Skip to content

PLANINA U KRVI, OGLEDALO U ČOVJEKU – PET UNUTARNJIH USPONA JASMINE LUBODER LEKOVIĆ

Poezija Jasmine Luboder-Leković u ovih pet pjesama oblikuje se kao složena komplementacija planinskog mita, unutarnje drame, metafizičkog nemira i etičkog preispitivanja čovjeka pred sobom i drugima. Njen poetski diskurs počiva na koncentriranoj simbolici, na precizno odmjerenoj slici i na stihu koji ne teži objašnjenju, već prodoru u dublje slojeve iskustva. U tim pjesmama riječ nije površinski znak, već duhovni rez ona otvara prostor između naslijeđenog i ličnog, između ćutanja i krika, između planine kao spoljašnjeg uspona i čovjeka kao najtežeg unutrašnjeg predjela.

Božidar PROROČIĆ

AMANET

Pita,

da li sam dobro razumjela
da su snjegovi sa Hajle
zatrpali njegov put.
I da to nijesu snjegovi,
već bijela krila predaka
što mu hladnim perom
čuvaju stope.

I da ona Biser voda
samo njegovom krvlju teče.

Kaže,

da je Ibar
njegova posljednja molitva.

I da mu ruke pamte ožiljke,
a srce samo oblik
majčine šake.

U pjesmi „Amanet“ Jasmina Luboder Leković gradi snažnu arhetipsku vezu između pretka, planine, krvi, vode i molitve. Hajla u njenom stihu postaje visinska mjera naslijeđene boli, tvrda i snježna knjiga porodičnog sječanja, prostor u kojem se svaki korak prepoznaje kao nastavak nečijeg davnog hoda. Snijeg predstavlja svjetlost predaka, njihovo krilo nad putem, njihovo nijemo stražarenje nad onim što čovjek nosi u sebi kao porijeklo, dug i sudbinu. Biser voda, Ibar, krv, ožiljci i majčina šaka oblikuju lirsku genealogiju u kojoj se tijelo, zavičaj i duša ne razdvajaju rana postaje znak pripadanja, voda poprima snagu krvi, a majčina šaka ostaje posljednji oblik nježnosti u svijetu obilježenom usponom, gubitkom i pamćenjem.

2272 i HAJLA

dvije godine

dvije glave

sedam koraka

dva tovara

karavanski put

muke

radost

hod

2272

između 2272 i 2403

rasteže se uspon u stihu

2403

koliko treba

da se čovjek

popne

do sebe

Pjesma „2272 i Hajla“ nastavlja taj uspon, ali ga pretvara u egzistencijalnu mjeru. Brojevi nadmorskih visina predtavljaju stepenice unutrašnjeg penjanja. Između 2272 i 2403 ne nalazi se samo planinski uspon, nego pitanje koliko je čovjeku potrebno da se „popne do sebe“. Time planina postaje metafora samospoznaje, bola, napora i duhovnog sazrijevanja.

GEOGLIFI

U urezanim linijama

čovjek se raspada precizno

Sedam puta bio sam neko drugi

Tri puta sam se vratio

Sa manje kože

Hodam pravo

Dok u sebi crtam spirale

Linije su mape karaktera

vidljive onima

koji znaju

da se udalje

U pjesmi „Geoglifi“ pjesnikinja prelazi iz ,,svog malog kosmosa“ u prostor unutrašnje faktografije. Urezane linije postaju znakovi identiteta, a čovjek se u njima „urušava precizno“. Ova pjesma govori o promjenama, lomovima i vraćanjima sebi, ali i o tome da se prava suština bića-čovjeka ne vidi iz blizine. Potrebno je udaljiti se da bi se sagledale linije karaktera, rane i skriveni oblici unutrašnjeg trajanja.

GIBET

Četiri oka,

dvoje usta,

nas deset.

Iz očiju zavist,

iz usta med.

Krvoločno hraniš se

tuđim imenom.

Kao da je halal tvoja glad.

Četiri oka,

dvoje usta,

nas deset.

