Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi dodate kockicu tamne čokolade, dobivate savršen mikrosvemir u svojoj kategoriji – spoj gorčine i slatkoće koji simbolizira sam život. No, zakoračivši dublje u 2026. godinu, u taj savršeni mirisni ritual tiho se uvukao jedan novi, treći element: pametni telefon postavljen na stol, tik uz šalicu.
Posljednjih godina svjedočimo rađanju novog, neformalnog bontona. Mobitel se više ne drži u džepu ili torbi; on je postao ravnopravan sudionik razgovora. No, jeste li primijetili suptilni fenomen koji je preplavio naše kafiće? Trenutak kada vaš sugovornik sjedne, spusti uređaj na stol i – pažljivo, gotovo ritualno – okrene ekran prema dolje.
Na prvu, ovaj čin djeluje kao vrhunac digitalne pristojnosti i poštovanja. Poruka koju nam sugovornik time šalje naizgled je jasna: „Sada sam ovdje, posvećen sam tebi i našem razgovoru, ne želim da nas išta ometa.“ No, ako zagrebemo ispod površine ovog modernog obrambenog mehanizma, otvara se duboko filozofsko pitanje. Je li ekran okrenut prema dolje doista čin prisnosti ili je to, zapravo, novi oblik skrivenog nepovjerenja?
Zaslon okrenut prema stolu zapravo je crna kutija modernih tajni. On ne skriva samo obavijesti, već stvara nevidljivu barijeru. Dok gledate u tu jednobojnu, plastičnu ili staklenu pozadinu, podsvijest radi: što se to točno skriva s druge strane? Kakva bi to poruka, ime ili iskakanje aplikacije moglo ugroziti idilu našeg razgovora? Okretanjem ekrana prema dolje, sugovornik zapravo priznaje da nema potpunu kontrolu nad svojim digitalnim životom. On mora fizički Zaslijepiti uređaj kako ne bi pao u iskušenje. To je digitalni ekvivalent držanja ruku iza leđa dok s nekim razgovarate.
Nekada su jedini mirisi na stolu bili aroma svježe mljevene kave i toplina čokolade koja se polako topi na jeziku. Danas tom stolu dodajemo hladni, proračunati element algoritma. Paradoks je u tome što pokušavajući spasiti prisnost, mi zapravo naglašavamo njezinu krhkost. Ako moramo sakriti izvor informacija da bismo ostali prisutni, jesmo li doista prisutni?
Možda je rješenje u povratku onom izvornom, analognom bontonu. Sljedeći put kada sjednete na kavu, ostavite mobitel tamo gdje algoritmi ne dopiru – u torbi ili džepu. Dopustite razgovoru da teče nesavršeno, bez straha od nepredvidivih ekrana. Jer prava prisnost, baš poput vrhunske kave i čokolade, zahtijeva da joj se prepustimo svim osjetilima, bez skrivenih površina i bez straha od onoga što bi moglo zasvijetliti u mraku.
Od Radnjaka do vječnosti: Kićo Slabinac dobiva ulicu na mjestu gdje je počela njegova glazbena priča
Kad bi netko pitao kako zvuči Slavonija, dovoljno bi bilo pustiti Kiću Venina Markuš Kićo Slabinac nije bio samo pjevač. Bio je dio onog vremena kada su se pjesme slušale srcem, kada su gramofonske ploče bile dragocjenost, a glasovi poput…
Bjelica na misiji spašavanja: Hrvatski trener preuzima posrnulog turskog prvoligaša
Iskusni hrvatski stručnjak do kraja sezone vodit će Samsunspor, koji se nalazi u zoni ispadanja i traži izlaz iz najteže rezultatske krize posljednjih mjeseci Boris Markuš Bjelica ponovno u Turskoj: Samsunspor mu povjerio borbu za ostanak Hrvatski nogometni trener Nenad…
Pčelice stižu u Portanovu: vesela predstava koja djecu uči zašto su pčele važne
Smijeh, igra i važne životne lekcije stižu u Portanovu uz omiljenu dječju predstavu o najvrjednijim stanovnicima prirode Venina Markuš Djeca i roditelji ove će subote imati priliku uživati u jedinstvenoj kazališnoj avanturi. Edukativna, zabavna i interaktivna predstava „Pčelice“, nastala u…
Izložba Marine Fernežir u Kulturno-turističkom centru Bistra
Marina Fernežir interpretira bogatstvo i raznolikost europskih gradova, slaveći pritom bogatstvo i ljepote kulturne baštine, umjetnosti i povijesti vlastite zemlje, koja je postala članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine U utorak 13. listopada 2026. svečano je otvorena samostalna izložba “Hommage gradovima…
