Poezija Jasmine Luboder-Leković u ovih pet pjesama oblikuje se kao složena komplementacija planinskog mita, unutarnje drame, metafizičkog nemira i etičkog preispitivanja čovjeka pred sobom i drugima. Njen poetski diskurs počiva na koncentriranoj simbolici, na precizno odmjerenoj slici i na stihu koji ne teži objašnjenju, već prodoru u dublje slojeve iskustva. U tim pjesmama riječ nije površinski znak, već duhovni rez ona otvara prostor između naslijeđenog i ličnog, između ćutanja i krika, između planine kao spoljašnjeg uspona i čovjeka kao najtežeg unutrašnjeg predjela.
Božidar PROROČIĆ
AMANET
Pita,
da li sam dobro razumjela
da su snjegovi sa Hajle
zatrpali njegov put.
I da to nijesu snjegovi,
već bijela krila predaka
što mu hladnim perom
čuvaju stope.
I da ona Biser voda
samo njegovom krvlju teče.
Kaže,
da je Ibar
njegova posljednja molitva.
I da mu ruke pamte ožiljke,
a srce samo oblik
majčine šake.
U pjesmi „Amanet“ Jasmina Luboder Leković gradi snažnu arhetipsku vezu između pretka, planine, krvi, vode i molitve. Hajla u njenom stihu postaje visinska mjera naslijeđene boli, tvrda i snježna knjiga porodičnog sječanja, prostor u kojem se svaki korak prepoznaje kao nastavak nečijeg davnog hoda. Snijeg predstavlja svjetlost predaka, njihovo krilo nad putem, njihovo nijemo stražarenje nad onim što čovjek nosi u sebi kao porijeklo, dug i sudbinu. Biser voda, Ibar, krv, ožiljci i majčina šaka oblikuju lirsku genealogiju u kojoj se tijelo, zavičaj i duša ne razdvajaju rana postaje znak pripadanja, voda poprima snagu krvi, a majčina šaka ostaje posljednji oblik nježnosti u svijetu obilježenom usponom, gubitkom i pamćenjem.
2272 i HAJLA
dvije godine
dvije glave
sedam koraka
dva tovara
karavanski put
muke
radost
hod
2272
između 2272 i 2403
rasteže se uspon u stihu
2403
koliko treba
da se čovjek
popne
do sebe
Pjesma „2272 i Hajla“ nastavlja taj uspon, ali ga pretvara u egzistencijalnu mjeru. Brojevi nadmorskih visina predtavljaju stepenice unutrašnjeg penjanja. Između 2272 i 2403 ne nalazi se samo planinski uspon, nego pitanje koliko je čovjeku potrebno da se „popne do sebe“. Time planina postaje metafora samospoznaje, bola, napora i duhovnog sazrijevanja.
GEOGLIFI
U urezanim linijama
čovjek se raspada precizno
Sedam puta bio sam neko drugi
Tri puta sam se vratio
Sa manje kože
Hodam pravo
Dok u sebi crtam spirale
Linije su mape karaktera
vidljive onima
koji znaju
da se udalje
U pjesmi „Geoglifi“ pjesnikinja prelazi iz ,,svog malog kosmosa“ u prostor unutrašnje faktografije. Urezane linije postaju znakovi identiteta, a čovjek se u njima „urušava precizno“. Ova pjesma govori o promjenama, lomovima i vraćanjima sebi, ali i o tome da se prava suština bića-čovjeka ne vidi iz blizine. Potrebno je udaljiti se da bi se sagledale linije karaktera, rane i skriveni oblici unutrašnjeg trajanja.
GIBET
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Iz očiju zavist,
iz usta med.
Krvoločno hraniš se
tuđim imenom.
Kao da je halal tvoja glad.
Četiri oka,
dvoje usta,
nas deset.
Klimamo glavom.
Siratom jezik
do ćuprije ide.
Trpeza i Mizan.
Ko glođe tvoje kosti
dok nisi tu?
Pjesma „Gibet“ donosi najoštriji ton. U njoj je prisutna kritika licemjerja, zavisti, ogovaranja i moralnog posrnuća zajednice. Slika „iz očiju zavist, iz usta med“ snažno otkriva dualnost ljudskog ponašanja. Religijski i etički pojmovi, poput Sirata, ćuprije, trpeze i Mizana, daju pjesmi dodatnu snagu, jer ljudska riječ nije prikazana kao bezazlena, već kao moralna odgovornost.
TRIDESET U OGLEDALU
Pet nas je u krugu.