Klimamo glavom.

Siratom jezik

do ćuprije ide.

Trpeza i Mizan.

Ko glođe tvoje kosti

dok nisi tu?

Pjesma „Gibet“ donosi najoštriji ton. U njoj je prisutna kritika licemjerja, zavisti, ogovaranja i moralnog posrnuća zajednice. Slika „iz očiju zavist, iz usta med“ snažno otkriva dualnost ljudskog ponašanja. Religijski i etički pojmovi, poput Sirata, ćuprije, trpeze i Mizana, daju pjesmi dodatnu snagu, jer ljudska riječ nije prikazana kao bezazlena, već kao moralna odgovornost.

TRIDESET U OGLEDALU

Pet nas je u krugu.
Jedan je strah.
Drugi ime.
Treći zvijer pod rebrima.
Četvrti pamti sve što nije rekao.

Peti gleda kako se u trideset lica
čovjek raspada

da bi opstao.

U pjesmi „Trideset u ogledalu“ sažima se tema unutrašnje razlomljenosti. Pet lica u krugu predstavljaju strah, ime, zvijer pod rebrima, prećutanu riječ i čovjeka koji prežiavljava traume da bi opstao. Pjesnikinja pokazuje da identitet nije jedinstven i miran, već sastavljen od straha, bola i borbe za opstanak.

Ovih pet pjesama pokazuju Jasminu Luboder-Leković kao pjesnikinju složene metafore, snažne simbolike i unutrašnje (lične dogme) stiha. U njoj se planina pretvara u sudbinu, voda u krv linija u karakter, jezik u moralni ispit, a ogledalo u prostor „istine“ i preživljavanja. Zato ove pjesme djeluju kao arabeska žrne koja ćuti, trpi i iznova pokušava da dođe do sebe.

unutarnji kod (15) — kristalno bistar planinski izvor teče preko glatkih kamenčića, sa zlatnim geometrijskim linijama koda i zvjezdanim nebom iznad šume meta ai foto

🧠 1. UNUTARNJI KOD (15): Anatomija čistoće – Zašto je bistra pamet oslobođena interesa jedini ključ unutarnjeg mira

Dok ljudski svijet često pokreću nemirne emocije, želja za posjedovanjem i nevidljivi lanci sebičnosti i ljubomore, prava sloboda stvaranja rađa se tek ondje gdje um ostaje čist od materijalnog interesa. Kako u eri opće komercijalizacije sačuvati zdravu pamet, miran san i radost zajedničkog djelovanja?…

autentična fotografija vodotornja kroz kišu ostala je netaknuta

🕯️ ART POSTCARD (14) – VUKOVARSKA VERTIKALA: Kroz kišne kapi prema vječnom svjetlu

✨ „Kišne kapi na staklu ne zamućuju pogled na Vukovar – one su tihe suze zahvalnosti koje čuvaju sliku nepokolebljive vertikale našeg ponosa i slobode.” Četrnaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art donosi autentični, nefiltrirani zapis s hodočašća Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva…

zz vukovar 2026 mob foto (2)

🕯️ HODOČAŠĆE ČLANOVA HKLD-a U VUKOVAR: Molitva, pijetet i sjećanje na žrtvu grada heroja u kišnom studenome

Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) svake godine u studenome aktivno sudjeluje u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje kroz tradicionalno hodočašće, polaganje vijenaca i paljenje svijeća. Nakon dvodnevnoga posjeta Srijemu i Zemunu (13. i 14.…

ručno rađeni stakleni svijećnjak sa zlatnim plamenom na drvenoj površini prekrivenoj jesenskim lišćem, a u daljini silueta vukovarskog vodotornja u indigo zori meta ai

Svjetlo koje ne gasne: Kako Vukovar i Srijem tkaju najljepšu priču humanističke obnove

