AMANET
Pita,
da li sam dobro razumjela
da su snjegovi sa Hajle
zatrpali njegov put.
I da to nijesu snjegovi,
već bijela krila predaka
što mu hladnim perom
čuvaju stope.
I da ona Biser voda
samo njegovom krvlju teče.
Kaže,
da je Ibar
njegova posljednja molitva.
I da mu ruke pamte ožiljke,
a srce samo oblik
majčine šake.
U pjesmi „Amanet“ Jasmina Luboder Leković gradi snažnu arhetipsku vezu između pretka, planine, krvi, vode i molitve. Hajla u njenom stihu postaje visinska mjera naslijeđene boli, tvrda i snježna knjiga porodičnog sječanja, prostor u kojem se svaki korak prepoznaje kao nastavak nečijeg davnog hoda. Snijeg predstavlja svjetlost predaka, njihovo krilo nad putem, njihovo nijemo stražarenje nad onim što čovjek nosi u sebi kao porijeklo, dug i sudbinu. Biser voda, Ibar, krv, ožiljci i majčina šaka oblikuju lirsku genealogiju u kojoj se tijelo, zavičaj i duša ne razdvajaju rana postaje znak pripadanja, voda poprima snagu krvi, a majčina šaka ostaje posljednji oblik nježnosti u svijetu obilježenom usponom, gubitkom i pamćenjem.
2272 i HAJLA
dvije godine
dvije glave
sedam koraka
dva tovara
karavanski put
muke
radost
hod
2272
između 2272 i 2403
rasteže se uspon u stihu
2403
koliko treba
da se čovjek
popne
do sebe
Pjesma „2272 i Hajla“ nastavlja taj uspon, ali ga pretvara u egzistencijalnu mjeru. Brojevi nadmorskih visina predtavljaju stepenice unutrašnjeg penjanja. Između 2272 i 2403 ne nalazi se samo planinski uspon, nego pitanje koliko je čovjeku potrebno da se „popne do sebe“. Time planina postaje metafora samospoznaje, bola, napora i duhovnog sazrijevanja.
GEOGLIFI
U urezanim linijama
čovjek se raspada precizno
Sedam puta bio sam neko drugi
Tri puta sam se vratio
Sa manje kože
Hodam pravo
Dok u sebi crtam spirale
Linije su mape karaktera
vidljive onima
koji znaju
da se udalje
U pjesmi „Geoglifi“ pjesnikinja prelazi iz ,,svog malog kosmosa“ u prostor unutrašnje faktografije. Urezane linije postaju znakovi identiteta, a čovjek se u njima „urušava precizno“. Ova pjesma govori o promjenama, lomovima i vraćanjima sebi, ali i o tome da se prava suština bića-čovjeka ne vidi iz blizine. Potrebno je udaljiti se da bi se sagledale linije karaktera, rane i skriveni oblici unutrašnjeg trajanja.
GIBET
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Iz očiju zavist,
iz usta med.
Krvoločno hraniš se
tuđim imenom.
Kao da je halal tvoja glad.
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Klimamo glavom.
Siratom jezik
do ćuprije ide.
Trpeza i Mizan.
Ko glođe tvoje kosti
dok nisi tu?
Pjesma „Gibet“ donosi najoštriji ton. U njoj je prisutna kritika licemjerja, zavisti, ogovaranja i moralnog posrnuća zajednice. Slika „iz očiju zavist, iz usta med“ snažno otkriva dualnost ljudskog ponašanja. Religijski i etički pojmovi, poput Sirata, ćuprije, trpeze i Mizana, daju pjesmi dodatnu snagu, jer ljudska riječ nije prikazana kao bezazlena, već kao moralna odgovornost.

TRIDESET U OGLEDALU
Pet nas je u krugu.
Jedan je strah.
Drugi ime.
Treći zvijer pod rebrima.
Četvrti pamti sve što nije rekao.
Peti gleda kako se u trideset lica
čovjek raspada
da bi opstao.
U pjesmi „Trideset u ogledalu“ sažima se tema unutrašnje razlomljenosti. Pet lica u krugu predstavljaju strah, ime, zvijer pod rebrima, prećutanu riječ i čovjeka koji prežiavljava traume da bi opstao. Pjesnikinja pokazuje da identitet nije jedinstven i miran, već sastavljen od straha, bola i borbe za opstanak.
Ovih pet pjesama pokazuju Jasminu Luboder-Leković kao pjesnikinju složene metafore, snažne simbolike i unutrašnje (lične dogme) stiha. U njoj se planina pretvara u sudbinu, voda u krv linija u karakter, jezik u moralni ispit, a ogledalo u prostor „istine“ i preživljavanja. Zato ove pjesme djeluju kao arabeska žrne koja ćuti, trpi i iznova pokušava da dođe do sebe.
🏛️ ART POSTCARD (15) – MUDROST KAMENOGA PRAGA: „Hajde, smiri se!”
