AMANET
Pita,
da li sam dobro razumjela
da su snjegovi sa Hajle
zatrpali njegov put.
I da to nijesu snjegovi,
već bijela krila predaka
što mu hladnim perom
čuvaju stope.
I da ona Biser voda
samo njegovom krvlju teče.
Kaže,
da je Ibar
njegova posljednja molitva.
I da mu ruke pamte ožiljke,
a srce samo oblik
majčine šake.
U pjesmi „Amanet“ Jasmina Luboder Leković gradi snažnu arhetipsku vezu između pretka, planine, krvi, vode i molitve. Hajla u njenom stihu postaje visinska mjera naslijeđene boli, tvrda i snježna knjiga porodičnog sječanja, prostor u kojem se svaki korak prepoznaje kao nastavak nečijeg davnog hoda. Snijeg predstavlja svjetlost predaka, njihovo krilo nad putem, njihovo nijemo stražarenje nad onim što čovjek nosi u sebi kao porijeklo, dug i sudbinu. Biser voda, Ibar, krv, ožiljci i majčina šaka oblikuju lirsku genealogiju u kojoj se tijelo, zavičaj i duša ne razdvajaju rana postaje znak pripadanja, voda poprima snagu krvi, a majčina šaka ostaje posljednji oblik nježnosti u svijetu obilježenom usponom, gubitkom i pamćenjem.
2272 i HAJLA
dvije godine
dvije glave
sedam koraka
dva tovara
karavanski put
muke
radost
hod
2272
između 2272 i 2403
rasteže se uspon u stihu
2403
koliko treba
da se čovjek
popne
do sebe
Pjesma „2272 i Hajla“ nastavlja taj uspon, ali ga pretvara u egzistencijalnu mjeru. Brojevi nadmorskih visina predtavljaju stepenice unutrašnjeg penjanja. Između 2272 i 2403 ne nalazi se samo planinski uspon, nego pitanje koliko je čovjeku potrebno da se „popne do sebe“. Time planina postaje metafora samospoznaje, bola, napora i duhovnog sazrijevanja.
GEOGLIFI
U urezanim linijama
čovjek se raspada precizno
Sedam puta bio sam neko drugi
Tri puta sam se vratio
Sa manje kože
Hodam pravo
Dok u sebi crtam spirale
Linije su mape karaktera
vidljive onima
koji znaju
da se udalje
U pjesmi „Geoglifi“ pjesnikinja prelazi iz ,,svog malog kosmosa“ u prostor unutrašnje faktografije. Urezane linije postaju znakovi identiteta, a čovjek se u njima „urušava precizno“. Ova pjesma govori o promjenama, lomovima i vraćanjima sebi, ali i o tome da se prava suština bića-čovjeka ne vidi iz blizine. Potrebno je udaljiti se da bi se sagledale linije karaktera, rane i skriveni oblici unutrašnjeg trajanja.
GIBET
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Iz očiju zavist,
iz usta med.
Krvoločno hraniš se
tuđim imenom.
Kao da je halal tvoja glad.
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Klimamo glavom.
Siratom jezik
do ćuprije ide.
Trpeza i Mizan.
Ko glođe tvoje kosti
dok nisi tu?
Pjesma „Gibet“ donosi najoštriji ton. U njoj je prisutna kritika licemjerja, zavisti, ogovaranja i moralnog posrnuća zajednice. Slika „iz očiju zavist, iz usta med“ snažno otkriva dualnost ljudskog ponašanja. Religijski i etički pojmovi, poput Sirata, ćuprije, trpeze i Mizana, daju pjesmi dodatnu snagu, jer ljudska riječ nije prikazana kao bezazlena, već kao moralna odgovornost.

TRIDESET U OGLEDALU
Pet nas je u krugu.
Jedan je strah.
Drugi ime.
Treći zvijer pod rebrima.
Četvrti pamti sve što nije rekao.
Peti gleda kako se u trideset lica
čovjek raspada
da bi opstao.
U pjesmi „Trideset u ogledalu“ sažima se tema unutrašnje razlomljenosti. Pet lica u krugu predstavljaju strah, ime, zvijer pod rebrima, prećutanu riječ i čovjeka koji prežiavljava traume da bi opstao. Pjesnikinja pokazuje da identitet nije jedinstven i miran, već sastavljen od straha, bola i borbe za opstanak.
Ovih pet pjesama pokazuju Jasminu Luboder-Leković kao pjesnikinju složene metafore, snažne simbolike i unutrašnje (lične dogme) stiha. U njoj se planina pretvara u sudbinu, voda u krv linija u karakter, jezik u moralni ispit, a ogledalo u prostor „istine“ i preživljavanja. Zato ove pjesme djeluju kao arabeska žrne koja ćuti, trpi i iznova pokušava da dođe do sebe.
