Pozivamo na otvorenje samostalne izložbe ZORE I VIHORI Ive Japec u petak 8. svibnja, u 19 sati u Galeriji Oblok (Trg Dragutina Domjanića 6) Sesvete
“… Iva je umjetnica vrlo rano definiranog stava, od početka hrabro i svjesno orijentirana ka kiparskom jeziku koji je u dijalogu s kiparskim nasljeđem, afirmativno je usmjerena povijesnom iskustvu, bogatstvu i baštini skulpture, a istovremeno ostvaruje izrazito osobne ideje, razvija i izgrađuje svoj intimni i emocionalni doživljaj unutarnjeg i vanjskog svijeta. Njezine skulpture otkrivaju obuzetost iskonskim vrijednostima forme, volumena i kiparske vještine, a istovremeno i opčinjenost pjesničkom čežnjom za istinom i ljepotom. Intelektualna radoznalost navela ju je na upoznavanje, vrednovanje i razumijevanje povijesti kiparstva, a istodobno je pritom otkrivala i razvijala vlastite interese, maštovitost i individualnu interpretaciju. Autorici je istraživački i stvaralački proces jako važan, izbor materijala je promišljen, a djela su pripremljena mnogim skicama. Nadvremenske, arhetipske, mitske teme protumačene su, obogaćene i oblikovane osobnim prikazom…” Tajana Vrhovec Škalamera, dipl. pov. umj.
Iva Japec rođena je 1999. godine u Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2025. godine u klasi doc. art. Nikole Vrljića. Članica je HDLU-a. Do sada je izlagala na tridesetak grupnih izložbi u Zagrebu, Samoboru, Rovinju, Šibeniku, Drnišu, Đurđevcu, Vinkovcima, Vrbovcu, Sloveniji, Beogradu i osam samostalnih izložbi, a izdvaja: izložbu u Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu (2025.), „Darovi zemlje”, Galerija Šira u Zagrebu (2025.), „Páthos – Što na podu spavaš?”, Galerija Šira u Zagrebu (2025.), „Geneza“ u Samoboru (2023.), „Ljepota stvaranja“ u Galeriji Štekl u Sloveniji (2023.) i izložbu „Geneza“ u Sloveniji (2022.). Sudjelovala je u nekoliko umjetničkih projekata, radionica i rezidencija, izdvaja: izradu spomenika iseljenicima u Imotskom (2024.), kiparsku rezidenciju u sklopu manifestacije „Meštrovićevi dani“ na tvrđavi sv. Ivana u Šibeniku (2023.), te kiparsku radionicu „Zemlja“ u Vinkovcima (2021.). Dobitnica je dviju „Rektorovih nagrada“ za timski znanstveni i umjetnički rad u akademskoj godini 2019./2020 i 2024./2025. Sudjelovala je u vođenju kiparskih radionica, izdvaja: radionicu u Klovićevim dvorima povodom retrospektivne izložbe Ivana Meštrovića (2024.), te radionicu na 64. Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku (2024.). Trenutno radi kao voditeljica kiparskih radionica za djecu i odrasle u Centru za likovni odgoj Grada Zagreba.
Miris dunja na starom ormaru – Kako ženska tradicija čuva toplinu obiteljskog koda
Dok jesen odijeva brežuljke u jarke bakrene i zlatne tonove, žive uspomene na bakinu kuhinju podsjećaju nas na organske vrijednosti koje nemaju rok potrošnje Postoji poseban, neopisiv miris jesenjih jutara koji nas u…
Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokriteta
Slavljenje nevidljivih pobjeda svakodnevice. Zašto su kreativni ženski pothvati i iskreni ljudski susreti jedini stvarni štit protiv otuđenog digitalnog matrixa? U suvremenom društvu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira senzacionalizmom, lažnim…
Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolara
Ovu inspirativnu priču od samih početaka prati i podržava ekipa portala Akademija Art Zagreb, prepoznajući važnost projekata koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske i pokazuju kako inovacije mogu nastajati daleko od tradicionalnih tehnoloških središta.…
Sabor kao repriza bez gledatelja
Daljinski upravljač kao politička poruka Boris Markuš Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica,…
Hrvatski Rafale presreo putnički Boeing iznad Hrvatske nakon uzbune zbog mogućeg sigurnosnog incidenta
Malteški zrakoplov na letu iz Grčke prema Njemačkoj bio je označen kao moguća prijetnja nakon aktiviranja koda 7500. Hrvatski Rafale vizualno ga je identificirao i pratio do izlaska iz hrvatskog zračnog prostora, izvijestio…
Prilog o knjizi TALIJANSKE BAJKE
Italo Calvino TALIJANSKE BAJKE – prikupljene u posljednjih stotinu godina iz narodne predaje i s raznih narječja pretočene u književni jezik Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebački nakladnik BODONI objavio fascinantno izdanje Talijanskih bajki…
Magija i transformacija u fizičkom svijetu – Ciklus umjetnika Ante Barišića
“Ključ leži u prihvaćanju dualizma – u srazu između nemira i kontrole” Miroslav Pelikan Ante Barišić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa. I danas, Barišić neumorno luta neistraženim prostranstvima umjetnosti…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (28): Sv. Barbara – Svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Prilog o knjizi MELANKOLIJA
Mircea Cartarescu MELANKOLIJA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prozu istaknutog rumunjskog pisca Mircee Cartarescua MELANKOLIJA, u finom tvrdom uvezu, u prijevodu s rumunjskog Gorana Čolakhodžića, na 250 stranica. Knjigu čini nekoliko cjelina,…
Moć neovisne misli – Zašto trasiranje novih puteva plaši doživotne rentijere uštogljenog sustava?
Kada sinergija tradicije i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti. Zašto je naša čvrsta medijska rešetka postala rendgenski aparat kroz koji savršeno jasno vidimo kako stvari na sceni stoje. U svakom društvenom i kulturnom…
Najava predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem, 20. listopada
Najava hagioterapijskog predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem – duhovno-antropološki pristup “Kako umiriti srce u nemiru negativnih vijesti o bolestima, ratovima, umjetnom inteligencijom kada se strah za budućnost pojačava. Hagioterapija otkriva uzroke…
Secesija: najveći osječki brend koji još nismo iskoristili
Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe Venina Markuš Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I…