✨ „Nemirno jezero ne može odraziti ni zvijezde ni planinske vrhove sve dok vjetar na njegovoj površini ne utihne. Smiri se – jer mir svijeta oko tebe uvijek počinje u tišini vlastitoga srca.” Petnaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je…
🧠 UNUTARNJI KOD (16): „Hajde, smiri se!” – Zašto je utišavanje vlastitog nemira jedino stvarno rješenje u svijetu stalne žurbe
U vremenu koje nas neprestano tjera da nešto popravljamo, dokazujemo i tražimo izlaz u ponašanju drugih ljudi, dvije jednostavne riječi izgovorene u tišini staroga hercegovačkog sela nose snagu čitave životne filozofije: „Smiri se!” Kako spoznaja da ne možemo smiriti svijet oko sebe, već isključivo…
P. Pavlović: BOSNA I HUM
Pero Pavlović BOSNA I HUM Duga i burna je povijest Bosne i Hercegovine. Carstva ikraljevstva na njezinu su tlu dolazila i propadala, a zemljai nebo nad njom su ostajali. Danas smo u začaranomkrugu u kojem predstavnici triju temeljnih naroda u ovojdržavi nikako da pronađu…
Europski horizonti i klorofilna arhitektura: Kako neovisni projekti redefiniraju estetski kod kontinenta
Dok se veliki birokratski sustavi i europske ladice suočavaju s administrativnom tromošću i sivilom, transdisciplinarne platforme preuzimaju ulogu predvodnika. Zašto je očuvanje lokalne autentičnosti jedini stvarni štit unutar globalnog matrixa modernog doba? Suvremeni europski prostori prečesto postaju taoci uštogljenih deklaracija i administrativnih higijena koje…
DANI PRIJATELJA KNJIGE – OKONČAN 19. MEĐUNARODNI FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI
U Rijeci je od 7.11. do 15.11. 2026. godine održan i uspješno okončan 19. međunarodni festival književnosti „Dani prijatelja knjige“ u organizaciji HKD – Hrvatskog književnog društva iz Rijeke, ove godine uz suradnju, pomoć i suorganizaciju makedonske, srpske, mađarske i slovačke nacionalne manjine iz Grada…
Osijek: Tribina “Bojimo li se Svetog pisma?”, 26. studenoga
Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ Đakovačko-osječke nadbiskupije poziva sve ljude koje zanima Božja riječ na tribinu „Bojimo li se Svetog pisma?“, koja će se održati u četvrtak, 26. studenoga 2026. godine s početkom u 19:30. Tribina se održava u Nadbiskupskom vikarijatu,…
Francuz koji je postao Vukovarac
Posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Ovčari, nedaleko od zloglasnog hangara, jednog od najupečatljivijih simbola ratnog stradanja Vukovara Venina Markuš Kad je 1991. godine napustio Francusku, Jean-Michel Nicolier nije mogao znati da će njegov životni put završiti tisućama kilometara od doma, u…
Prilog o knjizi ŽIVJETI POPUT STOIKA
Brigid Delaney ŽIVJETI POPUT STOIKA – Kako ostati smiren u kaotičnim vremenima Miroslav Pelikan Nedavno je ugledni hrvatski nakladnik Znanje objavilo vrlo zanimljivu knjigu Brigid Delaney ŽIVJETI POPUT STOIKA-Kako ostati smiren u kaotičnim vremenima, u lijepom broširanom izdanju, na 264 stranice, u prijevodu s…
Vrelina slikarstva Krešimira Ivića
Ciklus s motivima mora i priobalja istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika Krešimira Ivića lijep je i iskren doprinos aktualnoj likovnoj produkciji Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić, doista neumorno, svakodnevno slika ili se osobito intenzivno sjećaju putovanja do dalekih i ogromnih američkih…
POBJEDNIČKI TIM NA KOMANDNOM MOSTU BUDUĆNOSTI! 🚀🚢✨
Dok Prvi međunarodni simpozij „Vizije budućnosti“ plovi punim jedrima prema svom velikom finalu i svečanom zatvaranju u čarobno predbožićno vrijeme, naša Velika četvorka već drži čvrst kurs s komandnog mosta! Stari džepni sat podsjeća nas na poštovanje tradicije i prošlih vremena, dok mlada biljka…
Geometrija prisutnosti: Zašto su analogni rituali i susret licem u lice jedini stvarni luksuz
Nakon povratka s dalekih putovanja i povijesnih ravnica, spuštanje ekrana prema dolje donosi neprocjenjiv kognitivni reset. Kako pretvoriti snimljene fotografije u trajne civilizacijske dragulje i zašto prelistavanje uspomena traži tišinu i bistru pamet? Kada se moćni motori našeg kruzera lagano smire nakon intenzivnog vikenda…
Energija je najvažnija valuta – predavanje dr. Anke Dorić
U organizaciji Rotary kluba Trakošćan, uspješno je održano edukativno predavanje doktorice medicine Anke Dorić, pod nazivom „Energija i vitalnost žene: Prevencija slabokrvnosti pravilnom prehranom i nadoknadom minerala i vitamina“ u četvrtak, 17. studenog 2026. u dvorani Muzeja planinarstva u Ivancu Tekst: Snježana Novotny –…












