Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe
Venina Markuš
Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I ima pravo. Dovoljna je jedna šetnja Europskom avenijom da čovjek shvati kako je riječ o nečemu posebnom. O arhitekturi koja nije nastala slučajno, nego iz samopouzdanja jednog grada koji je početkom prošlog stoljeća vjerovao u sebe više nego što je to bio običaj u ravničarskim sredinama. Ali dok god secesiju koristimo uglavnom kao činjenicu kojom se hvalimo, a ne kao priču koju živimo, propuštamo njezinu stvarnu vrijednost. Problem nije u tome što je nema. Problem je što je ne osjećamo. Možemo obnoviti svaku fasadu. Možemo postaviti novu rasvjetu, informativne ploče i turističke rute. Sve je to važno. Ali nijedna obnova neće pomoći ako prosječni Osječanin prolazi Europskom avenijom bez svijesti da hoda jednim od najvrjednijih urbanih prostora u Hrvatskoj. Tu leži najveći paradoks. Grad ulaže u baštinu. Struka je štiti. Turističke zajednice promoviraju. A građani se prema njoj često ponašaju kao prema nečemu što se podrazumijeva. A ono što se podrazumijeva s vremenom postane nevidljivo. Ponekad imam osjećaj da bolje poznajemo trgovačke centre nego vlastiti grad. Znamo raspored trgovina, akcije i radno vrijeme, ali ne znamo tko je projektirao zgrade pored kojih prolaziš desetljećima. Nije to problem znanja. To je problem odnosa. Jer secesija nije zbirka lijepih kuća.





To je dokaz da je Osijek nekada razmišljao veliko. Da nije gradio samo zbog potrebe nego i zbog ideje. Da je ljepotu smatrao dijelom javnog interesa. To je vrijednost koju ne možemo naslijediti zauvijek. Svaka je generacija mora iznova zaslužiti. A pitanje nije čuvamo li danas osječku secesiju dovoljno dobro. Pitanje je nešto neugodnije. Jesmo li od nje naučili ono najvažnije? Da grad vrijedi onoliko koliko su velike njegove ambicije. Ako jesmo, onda secesija ima budućnost. Ako nismo, ostat će samo prekrasna kulisa za fotografije. Ali umjesto da samo kukamo kako građani ne poznaju vlastitu baštinu, možda je vrijeme da se zapitamo kako im je približiti. Zašto se jednom godišnje ne bi održala Noć osječke secesije? Večer u kojoj bi se otvorile zgrade, dvorišta i stubišta koja obični prolaznici nikada ne vide. Zašto učenici osnovnih škola ne bi imali terensku nastavu u Europskoj aveniji umjesto da o secesiji uče samo iz udžbenika? Zašto svaka zgrada ne bi dobila QR kod s pričom o ljudima koji su je gradili, stanovali u njoj i oblikovali grad? Zašto ljeti ne bismo organizirali projekcije starih osječkih fotografija izravno na secesijskim pročeljima? Zašto se ne bi održavale kostimirane šetnje kroz grad, koncerti u dvorištima, književne večeri na balkonima i mali festivali posvećeni vremenu kada je Osijek bio jedno od najambicioznijih urbanih središta ovog dijela Europe? Jer ljudi se ne zaljubljuju u kamene ukrase. Zaljubljuju se u priče. A osječka secesija prepuna je priča koje još uvijek čekaju svoje pripovjedače. Možda je upravo to sljedeći korak. Ne samo čuvati secesiju. Ne samo obnavljati secesiju. Nego je živjeti. Jer tek kada građani osjete da je ta baština dio njihovog svakodnevnog života, ona prestaje biti lijepa kulisa i postaje ono što bi trebala biti. Ponos grada. Secesija nije samo promijenila izgled Osijeka, nego je trajno oblikovala njegov identitet. Upravo zato grad posljednjih godina sve više nastoji tu vrijednu baštinu približiti građanima i posjetiteljima kroz izložbe, koncerte, kazališne predstave, predavanja, radionice, filmske projekcije i stručna vodstva secesijskim ulicama i građevinama. Time se secesija polako vraća onome što je oduvijek trebala biti, ne muzejski eksponat iza stakla, nego živi dio grada i svakodnevice njegovih stanovnika.
PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim Bilicama
Sophia Piližota, ranije poznata pod imenom Nevena Petra Piližota, javnosti otvara vrata drugog ateliera u svojoj rodnoj kući u Bilicama pokraj Šibenika – a New Earth Atelier nalazi se u staroj gradskoj jezgri na adresi Ulica Nove crkve 3A Prema dostupnim podacima, Pilizote su…
Pariška izložba Ivane Jovanović Trostmann
Uvid u vrlo sugestivno slikarstvo Ivane Jovanović Trostmann, njezino djelo posvećeno je ljepoti i odmjerenosti Miroslav Pelikan Akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann u rujnu ove godine samostalno je izlagala u Galeriji Mona Lisa, Rue de Varenne 32, voditeteljica Galerije je Isabelle Romic,…
Prilog o knjizi MILEVA EINSTEIN TEORIJA TUGE
Slavenka Drakulić MILEVA EINSTEIN TEORIJA TUGE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 37, objavila četvrto izdanje romana Slavenke Drakulić MILEVA EINSTEIN,TEORIJA TUGE, na 214 stranica. Slavenka Drakulić u ovom je romanu oživila život genija i njegovu obitelj. Nakladnik ističe: “Mileva Einstein,…
Tkanje tihih pobjeda: Kako obiteljski tabori drže neraskidivu ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila površne estradne buke i algoritama koji nam pokušavaju skrojiti želje, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda u tišini. Zašto je povratak korijenima naša najsigurnija luka i kako ženski diplomatski šarm redefinira istinski gastro-psihološki reset? U suvremenom pejzažu zacementiranog…
🏛️ SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (32): Sveti Martin – Vitez milosrđa, zaštitnik vinogradara i duhovni pečat preobrazbe
Serijal o svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art. U trideset drugom nastavku, točno na spomendan 11. studenoga i kao krunski duhovni nastavak našeg velikog serijala „Tjedan vina”, ponosno predstavljamo lik svetog Martina iz Toursa – rimskog…
🧠 UNUTARNJI KOD (12): Paradoks prisutnosti – Zašto smo stalno na mreži, a sve rjeđe emocionalno dostupni?
