Razgovori s urednikom Akademije Art Stjepanom Katićem otkrivaju kako prihvaćanje vlastite autentičnosti ruši društvene ladice i spaja znanost, umjetnost i održivu arhitekturu budućnosti
U svijetu koji pati od kronične potrebe za brzim etiketiranjem i stavljanjem ljudi u uske profesionalne ladice, ljudska svestranost prečesto se promatra sumnjičavo. Sustav se nerijetko nađe u čudu kada pojedinac uspješno djeluje na polju znanosti, umjetnosti, publicistike i društvenog angažmana. Dugogodišnje komunikacije i plodonosna suradnja s urednikom portala Akademija Art, Stjepanom Katićem, potaknule su potrebu za dubljim promišljanjem ovog fenomena kroz prizmu onoga što u modernoj psihologiji rada nazivamo – integrirani životopis.
Koncept integriranog životopisa nije tek puki popratni popis poslova, izložbi ili diploma. On je filozofski i praktični manifest cjelovitosti jedne ličnosti. Mnogi svestrani ljudi godinama žive u strahu od neprihvaćanja, skrivajući dijelove svog identiteta kako bi se uklopili u tuđa uska očekivanja, posebno ona svojih nadređenih. Preokret se događa u trenutku kada pojedinac prigrli savjet kakav je gospodinu Katiću svojedobno dao profesor Skledar – savjet koji ruši umjetne pregrade. Tradicionalna paradigma kaže: “ako si znanstvenik, ne možeš biti umjetnik”. Integrirani životopis tu paradigmu odbacuje i dokazuje da su logika znanosti i kreativnost umjetnosti grane istog stabla – ljudskog uma.
Kada skrivate dio sebe, trošite golemu količinu psihološke energije na cenzuru. Otvaranjem svih svojih lica postiže se unutarnja kohezija, a autentičnost postaje štit. Okolina gubi razlog za sumnju i počinje poštovati pojedinca u cjelini. Upravo se kroz rad Stjepana Katića jasno vidi kako se te različite uloge međusobno nadopunjuju i osnažuju:
- Znanstvena preciznost i menadžerska struktura stečena tijekom bogatog radnog vijeka u KBC-u Zagreb (na Šalati i Rebru) omogućila je nevjerojatnu logistiku prikupljanja, organizacije i doniranja čak 1000 umjetničkih slika za bolnički prostor.
- Umjetnička empatija i slikarsko umijeće (dokazano kroz više od 50 samostalnih izložbi) prepoznale su važnost humanizacije bolničkog okruženja u trenucima ljudske patnje.
Od teorije do prakse: Arhitektonski dragulji pod sljemenskim svjetlom
Da integracija osobnosti nije samo teorijski pojam, već živa pokretačka snaga koja stvara opipljivu društvenu vrijednost, dokazuje i najnoviji projekt pametne, održive i ekonomski opravdane arhitekture. Radi se o viziji triju kuća u okolici Zaprešića (Hruševec Kupljenski), s pogledom na Sljeme, koje predstavljaju ogledni primjer spoja gradnje i umjetnosti:
- Ekonomičnost i energetska učinkovitost: Korištenje Ytong blokova u točnom rasteru od 62,5 cm eliminira otpad materijala, dok zid od 40 cm pruža vrhunsku toplinsku izolaciju bez potrebe za kompliciranim slojevima fasade.
- Prostorna dinamika “Barnhouse” stila: Kombinacija kompaktnog dijela s “Bijelim stropom” i otvorenog volumena s “letećom galerijom” pod kosim krovom od 45 stupnjeva stvara osjećaj luksuza, prozračnosti i vrhunske fizike prostora.
- Vizija “Ready-made” dizajna: Unaprijed ostavljeni bužiri kroz krov za solarne panele, instalacije kroz zemlju za punionicu električnih vozila, te pripreme za automatizirane rolete i sustav prikupljanja kišnice drastično smanjuju troškove u budućnosti. Kuća je odmah spremna za nadogradnju, bez naknadnog rušenja zidova.