Jedan je strah.
Drugi ime.
Treći zvijer pod rebrima.
Četvrti pamti sve što nije rekao.
Peti gleda kako se u trideset lica
čovjek raspada
da bi opstao.
U pjesmi „Trideset u ogledalu“ sažima se tema unutrašnje razlomljenosti. Pet lica u krugu predstavljaju strah, ime, zvijer pod rebrima, prećutanu riječ i čovjeka koji prežiavljava traume da bi opstao. Pjesnikinja pokazuje da identitet nije jedinstven i miran, već sastavljen od straha, bola i borbe za opstanak.
Ovih pet pjesama pokazuju Jasminu Luboder-Leković kao pjesnikinju složene metafore, snažne simbolike i unutrašnje (lične dogme) stiha. U njoj se planina pretvara u sudbinu, voda u krv linija u karakter, jezik u moralni ispit, a ogledalo u prostor „istine“ i preživljavanja. Zato ove pjesme djeluju kao arabeska žrne koja ćuti, trpi i iznova pokušava da dođe do sebe.
Kvartovi i dijelovi grada (Gradske četvrti): Zašto je važno slaviti svoj kvart
Dan gradske četvrti: slavlje identiteta, susjedstva i lokalne baštine Venina Markuš U svakom gradu postoje mjesta koja žive tiho, bez velikih naslova, bez reflektora. Kvartovi, ulice, male zajednice koje se prepoznaju po pozdravu preko balkona, po djeci koja dijele igralište, po starim susjedima koji…
Gradska četvrt Tvrđa obilježava svoj dan i crkveni god svetog Mihaela Arkanđela
Obilježavanje Dana gradske četvrti važno je zato što jača osjećaj zajedništva, povezuje susjede i čuva lokalni identitet kvarta Venina Markuš Etno centar Osijek – srce tradicije u gradu na Dravi Obučeni u svoje najljepše nošnje, Šokci i Šokice iz FD Šokadija Osijek još su…
KLARA HRANUELLI: NALJEPNICA ILI CRTEŽ?
“NALJEPNICA ILI CRTEŽ ?” – KLARA HRANUELLI Čekaj… ovo je naljepnica ili si TI to nacrtala?“ Ne. Nije naljepnica.I upravo tu počinje priča o Klari i H nailschicu. Za Klaru nokti nikada nisu bili samo dio beauty industrije. Nikada nisu bili samo boja, oblik ili…
Poziv na predavanje: “Bolesti modernog doba – duhovno-antropološki pristup”, 6. listopada
“Čovjek današnjice, kao nikad, izložen je uvredama koje stvaraju rane, agresije, besmisao, strah… Tako se razvijaju bolesti anksioznost, sagorijevanje, depresija… Hagioterapija otkriva uzrok ovim stanjima koja se nalaze u dubinama čovjeka, na njegovoj antropološkoj razini, tamo gdje on najdublje pati te posreduje hagioterapijske lijekove…
Spoj avangardne mode i uličnog bunta Ante Barišića
Novi iznenađujući ciklus Ante Barišića Miroslav Pelikan Ante Barišić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo zanimljivog opusa u različitim tehnikama i u raznovrsnim pristupima. Pred nama je novi, iznenađujući ciklus. Gospodine Barišić, novi ciklus je pred nama. Riječ je o spoju avangardne…
Picasso i Bacon: susret dvojice velikana u bečkoj Albertini
Oko 70 djela iz međunarodnih muzeja i privatnih zbirki, od Chicaga i Mexico Cityja do Londona, Pariza i Stockholma, izloženo je u bečkoj Albertini od 18. rujna 2026. do 31. siječnja 2027. Sandra Knežević Albertina u Beču donosi veliki umjetnički susret Pabla Picassa i…
Prilog o knjizi Burma Sahib
Paul Theroux Burma Sahib Miroslav Pelikan Priča o pet ključnih godina koje su od mladog policajca stvorile Georga Orwella Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio roman Paula Therouxa BURMA SAHIB, na 482 stranice, u prijevodu s engleskoga Nevena Antičevića. Pratimo mladog Erica…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna od najsvjetlijih figura 20. stoljeća – Sveti Maksimilijan Kolbe. Franjevac konventualac,…
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne sfere. Naši razgovori, poslovi,…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim vijestima, prepisanim naslovima i sadržaju stvorenom za brzu, jednodnevnu…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između struke, politike i navijačke zajednice. U samo nekoliko sati društvene mreže,…
