Sjajni vokalni solisti i ispunjena Župna crkva sv. Anastazije obilježili su svečano otvorenje Festivala, koji se već danas nastavlja 23. Međunarodnim natjecanjem mladih glazbenika Ferdo Livadić i večernjim koncertom Hrvatskog baroknog ansambla
Srećko Bradić
Pred ispunjenom Župnom crkvom sv. Anastazije svečano je otvorena 51. Samoborska glazbena jesen. Vokalna večer posvećena Johannesu Brahmsu okupila je sopranisticu Martinu Zadro, mezzosopranisticu Martinu Gojčetu Silić, tenora Roka Radovana i baritona Leona Košavića, uz pijaniste Lanu Bradić i Marija Čopora. Njihov je nastup publika ispratila ovacijama i dugotrajnim pljeskom, vraćajući izvođače na pozornicu.
Umjetnički ravnatelj Festivala Srećko Bradić u pozdravnom je obraćanju istaknuo umjetničku slobodu kao jednu od temeljnih vrijednosti Festivala te susrete različitih umjetničkih osobnosti koji otvaraju nove poglede na kreativni izričaj.
„Već pedeset i jednu godinu izvođači, posjetitelji, skladatelji i organizatori zajedno sudjeluju u ovoj jedinstvenoj umjetničkoj avanturi, koja puni samoborske dvorane, crkve i ulice najljepšim zvucima“, rekao je Bradić.
Samoborska gradonačelnica Petra Škrobot istaknula je povezanost Festivala sa Samoborom te njegovu važnost kao mjesta susreta publike, priznatih umjetnika i mladih izvođača kroz natjecanje Ferdo Livadić.
„U Samoboru prvi zvuk jeseni nije šum lišća, već zvuk Samoborske glazbene jeseni. Izrazito smo ponosni na naš festival i čestitam svima, osobito gospodinu Bradiću i cijelom timu, na vrhunskoj organizaciji. Samoborska glazbena jesen postala je s godinama dio identiteta našeg grada i velik broj glazbenika i umjetnika utkao je dio sebe u ovaj festival“, rekla je Škrobot.
- Samoborsku glazbenu jesen svečano je, u ime ministrice Nine Obuljen Koržinek, otvorio Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, istaknuvši dugu tradiciju Festivala i njegovo mjesto na hrvatskoj glazbenoj karti.
„Možda važnije od same tradicije i brojanja godina je upravo ovo što su gradonačelnica i umjetnički ravnatelj istaknuli – susret dokazanih nota i novih nota. Susret etabliranih glazbenika i novih glazbenika, onih koji tek traže svoje mjesto pod glazbenim suncem. Također i ove godine, kao i što se može vidjeti kroz pojedine periode svih prethodnih 50 godina, neizostavno ime je ime Ferde Livadića, čovjeka koji je ovdje živio i stvarao i čije, kako smo čuli, natjecanje mladih nosi njegovo ime, što daje jednu posebnu vrijednost i, vjerujem, inspiraciju za i sve naredne samoborske jeseni koje će se upriličiti“, rekao je Pavić.
Četvero vokalnih solista uz klavir četveroručno izvelo je Liebeslieder-Walzer (Ljubavne pjesme – valceri), op. 52, Neue Liebeslieder-Walzer (Nove ljubavne pjesme – valceri), op. 65, te Zigeunerlieder (Ciganske pjesme), op. 103. Prva dva ciklusa povezuje ljubavna lirika Georga Friedricha Daumera, dok Zigeunerlieder pripada među posljednje Brahmsove cikluse namijenjene vokalnom kvartetu uz pratnju klavira.
Među izvođačima bio je i Leon Košavić, nekadašnji laureat Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika „Ferdo Livadić“. Košavić je nagradu osvojio 2014. godine, no zbog inozemnih obveza nije uspio ostvariti planirani nastup na sljedećem izdanju Festivala. Povratak na Samoborsku glazbenu jesen tako je za njega imao i posebno značenje.
„Ove godine okupila se krasna skupina – pet sveučilišnih profesora i naš Roko, kako bismo izveli program koji se dugo nije izvodio. Mislim da je prigodan za svaku publiku. Uvijek sam zadovoljan reakcijom publike, kakva god ona bila, jer tada vidim da publika živi i da ima svoje mišljenje“, rekao je Košavić.
Prisjetio se i Nagrade Ferdo Livadić te važnosti koju je imala na početku njegova profesionalnog puta.
