Pozivamo na otvorenje samostalne izložbe ZORE I VIHORI Ive Japec u petak 8. svibnja, u 19 sati u Galeriji Oblok (Trg Dragutina Domjanića 6) Sesvete
“… Iva je umjetnica vrlo rano definiranog stava, od početka hrabro i svjesno orijentirana ka kiparskom jeziku koji je u dijalogu s kiparskim nasljeđem, afirmativno je usmjerena povijesnom iskustvu, bogatstvu i baštini skulpture, a istovremeno ostvaruje izrazito osobne ideje, razvija i izgrađuje svoj intimni i emocionalni doživljaj unutarnjeg i vanjskog svijeta. Njezine skulpture otkrivaju obuzetost iskonskim vrijednostima forme, volumena i kiparske vještine, a istovremeno i opčinjenost pjesničkom čežnjom za istinom i ljepotom. Intelektualna radoznalost navela ju je na upoznavanje, vrednovanje i razumijevanje povijesti kiparstva, a istodobno je pritom otkrivala i razvijala vlastite interese, maštovitost i individualnu interpretaciju. Autorici je istraživački i stvaralački proces jako važan, izbor materijala je promišljen, a djela su pripremljena mnogim skicama. Nadvremenske, arhetipske, mitske teme protumačene su, obogaćene i oblikovane osobnim prikazom…” Tajana Vrhovec Škalamera, dipl. pov. umj.
Iva Japec rođena je 1999. godine u Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2025. godine u klasi doc. art. Nikole Vrljića. Članica je HDLU-a. Do sada je izlagala na tridesetak grupnih izložbi u Zagrebu, Samoboru, Rovinju, Šibeniku, Drnišu, Đurđevcu, Vinkovcima, Vrbovcu, Sloveniji, Beogradu i osam samostalnih izložbi, a izdvaja: izložbu u Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu (2025.), „Darovi zemlje”, Galerija Šira u Zagrebu (2025.), „Páthos – Što na podu spavaš?”, Galerija Šira u Zagrebu (2025.), „Geneza“ u Samoboru (2023.), „Ljepota stvaranja“ u Galeriji Štekl u Sloveniji (2023.) i izložbu „Geneza“ u Sloveniji (2022.). Sudjelovala je u nekoliko umjetničkih projekata, radionica i rezidencija, izdvaja: izradu spomenika iseljenicima u Imotskom (2024.), kiparsku rezidenciju u sklopu manifestacije „Meštrovićevi dani“ na tvrđavi sv. Ivana u Šibeniku (2023.), te kiparsku radionicu „Zemlja“ u Vinkovcima (2021.). Dobitnica je dviju „Rektorovih nagrada“ za timski znanstveni i umjetnički rad u akademskoj godini 2019./2020 i 2024./2025. Sudjelovala je u vođenju kiparskih radionica, izdvaja: radionicu u Klovićevim dvorima povodom retrospektivne izložbe Ivana Meštrovića (2024.), te radionicu na 64. Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku (2024.). Trenutno radi kao voditeljica kiparskih radionica za djecu i odrasle u Centru za likovni odgoj Grada Zagreba.
Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta…
IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)
JOSIP PEČARIĆ- HRVATSKOJ ODAN, CRNOJ GORI BLIZAK Tin Ujević -„Pobratimstvo lica u svemiru“„Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema…“ Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik Nikada me ništa ne rastuži i ne…
Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška Šibla
Svijet izrazitog kolora i u novom ciklusu akrila na platnu srednjeg i većeg formata Duška Šibla uzbuđuje i uznemiruje ljudsku radoznalost… Miroslav Pelikan U novijoj produkciji akademskog slikara Duška Šibla, istaknutog suvremenog hrvatskog…
Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine…
Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima,…
Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
Srebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na…
Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
Jedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer…
KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
U dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u…
Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
Volonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo…
Prilog o knjizi NIČIJI SIN
Yan Martel NIČIJI SIN Miroslav Pelikan U Biblioteci posebnih izdanja nedavno je Ljevak objavio u vrlo lijepom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu NIČIJI SIN Yana Martela u prijevodu s engleskog Deana Trdaka, na 367…
Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića
Motivi Krešimira Ivića izrazito su razigrani, iznimnog vitaliteta i nose golemi optimizam Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenjenog ciklusa ulja,…
Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila, površne buke i bjesomučnog ekranskog matrixa, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda. Zašto su obiteljski tabori naša najsigurnija luka i kako mirisi jesenskih plodova redefiniraju istinsku ljepotu…
