Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi dodate kockicu tamne čokolade, dobivate savršen mikrosvemir u svojoj kategoriji – spoj gorčine i slatkoće koji simbolizira sam život. No, zakoračivši dublje u 2026. godinu, u taj savršeni mirisni ritual tiho se uvukao jedan novi, treći element: pametni telefon postavljen na stol, tik uz šalicu.
Posljednjih godina svjedočimo rađanju novog, neformalnog bontona. Mobitel se više ne drži u džepu ili torbi; on je postao ravnopravan sudionik razgovora. No, jeste li primijetili suptilni fenomen koji je preplavio naše kafiće? Trenutak kada vaš sugovornik sjedne, spusti uređaj na stol i – pažljivo, gotovo ritualno – okrene ekran prema dolje.
Na prvu, ovaj čin djeluje kao vrhunac digitalne pristojnosti i poštovanja. Poruka koju nam sugovornik time šalje naizgled je jasna: „Sada sam ovdje, posvećen sam tebi i našem razgovoru, ne želim da nas išta ometa.“ No, ako zagrebemo ispod površine ovog modernog obrambenog mehanizma, otvara se duboko filozofsko pitanje. Je li ekran okrenut prema dolje doista čin prisnosti ili je to, zapravo, novi oblik skrivenog nepovjerenja?
Zaslon okrenut prema stolu zapravo je crna kutija modernih tajni. On ne skriva samo obavijesti, već stvara nevidljivu barijeru. Dok gledate u tu jednobojnu, plastičnu ili staklenu pozadinu, podsvijest radi: što se to točno skriva s druge strane? Kakva bi to poruka, ime ili iskakanje aplikacije moglo ugroziti idilu našeg razgovora? Okretanjem ekrana prema dolje, sugovornik zapravo priznaje da nema potpunu kontrolu nad svojim digitalnim životom. On mora fizički Zaslijepiti uređaj kako ne bi pao u iskušenje. To je digitalni ekvivalent držanja ruku iza leđa dok s nekim razgovarate.
Nekada su jedini mirisi na stolu bili aroma svježe mljevene kave i toplina čokolade koja se polako topi na jeziku. Danas tom stolu dodajemo hladni, proračunati element algoritma. Paradoks je u tome što pokušavajući spasiti prisnost, mi zapravo naglašavamo njezinu krhkost. Ako moramo sakriti izvor informacija da bismo ostali prisutni, jesmo li doista prisutni?
Možda je rješenje u povratku onom izvornom, analognom bontonu. Sljedeći put kada sjednete na kavu, ostavite mobitel tamo gdje algoritmi ne dopiru – u torbi ili džepu. Dopustite razgovoru da teče nesavršeno, bez straha od nepredvidivih ekrana. Jer prava prisnost, baš poput vrhunske kave i čokolade, zahtijeva da joj se prepustimo svim osjetilima, bez skrivenih površina i bez straha od onoga što bi moglo zasvijetliti u mraku.
Poziv na predavanje: “Bolesti modernog doba – duhovno-antropološki pristup”, 6. listopada
“Čovjek današnjice, kao nikad, izložen je uvredama koje stvaraju rane, agresije, besmisao, strah… Tako se razvijaju bolesti anksioznost, sagorijevanje, depresija… Hagioterapija otkriva uzrok ovim stanjima koja se nalaze u dubinama čovjeka, na njegovoj antropološkoj razini, tamo gdje on najdublje pati…
Spoj avangardne mode i uličnog bunta Ante Barišića
Novi iznenađujući ciklus Ante Barišića Miroslav Pelikan Ante Barišić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo zanimljivog opusa u različitim tehnikama i u raznovrsnim pristupima. Pred nama je novi, iznenađujući ciklus. Gospodine Barišić, novi ciklus je pred nama. Riječ…
Picasso i Bacon: susret dvojice velikana u bečkoj Albertini
Oko 70 djela iz međunarodnih muzeja i privatnih zbirki, od Chicaga i Mexico Cityja do Londona, Pariza i Stockholma, izloženo je u bečkoj Albertini od 18. rujna 2026. do 31. siječnja 2027. Sandra Knežević Albertina u Beču donosi veliki umjetnički…
Prilog o knjizi Burma Sahib
Paul Theroux Burma Sahib Miroslav Pelikan Priča o pet ključnih godina koje su od mladog policajca stvorile Georga Orwella Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio roman Paula Therouxa BURMA SAHIB, na 482 stranice, u prijevodu s engleskoga Nevena…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna od najsvjetlijih figura 20. stoljeća – Sveti…
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim vijestima, prepisanim naslovima i sadržaju…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između struke, politike i navijačke zajednice. U samo…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333 stranice. Thomas Brander, svjetski poznati dirigent sagradio…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči izmedju ostaloga i o njihovoj važnosti u…
Izazovni oblici dalekih oblaka Damira Medvešeka
Araktivni klasični ciklus s apstraktnim motivima nastalih u preobrazbi oblaka najrazličitijih oblika Miroslav Pelikan Slikajući oblake i njihovu čestu promjenljivost, akademski slikar Damir Medvešek, zna se pomalo zaigrati i od ipak čvrste i stabilne forme oblaka zna kreirati novi teško…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnosti
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U sedamnaestom nastavku serijala zakoračujemo u duboki prostor mistike i preobrazbe kroz lik Svetog Ivana Krstitelja. Kao preteča koji poravnava…
Who Are We, America?
Podcaster Joe Rogan blasted what he described as a “push towards communism” among young Americans as he spoke to legendary comedian Yakov Smirnoff, who grew up in the USSR. Smirnoff, a Soviet-born comedian who became popular in the U.S. in…
Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmu
Živimo u svijetu koji pati od kronične brzine. Sve mora biti isporučeno odmah, odgovori na poruke se očekuju u roku od nekoliko sekundi, a uspjeh se mjeri brojem obavljenih zadataka u jednom danu. Optički internet, 5G mreže i brzi vlakovi…
Damir Medvešek: Krajolici u crnom tušu i umbra akrilu
Seriozan ciklus umjetnika akademskog slikara Damira Medvešeka posvećen čovjeku i okolini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je i istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa, osobito cijenjen u inozemstvu i danas strastveno, …
