Skip to content

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti

Venina Markuš

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. 

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. 

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. 

Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.   

Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

italo calvino talijanske bajke (1)

Prilog o knjizi TALIJANSKE BAJKE

Italo Calvino   TALIJANSKE BAJKE – prikupljene u posljednjih stotinu godina iz narodne  predaje i s raznih narječja pretočene u književni jezik Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebački nakladnik BODONI objavio fascinantno izdanje Talijanskih bajki…

ante barišić (3)

Magija i transformacija u fizičkom svijetu – Ciklus umjetnika Ante Barišića

“Ključ leži u prihvaćanju dualizma – u srazu između nemira i kontrole” Miroslav Pelikan Ante Barišić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa. I danas, Barišić neumorno luta neistraženim prostranstvima umjetnosti…

sv. barbara – svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja ai foto (1)

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (28): Sv. Barbara – Svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…

mircea cartarescu melankolija (1)

Prilog o knjizi MELANKOLIJA

Mircea  Cartarescu    MELANKOLIJA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prozu istaknutog rumunjskog pisca Mircee Cartarescua MELANKOLIJA, u finom tvrdom uvezu, u prijevodu s rumunjskog Gorana Čolakhodžića, na 250 stranica. Knjigu čini nekoliko cjelina,…

koncept neovisne misli koja rendgenski prosvjetljuje i razbija krutu, uštogljenu rešetku sustava meta ai foto

Moć neovisne misli – Zašto trasiranje novih puteva plaši doživotne rentijere uštogljenog sustava?

Kada sinergija tradicije i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti. Zašto je naša čvrsta medijska rešetka postala rendgenski aparat kroz koji savršeno jasno vidimo kako stvari na sceni stoje. U svakom društvenom i kulturnom…

najava predavanja iz straha u budućnost s povjerenjem, 20. listopada

Najava predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem, 20. listopada

Najava hagioterapijskog predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem – duhovno-antropološki pristup “Kako umiriti srce u nemiru negativnih vijesti o bolestima, ratovima, umjetnom inteligencijom kada se strah za budućnost pojačava. Hagioterapija otkriva uzroke…

secesija najveći osječki brend koji još nismo iskoristili (2)

Secesija: najveći osječki brend koji još nismo iskoristili

Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe Venina Markuš Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I…

tomislav bralić i klapa intrade u hangaru Čepin

Dalmatinska pjesma stiže u srce Slavonije: Tomislav Bralić i klapa Intrade u Hangaru Čepin

Dalmacija stiže u srce Slavonije: Bralić i Intrade spremaju koncert za pamćenje Boris Markuš Postoje koncerti na koje se dolazi slušati glazbu, a postoje i oni s kojih se odlazi punih emocija. Upravo…

osječka priča

Nautilusi donose večer emocije, latino ritmova i dobre energije u Osijek

Osječka kulturna scena sredinom listopada dobit će još jedan glazbeni događaj koji obećava ugodnu atmosferu i vrhunsku izvedbu Boris Markuš U četvrtak, 15. listopada, s početkom u 20 sati, u Srpskom kulturnom centru…

hrvatska zajednica inovatora (13)

Svjetske inovacije stižu u Hrvatsku! 

Hrvatska zajednica inovatora priprema pravi tehnološki i gospodarski spektakl. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će jubilarnu 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17.…

weakwomen 2

Može li umjetnost zamisliti drugačiji svijet?

Što ostavljamo onima koji dolaze? Festival PoslijeSvijet bavi se kolapsima društvenih struktura i gestama koje ostavljamo za budućnost Jelena Mihelčić Tijekom listopada i studenog u Zagrebu se održava PoslijeSvijet – festival izvedbi na…

zyta rudzka smij se ako imaŠ zube (1)

Prilog o knjizi SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE

Zyta Rudzka  SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman Zyte Rudzka  SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE, u lijepom tvrdom uvezu, u prijevodu s poljskog Petre Gverić, na 184…