Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
UMJETNOST U ZAGORSKOJ PRIRODI – BOJE I OBLICI ZAGORJA PRENESENI NA PLATNO
Likovna kolonija „Umjetnost u zagorskoj prirodi“ održana na Jezeru Klanječkom U subotu 19.rujna.2026. je na području Jezera Klanječkog općina Veliko Trgovišće, održana likovna kolonija „Umjetnost u zagorskoj prirodi“, posvećena ljepoti zagorskog krajolika, druženju…
Snaše i Baje Slavonije, Baranje i Srijema – priča koja se ne da zaboraviti
Etno manifestacija „Zavičajno ruvo“ Osijek 2026. Venina Markuš Organizator: Udruga ETNO centar Osijek U ravnici koja se prostire tiho, široko, kao da nikad ne završava, postoje ljudi koji nose vrijeme bolje nego kalendari.…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (12): Sveta Filomena – Princeza neba, čudotvorka i tiha snaga čiste vjere
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvanaestom nastavku našeg serijala okrećemo se liku svete Filomene, rane kršćanske mučenice i djevice, čije…
🌐 UREDNIČKI OSVRT: Transdisciplinarnost kao ključ sutrašnjice / EDITORIAL: Transdisciplinarity as the Key to Tomorrow
Piše: Uredništvo Akademije ArtBy: Akademija Art Editorial Board HR:Lansiranje Međunarodnog digitalnog simpozija „Vizije budućnosti“ na portalu Akademija Art donosi sa sobom prirodno uzbuđenje, ali i duboku intelektualnu odgovornost. Razlog tomu leži u činjenici…
🌐 MEĐUNARODNI DIGITALNI SIMPOZIJ: VIZIJE BUDUĆNOSTI / VISIONS OF THE FUTURE: Globalni triptih
📜 Urednički proglas i strateški manifest (Editorial Blueprint) HR: Dok stabilno i nepokolebljivo plovimo kroz prostranstva suvremene kulture, Akademija Art s ponosom otvara vrata formatu koji nadilazi klasične medijske okvire. Pred vama nije…
Sindrom nedjeljnog ručka: Zašto juha, pečeno meso i rasprave o politici imaju terapeutski učinak
Svaki ponedjeljak donosi novi početak, povratak u realnost, tablice i digitalne kalendare. No, ono što nas zapravo drži na okupu i puni nam baterije za tjedan pred nama zbiva se točno dvadeset i…
Grad u usijanju: 62 skupine, 30 zaprega i 68 konjanika zatresli Vinkovce!
Ravnicom je danas prošlo gotovo 3000 čuvara tradicije Venina Markuš Od Prevlake do Mure – sve se slilo u Vinkovce. Svečani mimohod 61. Vinkovačkih jeseni ponovno je pretvorio grad na Bosutu u najveću…
ARCA Međunarodni sajam inovacija
Hrvatska zajednica inovatora priprema sajam o novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu izložbu inovacija…
T. M. Bilosnić: MEDITERAN
Tomislav Marijan Bilosnić: MEDITERAN Mediteran je otok bijela kost položenauz beskraj bijele obalesavršena slika ljudske sudbinečovjek gotovo nevidljiv Sve je bijelo: kuća podne sol zid i mrtvisve je crno sunce svako slovoime nekoga…
Svečano otvorena 51. Samoborska glazbena jesen
Sjajni vokalni solisti i ispunjena Župna crkva sv. Anastazije obilježili su svečano otvorenje Festivala, koji se već danas nastavlja 23. Međunarodnim natjecanjem mladih glazbenika Ferdo Livadić i večernjim koncertom Hrvatskog baroknog ansambla Srećko…
Rujan bez Jeseni nezamisliv je u Vinkovcima
“Jeseni su milo janje moje, barem da su u godini troje!“ Venina Markuš Stara slavonska izreka danas je ponovno oživjela u Vinkovcima, gradu u kojem je rujan nezamisliv bez Vinkovačkih jeseni. Na Bosutu…
DEVETNAESTI BROJ „JEZERSKOG VRHA“: OD LOVĆENA DO PROKLETIJA, GLAS PRIRODE, BAŠTINE I ODGOVORNE RIJEČI
Objavljen je devetnaesti broj časopisa „Jezerski vrh“, periodičnog štampanog medija koji na svojim stranicama povezuje prirodnu i kulturnu baštinu, suvremene ekološke izazove, lokalne zajednice, obrazovanje mladih i odgovornost javne riječi. Novi broj ne…












