AMANET
Pita,
da li sam dobro razumjela
da su snjegovi sa Hajle
zatrpali njegov put.
I da to nijesu snjegovi,
već bijela krila predaka
što mu hladnim perom
čuvaju stope.
I da ona Biser voda
samo njegovom krvlju teče.
Kaže,
da je Ibar
njegova posljednja molitva.
I da mu ruke pamte ožiljke,
a srce samo oblik
majčine šake.
U pjesmi „Amanet“ Jasmina Luboder Leković gradi snažnu arhetipsku vezu između pretka, planine, krvi, vode i molitve. Hajla u njenom stihu postaje visinska mjera naslijeđene boli, tvrda i snježna knjiga porodičnog sječanja, prostor u kojem se svaki korak prepoznaje kao nastavak nečijeg davnog hoda. Snijeg predstavlja svjetlost predaka, njihovo krilo nad putem, njihovo nijemo stražarenje nad onim što čovjek nosi u sebi kao porijeklo, dug i sudbinu. Biser voda, Ibar, krv, ožiljci i majčina šaka oblikuju lirsku genealogiju u kojoj se tijelo, zavičaj i duša ne razdvajaju rana postaje znak pripadanja, voda poprima snagu krvi, a majčina šaka ostaje posljednji oblik nježnosti u svijetu obilježenom usponom, gubitkom i pamćenjem.
2272 i HAJLA
dvije godine
dvije glave
sedam koraka
dva tovara
karavanski put
muke
radost
hod
2272
između 2272 i 2403
rasteže se uspon u stihu
2403
koliko treba
da se čovjek
popne
do sebe
Pjesma „2272 i Hajla“ nastavlja taj uspon, ali ga pretvara u egzistencijalnu mjeru. Brojevi nadmorskih visina predtavljaju stepenice unutrašnjeg penjanja. Između 2272 i 2403 ne nalazi se samo planinski uspon, nego pitanje koliko je čovjeku potrebno da se „popne do sebe“. Time planina postaje metafora samospoznaje, bola, napora i duhovnog sazrijevanja.
GEOGLIFI
U urezanim linijama
čovjek se raspada precizno
Sedam puta bio sam neko drugi
Tri puta sam se vratio
Sa manje kože
Hodam pravo
Dok u sebi crtam spirale
Linije su mape karaktera
vidljive onima
koji znaju
da se udalje
U pjesmi „Geoglifi“ pjesnikinja prelazi iz ,,svog malog kosmosa“ u prostor unutrašnje faktografije. Urezane linije postaju znakovi identiteta, a čovjek se u njima „urušava precizno“. Ova pjesma govori o promjenama, lomovima i vraćanjima sebi, ali i o tome da se prava suština bića-čovjeka ne vidi iz blizine. Potrebno je udaljiti se da bi se sagledale linije karaktera, rane i skriveni oblici unutrašnjeg trajanja.
GIBET
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Iz očiju zavist,
iz usta med.
Krvoločno hraniš se
tuđim imenom.
Kao da je halal tvoja glad.
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Klimamo glavom.
Siratom jezik
do ćuprije ide.
Trpeza i Mizan.
Ko glođe tvoje kosti
dok nisi tu?
Pjesma „Gibet“ donosi najoštriji ton. U njoj je prisutna kritika licemjerja, zavisti, ogovaranja i moralnog posrnuća zajednice. Slika „iz očiju zavist, iz usta med“ snažno otkriva dualnost ljudskog ponašanja. Religijski i etički pojmovi, poput Sirata, ćuprije, trpeze i Mizana, daju pjesmi dodatnu snagu, jer ljudska riječ nije prikazana kao bezazlena, već kao moralna odgovornost.

TRIDESET U OGLEDALU
Pet nas je u krugu.
Jedan je strah.
Drugi ime.
Treći zvijer pod rebrima.
Četvrti pamti sve što nije rekao.
Peti gleda kako se u trideset lica
čovjek raspada
da bi opstao.
U pjesmi „Trideset u ogledalu“ sažima se tema unutrašnje razlomljenosti. Pet lica u krugu predstavljaju strah, ime, zvijer pod rebrima, prećutanu riječ i čovjeka koji prežiavljava traume da bi opstao. Pjesnikinja pokazuje da identitet nije jedinstven i miran, već sastavljen od straha, bola i borbe za opstanak.
Ovih pet pjesama pokazuju Jasminu Luboder-Leković kao pjesnikinju složene metafore, snažne simbolike i unutrašnje (lične dogme) stiha. U njoj se planina pretvara u sudbinu, voda u krv linija u karakter, jezik u moralni ispit, a ogledalo u prostor „istine“ i preživljavanja. Zato ove pjesme djeluju kao arabeska žrne koja ćuti, trpi i iznova pokušava da dođe do sebe.
