Prije 20 godina Tomislav Bolfan preuzeo je vinograde i temelje vinarije Preša u Gornjakima pokraj Hrašćine. Sagradio je kuću s restoranom i sobama te preimenovao imanje u Vinski vrh
Pripremio: Tomislav Radić
Dvadesetak je gostiju uživalo na svojevrsnom neslužbenom obilježavanju dvadesete obljetnice Vinskoga vrha koje je započelo klasičnim pjenušcem Centurion Gold Blanc de Blancs. Poslužen je na terasi iznad vinograda s koje pogled puca do Medvednice. Lijep je dan omogućio da se vidi čak i Kozara, udaljena zračnom linijom više od 130 kilometara. Fino je taj bijeli pjenušac od bijeloga grožđa chardonnaya osvježio i razveselio a dobra mu je podloga bio kruh zapečen na roštilju s namazom od čvaraka.
Za stolom je priča o terroiru u tanjuru i čaši započela šunkom, domaćim sirom Dragec te vinom Bolfan Cuvée bijeli Zagorski bregi. Riječ je o osvježavajućem laganom, moglo bi se reći i ljetnom vinu koje kao Zagorske brege radi pet zagorskih vinarija. Svaka ima svoju etiketu i svoju mješavinu internacionalnih, hrvatskih i zagorskih sorata, a lijepa je posveta vinskoj tradiciji ovoga kraja. Monosortna vina nekad se u Zagorju nisu radila. Miješani su bili nasadi i svo grožđe vinificiralo se zajedno prema austrougarskoj tradiciji.
Uslijedio je domaći kozji sir s rikolom i bosiljkom te Bolfan Sauvignon 2025. Klasična kombinacija sira i vina ukazala je i na neka biodinamička načela. Njemica Maria Thun (1922. – 2012.) više od 40 godina istraživala je utjecaj Mjeseca i zvijezda na živi svijet, ponajprije biljni, pa vrijeme podijelila na dane ili sate korijena, lista, cvijeta i ploda. Svaki drukčije utječe i na dojam koji vino ostavlja na ljude. Za posjeta je bilo vrijeme korijena, kad su i naši osjeti najsputaniji. Da je dan ploda, ovo bi vino prštalo aromama, rekao je Tomislav Bolfan.
Grilanu svinjsku vratinu s kremom od celera pratilo je novo Bolfanovo vino: Cuvée Crveni bregi 2025. Mješavina plemenitih sorata pinota crnog i caberneta sauvignona s međuvrsnim križancima cabernetom cortisom i pinotom satinom bila je iznenađenje večeri. Svijetlorubinske je boje, finog nježnog mirisa i izraženo svježeg okusa u kojem se prepoznaju maline, trešnje, ribizli i jabuke. Pristajalo je vratini te umirilo snažan okus celera. Dojam je kako bi izvrsno bilo i uz pizze, ćevape pa čak i punjenu papriku u čijoj je smjesi više svinjetine.
Topli dio večere zaokružili su grillana puretina s heljdinom kašom i brokulom te fini extra brut pjenušac Saint Benedict Rosé. Predstavljen je prošle godine, a nazvan prema svecu zaštitniku Europe kojem je posvećena i crkvica nedaleko od vinarije. Poprilično raskošno miriše na crveno bobičasto voće, a nježnu pikantnost okusu daje naznaka papra. Plata sireva, pratila je dalje razgovor sa zrelim Bolfan Primus Sauvignonom Klen 2022. Klen je položaj na kojem je vinograd, a vino baš zaslužuje mjesto na kraju večere: smirenih je aroma, polako se otvara, ali dugo i traje.
Da nije uvijek gotovo kad je gotovo, pokazao je Tomislav Bolfan zrelim, ali živahnim vinom Bolfan Primus Pinot sivi Orange 2018. Nakon dulje maceracije i fermentacije na prirodnim kvascima odnjegovan je u velikoj drvenoj bačvi. Fino miriše na orašasto voće i jako zrele kruške, punog je i elegantnog okusa i, tko bi ga želio poslužiti uz hranu, ne bi pogriješio odabirom tjestenina i rižota s aromatičnijim šumskim gljivama. Nema ga puno na zalihi pa bi moglo biti lijepo numerirati boce i točiti ih redom kako bi i gosti vidjeli koliko ih je preostalo te koliko je ekskluzivna prilika kušati ga.
