoj uz ljudsku situaciju, suspendira mogućnost čovjekovog uživanja u svemoćnom sveznanju (on nije bog) i približava ga mudroj poniznosti. Vođen njome, čovjek pristupa strancu kao ptici, neovisno o njegovome rodu. On ne svrstava ljudsku braću životinjski – labud uz labuda ili patka do patke. Razmišlja izvan površnosti koje razdvajaju i, iako jelabud (ili patak), sposoban je pronaći ljepotu svaku druge ptice (i labuda i patke).
Zrela ljudska jedinka ne traži iste grupe, nego se, u čovječjoj vrsti, divi svijetu koji ih zove na zajedničko razmišljanje.
Iako bi čovjek koji je osvijestio vlastito (ljudsko) stanje i uočio njegovu temeljnu razliku u odnosu na životinjsko, trebao, u svojoj dijaloškoj spremnosti, izgraditi zajedništvo s drukčijima u svijetu, takva je intencija (još uvijek) samo bajka. Pojedinac se, poput junaka Andersenove priče, ipak radije svrstava u podgrupe sebi srodnih (ljevičare, desničare, molitelje, gonitelje) i traži zaklon u vlastitoj većoj (nacionalnoj, kulturološkoj) skupini pred ostalim ugrožavajućim gomilama. Jedinke, unatoč ljudskosti, biraju razvrstano okupljanje u pačjoj ili labuđoj grupi, bez namjere da pomnije upoznaju uzajamnu ljepotu. Odijeljeni predrasudom,u bez-dijaloškom prostoru vike i tišine, poput uplašenih životinjica, brane svoju uzdržanost ružnoćom drukčijih drugih, pa, izolirano odijeljeni u istomišljeništvu, uživaju u vlastitom, neprirodnom stanju.

ZKM-ova predstava ACID / KISELINA na premijeri u Litvi ispraćena dugotrajnim pljeskom
Ansambl Zagrebačkog kazališta mladih gostovao je dvije večeri za redom, prošlog vikenda, (17. i 18. travnja) u punoj dvorani Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu. S najprestižnijom litavskom kazališnom institucijom ZKM je koproducirao predstavu Acid / Kiselina,…
Izložba novoprimljenih članova HDLUR-a u Kloviću
Pozivamo vas na izložbu NOVOPRIMLJENIH ČLANOVA HDLU RIJEKA Ji Suk Baek, Vlatke Butorac Malnar, Lane Gržetić, Biserke Lovnički, Lee Maravić i Sandre Polić Živković, u petak, 24. travnja 2026. u 19 sati, Rijeka,…
Suživot čovjeka i mačke u ciklusu fotografija Tea Trostmanna
U čudesnoj arhitekturi Grada upoznajemo njegove elegantne četveronožne… Miroslav Pelikan Dubrovački fotograf i slikar Teo Trostmann, suvremeni hrvatski umjetnik, nadahnuti autor je vrlo zanimljivog opusa Kontinuirano fotografirajući raznovrsne motive u Gradu i njegovoj…
Tiskovna konferencija povodom nadolazećeg Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM)
Susret hrvatske katoličke mladeži Požega 2026. Priredio: Boris Markuš U Dvorani bl. Alojzija Stepinca u Biskupskom domu u Požegi, u utorak 21. travnja 2026. godine, održana je tiskovna konferencija povodom nadolazećeg Susreta hrvatske…
NOVO Čitateljski klub Varaždinskog književnog društva
Dvadeseti travnja 2026. okupio se po prvi puta Čitateljski klub Varaždinskog književnog društva u Varaždinu Predsjednik VKD-a Darko Foder pozdravio je okupljene te u kratkim crtama predstavio rad društva, istaknuvši činjenicu kako ovim…
OTVORENA OBNOVLJENA GALERIJA MEŠTROVIĆ U SPLITU
Izložba „Meštrovićeva kuća u Splitu / prostor života i umjetnosti“ označila povratak publike nakon 15 mjeseci obnove Svečanim otvorenjem izložbe „Meštrovićeva kuća u Splitu / prostor života i umjetnosti“ ponovno je otvorena Galerija…
Crno, crveno, bijelo u novom ciklusu Damira Medvešeka
Medvešek je u čudesni vrtlog unio tri boje, crnu, crvenu i bijelu, miješajući ih, suprotstavljajući ih jednu drugoj ili trećoj, mijenjao im pozicije Miroslav Pelikan U posljednje vrijeme osobito me je privukao izvanredni…
Svjetionik nadomak grada Umaga Savudrijski svjetionik proslavio svoj 208. rođendan
Savudrija je najsjeverniji hrvatski svjetionik, smješten na sjeverozapadnom dijelu Istre, blizu slovenske granice Boris Markuš U Hrvatskoj imamo 45 svjetionika, od kojih je 16 s posadom i 29 bez posade Svjetionik je najstariji…
Otvorena Izložba finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 10.0 udruge Metamedij u MSUI-u / FOTO
Izložba finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 10.0 pod nazivom ”Šetnje liminalnim prostorima”, otvorena je u petak 17. travnja, u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, a u organizaciji udruge Metamedij u suradnji s…
Završeni BIAM i Zavarivanje
BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti Pripremio: Tomislav Radić Na Zagrebačkom velesajmu od 14. do 17. travnja 2026. održani su bienalni poslovni sajmovi BIAM – 28. međunarodni sajam alatnih…
Povodom svečanog otvorenja Pical Resorta, Valamar Istri poklanja vrhunski koncertni program
Portal Akademija Art redovito prati i izvještava o Valamarovim projektima, posebno onima koji spajaju turizam i kulturu Boris Markuš Primjeri uključuju: Umjetnik na odmoru: Dugogodišnji projekt u suradnji s Institutom za istraživanje avangarde…
OKOVI I LANCI Predstavljanje zbirke poezije Božidara Proročića, 23. travnja
JU Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš” Cetinje, povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava, s osobitim zadovoljstvom poziva na promociju nove zbirke poezije OKOVI I LANCI književnika i publicista Božidara Proročića, koja…