Ovaj projekt pokazuje kako znanstveni, analitički pristup gradnji u sinergiji s estetskom osjetljivošću stvara prostore u kojima mlađe generacije mogu razvijati poslovanje, ali i uživati u mirnoj oazi za život. Blizina vlaka i pogled na Crveni spust daju ovim objektima iznimnu tržišnu i turističku vrijednost.
Danas, u digitalnom dobu i suživotu s naprednim tehnologijama poput umjetne inteligencije (AI), uske specijalizacije polako gube bitku s renesansnim načinom razmišljanja. AI može brzo procesuirati podatke unutar jednog faha, ali ljudska sposobnost kreativne sinteze – povezivanja naizgled nepovezivih točaka – ostaje vrhunski imperativ vremena.
Zato moramo jasno i glasno reći: integrirani životopis je golema prednost, a ne mana. On je dokaz adaptilnosti, hrabrosti i intelektualne širine. Čovjek nije stvoren da bude robot programiran za jednu operaciju, već biće beskrajnih potencijala koje kroz strukturu i znanost razumije svijet, a kroz umjetnost i humanost taj isti svijet liječi, gradi i čini ljepšim. AI
NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva
Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46 renomiranih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva oko plemenitog, humanitarnog cilja Piše:…
Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar
Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja i scenarista Silvija Mirošničenka, dodijeljeno je posebno priznanje na 3. festivalu…
Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću
Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo Livadić – požuda domovine“ iz 1994. godine, nakon čega je održan…
Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
Eric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom braku s prijetvornim suprugom…
Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
Peter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada, u Biblioteci kultura i…
OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA
Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine, željeli smo ovaj značajan datum obilježiti konkretnim djelom. Tog dana, prije…
Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih ciklusa. Njezin opus savršeni je primjer koliko je umjetnost neograničena i…
Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića
Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je impresivnog opusa ulja, akrila, akvarela…
Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.
Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena izložba radova studenata Sveučilišta VERN pod nazivom „Pogled“. Radovi studenata VERN,…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s posebnim uzbuđenjem predstavljamo lik svetog Luke evanđelista, sveca koji ima jedinstveno mjesto u svijetu umjetnosti. Prema drevnoj…
Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?
U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom trendu gdje se kupnja električnih odvlaživača zraka smatra statusnim simbolom i vrhunskim rješenjem za vlagu. U stvarnosti, ti…
Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb
Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj…
Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja je podigla Vinkovačke jeseni u zrak
Noć kad je Slavonija progovorila kroz sto tamburaša Venina M;arkuš Nije to bio koncert. To je bila večer koja se pamti po tome kako ti se koža na rukama naježi prije nego što čuješ prvi ton. Na pozornici – sto tamburaša. Sto ljudi koji…
Teo Trostmann: Misteriozni stanovnici Grada
…znaju sve tajne ovoga Grada… Miroslv Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski umjetnički fotograf i slikar iz Dubrovnika, Teo Trostmann kontinuirano svojom kamerom bilježi svakodnevnost života, danju, noću, na zemlji, na nebu, do mora, na moru Svaki njegov ciklus izrazito je specifičan, posvećen određenom motivu ili…
Krajolici Damira Medvešeka
Fragmenti prirodne snažne simbolike, obrisi crnog drva na bijeloj svjetloj pozadini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa, osobito cijenjen u inozemstvu i danas strastveno, neutaživo gladan i žedan nepopznatog…
Beč gradi novi pogon za obradu otpada
Grad Beč planira novi pogon za obradu otpada na području odlagališta otpada Rautenweg. Cilj je osigurati pouzdano zbrinjavanje otpada u gradu koji ubrzano raste, uz veće iskorištavanje materijala i energije iz otpada Sandra Knežević Do 2055. godine Beč bi mogao imati oko 2,4 milijuna…