Bolfan Vinski Vrh mjesto je na kojem nije samo pogled vrijedan za vidjeti. Osim pet rustikalno uređenih soba iznad restorana i gotovo nevidljivog, poluukopanog podruma pokraj kuće, preko ceste imaju i drugu. U njoj je s gornje strane lijepi prostor za sastanke ili team bildinge sa 60 do 70 mjesta. Ispod je, s ulazom odozdo, šampanjera u kojoj odležavaju pjenušci u bocama, a drugi dio je namijenjen alatu i opremi za obrađivanje vinograda. S te je strane pogled na zagorsku planinu Ivanščicu, podjednako lijep poput onoga na Medvednicu s terase pokraj restorana.
Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i…
IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)
JOSIP PEČARIĆ- HRVATSKOJ ODAN, CRNOJ GORI BLIZAK Tin Ujević -„Pobratimstvo lica u svemiru“„Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema…“ Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik Nikada me ništa ne rastuži i ne pogodi kao smrt dragog prijatelja. Pred takvim gubitkom zastanem, nemoćan da…
Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška Šibla
Svijet izrazitog kolora i u novom ciklusu akrila na platnu srednjeg i većeg formata Duška Šibla uzbuđuje i uznemiruje ljudsku radoznalost… Miroslav Pelikan U novijoj produkciji akademskog slikara Duška Šibla, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, kontinuirano se prepliće stvaranje izazovnih i vrlo sugestivnih figurativnih…
Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne, renesansne postavke? Ušli smo u doba u kojemu se društveni…
Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom i vječnim izmjenama života i smrti. Hod kroz godinu Izložba „Hod…
Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
Srebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na festivalima bajki, konvencijama spekulativne fikcije, u knjižnicama, školama i na radionicama,…
Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
Jedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer se uključio u još ozbiljniji pritisak na vrh ljestvice. Boris Markuš…
KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
U dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u Zagreb približiti povijest i kulturu grada, ali im istodobno omogućiti da…
Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
Volonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo svega mjeri brojem klikova, pregleda i financijskom dobiti, postoje ljudi koji…
Prilog o knjizi NIČIJI SIN
Yan Martel NIČIJI SIN Miroslav Pelikan U Biblioteci posebnih izdanja nedavno je Ljevak objavio u vrlo lijepom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu NIČIJI SIN Yana Martela u prijevodu s engleskog Deana Trdaka, na 367 stranica. Pred nama je nova legenda, Psoada, starogrčki ep u slobodnom…
Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića
Motivi Krešimira Ivića izrazito su razigrani, iznimnog vitaliteta i nose golemi optimizam Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenjenog ciklusa ulja, akrila, akvarela, crteža na doista svim mogućim formatima. Osobitost njegova rada…
Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila, površne buke i bjesomučnog ekranskog matrixa, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda. Zašto su obiteljski tabori naša najsigurnija luka i kako mirisi jesenskih plodova redefiniraju istinsku ljepotu življenja? Suvremeni društveni pejzaž prečesto je fokusiran serves na spektakl, administrativne…
Božidar PROROČIĆ: STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETA
STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETALikovni osvrt na izbor ZLATNA JESENPiše Božidar PROROČIĆ, književnik O hrvatskom slikaru Stjepanu Katiću pišem iz prijateljske bliskosti, svjestan da djelo nadilazi naše poznanstvo. Njegovo slikarstvo odavno je prešlo granice sredine iz koje je potekao. U njegovim predjelima prepoznajem…
SVJETLO I MATERIJA Stjepana Katića
SVJETLO I MATERIJA: Prošireni životopis Stjepana Katića, magistra biokemije i majstora slikarskog kista uoči prestavljanja i objava na crnogorskim portalima i online izložba ZLATNA JESEN Stjepan Katić predstavlja jedinstvenu i fascinantnu pojavu u suvremenoj hrvatskoj kulturi i znanosti. On je čovjek u kojem se…
ZFF putuje: četiri festivalska naslova u kinima diljem Hrvatske od 12. do 15. studenoga
Ovogodišnji program donosi nagrađivane naslove Duu i Gradivu, obiteljsku dramu Nezahvalna bića te latvijsku komediju za djecu Bum! Ana Petričić Gojanović Djelić prepoznatljive atmosfere Zagreb Film Festivala i ove će se godine u sklopu programa ZFF putuje prenijeti izvan granica glavnoga grada. U kinima…
Prilog o knjizi STRANPUTICE – Raskrižja krvi
Vedran Mavrović STRANPUTICE – Raskrižja krvi Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio dark fantasy roman, STRANPUTICE – Raskrižja krvi, u Biblioteci Cicero na više od 500 stranica, u finoj, tamnoj, adekvatnoj tvrdo ukoričenoj opremi Vedrana Mavrovića. Nakladnik ističe: “Stranputice su mračni fantasy roman u…