🧠 1. UNUTARNJI KOD (15): Anatomija čistoće – Zašto je bistra pamet oslobođena interesa jedini ključ unutarnjeg mira
Dok ljudski svijet često pokreću nemirne emocije, želja za posjedovanjem i nevidljivi lanci sebičnosti i ljubomore, prava sloboda stvaranja rađa se tek ondje gdje um ostaje čist od materijalnog interesa. Kako u eri opće komercijalizacije sačuvati zdravu pamet, miran san i radost zajedničkog djelovanja?…
🕯️ ART POSTCARD (14) – VUKOVARSKA VERTIKALA: Kroz kišne kapi prema vječnom svjetlu
✨ „Kišne kapi na staklu ne zamućuju pogled na Vukovar – one su tihe suze zahvalnosti koje čuvaju sliku nepokolebljive vertikale našeg ponosa i slobode.” Četrnaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art donosi autentični, nefiltrirani zapis s hodočašća Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva…
🕯️ HODOČAŠĆE ČLANOVA HKLD-a U VUKOVAR: Molitva, pijetet i sjećanje na žrtvu grada heroja u kišnom studenome
Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) svake godine u studenome aktivno sudjeluje u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje kroz tradicionalno hodočašće, polaganje vijenaca i paljenje svijeća. Nakon dvodnevnoga posjeta Srijemu i Zemunu (13. i 14.…
Svjetlo koje ne gasne: Kako Vukovar i Srijem tkaju najljepšu priču humanističke obnove
Na dan kada domovina bdi nad svojim najvećim herojem, ponos i dostojanstvo nadrastaju svaku tugu. Kako kroz ženski diplomatski šarm, obiteljsko zajedništvo i radost stvaranja pretvoriti sjećanje u pogonsko gorivo za svemirski napredak novih generacija? Postoje datumi u kalendaru koji zahtijevaju stopostotni kognitivni mir…
🌍 HORIZONTI: Zemun na razmeđu svjetova – Od kule na Gardošu i habsburškog Kontumca do traga sestara milosrdnica
Postoje putovanja koja se ne mjere prijeđenim kilometrima, nego dubinom tišine i snagom susreta s ljudima koji stoljećima čuvaju svoje korijenje. U prvom velikom autorskom putopisu unutar preimenovane rubrike HORIZONTI, vodimo vas u Zemun i drevni istočni Srijem – prostor gdje Dunav spaja obale,…
VUKOVAR: GRAD KOJI PAMTI, GRAD KOJI ŽIVI
VUKOVAR 35 GODINA POSLIJE: GRAD HEROJ KOJI JE IZABRAO ŽIVOT Venina Markuš Postoje mjesta koja ne posjećujemo samo očima, nego i srcem. Vukovar je jedno od njih. Grad čije ime i danas budi emocije, poštovanje i tišinu. Grad u kojem svaka ulica, svaki križ…
HRVATI IZ KOLJNOFA S VUKOVARSKIM TORNJEM U GRADU HEROJU
Hrvati iz Koljnofa u Mađarskoj svake godine 18. studenoga, u organizaciji Hrvatske samouprave Koljnofa, odlaze u Vukovar kako bi odali počast žrtvama Domovinskoga rata i obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Tom prigodom sa sobom nose poseban simbol svoje prepoznatljivosti i zajedništva – u…
Više od 120.000 posjetitelja ispunilo Interliber
Na Zagrebačkom velesajmu zatvoren je 48. međunarodni sajam knjiga Interliber. Tijekom šest dana Zagreb je bio središte europske književne scene, okupivši 319 izlagača iz 14 zemalja, svjetske i domaće književne zvijezde te tisuće mladih čitatelja koji su prvi put svoje naslove birali uz državne…
Sakuntala park i njegove sfinge – tajanstveni simbol Osijeka
Dvije sfinge, jedna priča i bezbroj uspomena na Osijek Venina Markuš U samom središtu Osijeka nalazi se Sakuntala park, jedna od najljepših gradskih zelenih oaza i omiljeno mjesto za šetnju, odmor i fotografiranje. Posjetitelje već više od stoljeća na ulazu dočekuju dvije kamene sfinge,…
Prilog o knjizi NEVJERA
Demian Bucay NEVJERA – Novi pogled na stari problem Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila knjigu Demiana Bucaya NEVJERA, u zgodnom broširanom izdanju, na 228 stranica, u prijevodu sa španjolskog Ele Varošanec Krsnik. Pred nama je knjiga o ljubavi, slabosti i granicama vjernosti. Nakladnik…
Josip Ivanović izlaže u Splitu
Autići Josipa Ivanovića donose svježi, lepršavi lahor u naše misli dok promišljamo o sebi… Miroslav Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Josip Ivanović predstavio se je u Splitu u Sveučilišnoj galeriji, s novom samostalnom izložbom posvećenom njegovom omiljenom motivu, autićima. Izložba je…
Magične figure u pokretu Duška Šibla
Novi ciklus maigičnih figura Duška Šibla Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl, vrlo je cijenjeni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor kompleksnog opusa brojnih ciklusa ulja, akrila raznih formata na platnu, razigranih i nezaustavljivih apstraktnih motiva erupcija, smirenih arkadijskih krajobraza, strastvenih figura u pokretu, stvaralac…