23. IZDANJE RUŽICE VINODOLA: RUŽICI OREŠKOVIĆ TITULA RUŽICE
Završeno je 23. izdanje Ružice Vinodola, jedne od najprepoznatljivijih kulturno-turističkih manifestacija Kvarnera, koja već više od dva desetljeća čuva i predstavlja vinodolsku baštinu Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Matej Paluh U ovogodišnjem natjecanju sudjelovalo je devet djevojaka: Anita Šarar, Julija Cetina, Nika Tatalović, Dora…
Uz pršut, pedoče, fiš i čobanac. Sve je spremno za Međunarodni festival pršuta – Drniš
Stižu majstori iz Parme, a drniške će kolege podržat će i proizvođači iz Istre i Dalmacije Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Mario Sučić U petak i subotu, 28. i 29. kolovoza, iz Sportske dvorane Antuna Mihanovića u Drnišu širit će se mirisi koje se…
Osijek koji se traži – klub koji želi mir, a živi u neizvjesnosti
Ne tako davno, NK Osijek je bio na klackalici. A možda je baš zato danas malo čvršći. Malo oprezniji. Malo mudriji. I malo više svoj.Kolumna „iz navijačkog pera“ Boris Markuš Postoje trenuci kad navijač ne traži analizu, brojke, tablice, financijske izvještaje. Traži samo da…
Predstavljen novi roman Vesne Štulić: „Tajna Tihatskog križa” oživjela mističnu povijest Prvića i Tijata
Dva vrhunska kulturna događaja u sklopu manifestacije „Faustovo lito 2026.” okupila su brojne ljubitelje književnosti i tradicije, donoseći promociju novog romana te tradicionalnu večer zavičajne poezije Otok Prvić proteklih je dana bio središte bogatih kulturnih zbivanja. U sklopu ovogodišnje manifestacije „Faustovo lito 2026.”, Memorijalni…
Apokalipsa ili Otkrivenje, novi ciklus akrila na platnu Mladena Žunjića
Mladen Žunjić u novom ciklusu međusobno suprotstavlja boje poput zaraćenih svjetova, poput suočavanja istine i laži, poput tame i svjetla Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, izvan svake sumnje, najproduktivniji suvremeni hrvatski likovni umjetnik nedavno je prezentirao svoj novi ciklus akrila na velikim formatima platna,…
ZAGREBAČKI MUZEJSKI VIKEND – MUV 2026.
Ovogodišnji Zagrebački muzejski vikend od 3. do 6. rujna donosi bogat program u zagrebačkim muzejima, posvećen wellbeingu i okupljen pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“ Ana Petričić Gojanović U povodu održavanja drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, kulturne manifestacije Grada Zagreba i njegovih muzejskih institucija,…
Integrirani životopis u praksi: Zašto je svestranost prednost, a ne mana?
Razgovori s urednikom Akademije Art Stjepanom Katićem otkrivaju kako prihvaćanje vlastite autentičnosti ruši društvene ladice i spaja znanost, umjetnost i održivu arhitekturu budućnosti U svijetu koji pati od kronične potrebe za brzim etiketiranjem i stavljanjem ljudi u uske profesionalne ladice, ljudska svestranost prečesto se…
Dnevni sažetak — 27. kolovoz 2026
TL;DR: U Hrvatskoj danas sunčano do 33°C i vrhunac toplinskog vala pred vikend, voda u Gospiću ispravna. U svijetu eksplozije u Kijevu i pojačana diplomacija oko Ukrajine, a MMF kaže da je svjetsko gospodarstvo izdržalo energetski šok. 📰 Vijesti Hrvatska: Vrijeme i servisne informacije Novi…
Kampanje namijenjen promociji istinskih domaćina
Hrvatska turistička zajednica pokrenula je nastavak promotivne kampanje Vaš domaćin, koja će se do kraja listopada provoditi na domaćem tržištu Pripremio: Tomislav Radić Ovime se nastoji dodatno potaknuti domaće goste na istraživanje hrvatske autentične turističke ponude u posezoni. Također, riječ je o kampanji koja za cilj…
U ZAGRLJAJU UMJETNOSTI: 76 POLAZNIKA NA 8. KREATIVNIM RADIONICAMA ZADAR ORGAN FESTIVALA
Osmo izdanje Zadar Organ Festivala i ove je godine započelo tamo gdje je počela i cijela festivalska priča – uz orgulje, mlade i ideju da umjetnost može biti prostor susreta, rasta i zajedničkog stvaranja Tea Kulaš Ovogodišnje Kreativne radionice za djecu i mlade okupile…
NA ZAGREBAČKE POZORNICE STIŽU IMENA KOJA OBLIKUJU SUVREMENI EUROPSKI TEATAR
FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA: 23. izdanje FSK-a okuplja relevantne autore i predstave s najvažnijih europskih pozornica Ana Petričić Gojanović Na konferenciji za medije održanoj u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, umjetnički ravnatelji Dubravka Vrgoč i Ivica Buljan predstavili su program 23. izdanja Festivala svjetskog kazališta koji će se od 12.…
Dani prvog hrvatskog piva: VIP domjenak u znaku Slavonije
Dani prvog hrvatskog piva: Akademija Art Zagreb u Osijeku, slavonski VIP domjenak uz medijsko popraćenje Boris Markuš Osječka pivovara prezentira ono što se ne može naručiti – slavonsku toplinu, gostoljubivost i duh prvog hrvatskog pivaZa to se pobrinula ekipa Osječke pivovare, predvođena direktorom Ivanom…