„To je bila jedna od mojih prvih nagrada i puno mi je pomogla, i kao potvrda dotadašnjeg rada i kao poticaj da tako nastavim, ali i u financijskom smislu, o kojem se malo govori, a trebalo bi govoriti više. Glazba je hrana za dušu, ali nam treba i hrana za tijelo. Vidim i po svijetu koliko je mladim glazbenicima teško krenuti i napraviti taj prvi korak. Audicije, putovanja i sve što uz to ide puno koštaju i zato su natjecanja koja donose i financijsku nagradu jako korisna i važna“, istaknuo je Košavić.
Upravo s mladim glazbenicima nastavlja se festivalski program već u nedjelju, 20. rujna, kada u Galeriji Prica počinje 23. Međunarodno natjecanje mladih glazbenika Ferdo Livadić. Prvog dana, od 16 sati, počinju javni natjecateljski recitali, a mladi glazbenici publici i prosudbenoj komisiji predstavljaju programe po vlastitom izboru u trajanju do 45 minuta, uz obveznu izvedbu najmanje jednog djela hrvatskog skladatelja. Natjecanje je namijenjeno glazbenicima svih izvođačkih struka do 28 godina.











Ovogodišnjih šestero finalista su pijanisti Sven Brajković, Andrija Bošković i Arsen Dalibaltayan, violončelisti Luka Galuf i Hana Rabadan te oboistica Ema Jančetić. Natjecanje se nastavlja u ponedjeljak, 21. rujna, a dobitnici će biti proglašeni u utorak, 22. rujna.
Nedjeljni festivalski program zaključit će Hrvatski barokni ansambl, koji će pod umjetničkim vodstvom Maura Colantonija, uz mezzosopranisticu Luciju Varšić, u 20.30 sati u Franjevačkoj crkvi izvesti Rosso Veneziano, program posvećen Antoniju Vivaldiju.
Ulaznice i dodatne informacije: www.samobor-festival.com; www.ulaznice.hr
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica. Roman koji govori o suočavanju s gubitkom…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim motivima raslinja. Neopisivo bogatstvo boja, oblika ,razgranalo…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je bezvremenskom životnom mudrošću legendarnog književnika…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno iskustvo: „Onaj tko pobijedi sebe, sve su…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove teme postaje ključan korak prema očuvanju…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje savršen bijeg iz svakodnevnog stresa? Automobilska…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega čini svog roba? Živimo u vremenu nevjerojatnih…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima Svaka velika tehnološka prekretnica u povijesti čovječanstva…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju postali najskuplja valuta modernog menadžmenta? Suvremeni poslovni…
PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim Bilicama
Sophia Piližota, ranije poznata pod imenom Nevena Petra Piližota, javnosti otvara vrata drugog ateliera u svojoj rodnoj kući u Bilicama pokraj Šibenika – a New Earth Atelier nalazi se u staroj gradskoj jezgri na adresi Ulica Nove crkve 3A Prema…
Pariška izložba Ivane Jovanović Trostmann
Uvid u vrlo sugestivno slikarstvo Ivane Jovanović Trostmann, njezino djelo posvećeno je ljepoti i odmjerenosti Miroslav Pelikan Akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann u rujnu ove godine samostalno je izlagala u Galeriji Mona Lisa, Rue de Varenne 32, voditeteljica…
Prilog o knjizi MILEVA EINSTEIN TEORIJA TUGE
Slavenka Drakulić MILEVA EINSTEIN TEORIJA TUGE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 37, objavila četvrto izdanje romana Slavenke Drakulić MILEVA EINSTEIN,TEORIJA TUGE, na 214 stranica. Slavenka Drakulić u ovom je romanu oživila život genija i njegovu obitelj.…
Tkanje tihih pobjeda: Kako obiteljski tabori drže neraskidivu ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila površne estradne buke i algoritama koji nam pokušavaju skrojiti želje, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda u tišini. Zašto je povratak korijenima naša najsigurnija luka i kako ženski diplomatski šarm redefinira istinski gastro-psihološki reset?…
🏛️ SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (32): Sveti Martin – Vitez milosrđa, zaštitnik vinogradara i duhovni pečat preobrazbe
Serijal o svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art. U trideset drugom nastavku, točno na spomendan 11. studenoga i kao krunski duhovni nastavak našeg velikog serijala „Tjedan vina”, ponosno predstavljamo lik svetog Martina…
🧠 UNUTARNJI KOD (12): Paradoks prisutnosti – Zašto smo stalno na mreži, a sve rjeđe emocionalno dostupni?
„Tehnologija nas je učinila dostupnima u sekundi, ali samo nas hrabrost da spustimo štit čini uistinu prisutnima.“ Živimo u svijetu u kojemu poruka putuje brzinom svjetlosti, dok naši stvarni osjećaji često ostaju zaključani iza nevidljivih zidova. Kako razlikovati digitalnu dostupnost…
