Na dan kada domovina bdi nad svojim najvećim herojem, ponos i dostojanstvo nadrastaju svaku tugu. Kako kroz ženski diplomatski šarm, obiteljsko zajedništvo i radost stvaranja pretvoriti sjećanje u pogonsko gorivo za svemirski napredak novih generacija? Postoje datumi u kalendaru koji zahtijevaju stopostotni kognitivni mir…

hkld srijem zemun vukovar 2026 nikon d 7100 11

🌍 HORIZONTI: Zemun na razmeđu svjetova – Od kule na Gardošu i habsburškog Kontumca do traga sestara milosrdnica

Postoje putovanja koja se ne mjere prijeđenim kilometrima, nego dubinom tišine i snagom susreta s ljudima koji stoljećima čuvaju svoje korijenje. U prvom velikom autorskom putopisu unutar preimenovane rubrike HORIZONTI, vodimo vas u Zemun i drevni istočni Srijem – prostor gdje Dunav spaja obale,…

ekipa portala akademija art zagreb (10)

VUKOVAR: GRAD KOJI PAMTI, GRAD KOJI ŽIVI

VUKOVAR 35 GODINA POSLIJE: GRAD HEROJ KOJI JE IZABRAO ŽIVOT Venina Markuš Postoje mjesta koja ne posjećujemo samo očima, nego i srcem. Vukovar je jedno od njih. Grad čije ime i danas budi emocije, poštovanje i tišinu. Grad u kojem svaka ulica, svaki križ…

2. tomislav marijan bilosnić sa slikom rada ferenca taschnera..jfif

HRVATI IZ KOLJNOFA S VUKOVARSKIM TORNJEM U GRADU HEROJU

Hrvati iz Koljnofa u Mađarskoj svake godine 18. studenoga, u organizaciji Hrvatske samouprave Koljnofa, odlaze u Vukovar kako bi odali počast žrtvama Domovinskoga rata i obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Tom prigodom sa sobom nose poseban simbol svoje prepoznatljivosti i zajedništva – u…

interliber 16. 11. 2026.zv.4

Više od 120.000 posjetitelja ispunilo  Interliber

Na Zagrebačkom velesajmu zatvoren je 48. međunarodni sajam knjiga Interliber. Tijekom šest dana Zagreb je bio središte europske književne scene, okupivši  319 izlagača iz 14 zemalja, svjetske i domaće književne zvijezde te tisuće mladih čitatelja koji su prvi put svoje naslove birali uz državne…

tajanstvene sfinge – čuvarice parka

Sakuntala park i njegove sfinge – tajanstveni simbol Osijeka

Dvije sfinge, jedna priča i bezbroj uspomena na Osijek Venina Markuš U samom središtu Osijeka nalazi se Sakuntala park, jedna od najljepših gradskih zelenih oaza i omiljeno mjesto za šetnju, odmor i fotografiranje. Posjetitelje već više od stoljeća na ulazu dočekuju dvije kamene sfinge,…

demian bucay nevjera (1)

Prilog o knjizi NEVJERA

Demian Bucay   NEVJERA – Novi pogled na stari problem Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila knjigu Demiana Bucaya NEVJERA, u zgodnom broširanom izdanju, na 228 stranica, u prijevodu sa španjolskog Ele Varošanec Krsnik. Pred nama je knjiga o ljubavi, slabosti i granicama vjernosti. Nakladnik…

josip ivanović (1)

Josip Ivanović izlaže u Splitu

Autići Josipa Ivanovića donose svježi, lepršavi lahor u naše misli dok promišljamo o sebi… Miroslav Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Josip Ivanović predstavio se je u Splitu u  Sveučilišnoj galeriji, s novom samostalnom izložbom posvećenom njegovom omiljenom motivu, autićima. Izložba je…

duško Šibl (1)

Magične figure u pokretu Duška Šibla

Novi ciklus maigičnih figura Duška Šibla Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl, vrlo je cijenjeni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor kompleksnog opusa brojnih ciklusa ulja, akrila raznih formata na platnu, razigranih i nezaustavljivih apstraktnih motiva erupcija, smirenih arkadijskih krajobraza, strastvenih figura u pokretu, stvaralac…