Jutro – Ciklus fotografija Ivane Žerovnik
Sve se polagano i nekako sporo budi, čuju se i prvi glasovi jutra Miroslav Pelikan Ivana Žerovnik suvremena je hrvatska fotografkinja, autorica je zapaženog i cijenjenog opusa fotografija, izrazito profinjenog i sugestivnog. Pred nama je novi ciklus fotografija s motivima…
Čudesni cvjetovi – Ciklus velikih formata ulja na platnu Mladena Žunjića
Mladen Žunjić sjajno koristi boju, naizgled joj daje potpunu slobodu ali i u cijelosti kontrolira Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor kompleksnog opusa, osebujan stvaratelj i danas kontinuirano nastavlja svoje istraživaje i motiva i boja,…
Početak Malog gornjogradskog festivala
Mali gornjogradski festival kreće u svom četvrtom izdanju od 14. listopada te će ispuniti Gornji grad zvucima s prozora, iz haustora, ulica i tunela Grič te nastaviti slikama u izlozima Knjižnice Medveščak i umjetničkom instalacijom na stepeništu prema Dolcu Lucija…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (29): Sv. Kvirin Sisački – Svjedok vjere s panonskih obala
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset devetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Kvirina Sisačkog, biskupa drevne Siscije i…
Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokriteta
Slavljenje nevidljivih pobjeda svakodnevice. Zašto su kreativni ženski pothvati i iskreni ljudski susreti jedini stvarni štit protiv otuđenog digitalnog matrixa? U suvremenom društvu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira senzacionalizmom, lažnim dramama i bukom uštogljene instalirane većine, lako…
Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolara
Ovu inspirativnu priču od samih početaka prati i podržava ekipa portala Akademija Art Zagreb, prepoznajući važnost projekata koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske i pokazuju kako inovacije mogu nastajati daleko od tradicionalnih tehnoloških središta. Boris Markuš Nekada su Osijek i Slavonija…
Sabor kao repriza bez gledatelja
Daljinski upravljač kao politička poruka Boris Markuš Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica, Ante i Slavko. Sutra će biti neki…
Hrvatski Rafale presreo putnički Boeing iznad Hrvatske nakon uzbune zbog mogućeg sigurnosnog incidenta
Malteški zrakoplov na letu iz Grčke prema Njemačkoj bio je označen kao moguća prijetnja nakon aktiviranja koda 7500. Hrvatski Rafale vizualno ga je identificirao i pratio do izlaska iz hrvatskog zračnog prostora, izvijestio je MORH. Boris Markuš Tak se to…
Prilog o knjizi TALIJANSKE BAJKE
Italo Calvino TALIJANSKE BAJKE – prikupljene u posljednjih stotinu godina iz narodne predaje i s raznih narječja pretočene u književni jezik Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebački nakladnik BODONI objavio fascinantno izdanje Talijanskih bajki Itala Calvina, u sjajnoj tvrdo ukoričenoj opremi…
Magija i transformacija u fizičkom svijetu – Ciklus umjetnika Ante Barišića
“Ključ leži u prihvaćanju dualizma – u srazu između nemira i kontrole” Miroslav Pelikan Ante Barišić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa. I danas, Barišić neumorno luta neistraženim prostranstvima umjetnosti . Istaknimo, njegova artistička radoznalost nema granica.…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (28): Sv. Barbara – Svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Barbare, rano kršćanske mučenice i jedne…
Prilog o knjizi MELANKOLIJA
Mircea Cartarescu MELANKOLIJA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prozu istaknutog rumunjskog pisca Mircee Cartarescua MELANKOLIJA, u finom tvrdom uvezu, u prijevodu s rumunjskog Gorana Čolakhodžića, na 250 stranica. Knjigu čini nekoliko cjelina, Prolog, Melankolija i Epilog. Pred nama je…