„Tehnologija nas je učinila dostupnima u sekundi, ali samo nas hrabrost da spustimo štit čini uistinu prisutnima.“ Živimo u svijetu u kojemu poruka putuje brzinom svjetlosti, dok naši stvarni osjećaji često ostaju zaključani iza nevidljivih zidova. Kako razlikovati digitalnu dostupnost od istinske ljudske prisutnosti…
Restaurirani klasik Rondo otvorio 24. ZFF
Projekcijom digitalno restauriranog klasika hrvatske kinematografije, filma Rondo redatelja i scenarista Zvonimira Berkovića, u povodu 60. obljetnice njegova nastanka, u ponedjeljak, 9. studenoga, u prepunom Gradskom dramskom kazalištu Gavella svečano je otvoreno 24. izdanje Zagreb Film Festivala. Festival je službeno otvorila pročelnica Gradskog ureda…
Dvanaest žena, vino i nijedan izlagač: Prvi simpozij o audioknjigama
Audioliber 2026: book&zvook cijeli studeni slavi audioknjigu kao gozbu za uši Marko Čavlović Prvim simpozijem o audioknjigama book&zvook je svečano otvorio ovogodišnji Audioliber, vanvelesajamski sajam audioknjige koji traje do kraja studenog. Simpozij je održan bez publike, bez izlagača i bez ijednog muškarca na divanu.…
Zašto su u oglasima mnoge nekretnine luksuzne, a zapravo to nisu!
Što je zapravo luksuzna nekretnina? Stručnjak za nekretnine otkriva što kupci trebaju znati prije kupnjenekretnine visoke vrijednosti Dorijan ElezovićFOTO gradova: Vedran Škrinjarić / Repcro.com – FOTO agenta: Danijel Galić Tržište nekretnina posljednjih je godina preplavljeno oglasima u kojima se brojne nekretnine opisuju kao luksuzne, zbog čega…
Mjesec hrvatske knjige u GISKO-u: Od priča do otkrića za sve generacije
Pod motom „Od priča do otkrića“, od 15. listopada do 15. studenoga očekuje vas bogat program za sve generacije. Izložbe, književni susreti, predavanja, radionice i brojne pogodnosti za članove pretvorit će knjižnicu u mjesto novih znanja, inspiracije i otkrića Venina Markuš Gradska i sveučilišna…
What is the biggest challenge facing the United States and the Free World
An issue Democratic and Republican voters can agree on: the rent — and the price of everything else — is too damn high. A “blunami” of Democratic wins swept the US as Americans cast their votes in the midterm elections, with affordability top of…
🏛️ ART POSTCARD (11) – MARTINJSKI ZAVJET: Tko dijeli plašt, dijeli svjetlo
✨ „Tko dijeli plašt, dijeli svjetlo – jer prava vrijednost vinograda i života ne mjeri se punim bačvama, nego toplinom koju darujemo drugome.” U povodu velikog spomendana svetog Martina, 11. studenoga, naš pobjednički tabor donosi jedanaestu po redu monumentalnu misaonu art razglednicu. Ova raskošna…
Arhitektura neovisnosti: Kako snaga vlastite domene nadrasta sivilo uštogljenog sustava
Kada se slobodna ljudska pamet i napredna tehnološka vizija spoje iz čistog srca i bez kompromisa, krute društvene ladice i administrativne šablone gube svoj smisao. Zašto je stvaranje autentičnih digitalnih spomenika jedini stvarni odskok nasuprot prolaznim i ispranim medijskim tickerima? Većina suvremenih medijskih sustava…
Prilog o knjizi Zašto ribe ne postoje
Lulu Miller: Zašto ribe ne postoje / Priča o gubitku, ljubavi i tajnom poretku života Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci posebnih izdanja objavio knjigu Lulu Miller Zašto ribe ne postoje / Priča o gubitku, ljubavi i tajnom poretku života ne, u lijepoj…
Ciklus ulja posvećen krajobrazima juga Lukše Peke
Priroda spava omamljena toplinom, rijetki zvuk lepeta krila ili kliktanja nevidljive ptice sjurio se na zemlju i utonuo u nju Miroslav Pelikan Akademski slikar Lukša Peko, autor impresivnog opusa ulja, akrila, grafika, čest izlagač na samostalnim izložbama, autor je specifičnog rukopisa. Nazočan je desetljećima…
POČETAK PRODAJE ULAZNICA – ORAŠAR – UTORAK, 10.11.
Draga naša publiko, uzbuđeni smo što i ove sezone možemo najaviti najčarobnije večeri u prosincu! Boris Markuš Orašar, jedno od najljepših djela baletne literature. Priču je adaptirao A. Dumas ml. te je suradnjom s koreografom carskoga ruskog baleta Mariusom Petipaom nastao libreto za balet…
















