Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
Ciklus fotografija posvećen dubrovačkoj arhitekturi Tea Trostmanna
Teo Trostmann ostavlja za budućnost sjećanje na današnju stvarnost, a nas, aktualnu populaciju upozorava na čudesnost dubrovačkih motiva Miroslav Pelikan U nizu proteklih godina sve se više izdvaja na planu umjetničke fotografije ime…
HODOČASNICI IZ MAĐARSKE NA LJUBAČKOJ KOSI I U GRADU NINU
Udruga svetog Kvirina iz Šoprona, koju čine gradišćanski Hrvati i Mađari iz Koljnofa i Čeprega, boravila je u petak, 17. travnja 2026. godine, u Hrvatskoj u sklopu svog hodočasnog putovanja pod nazivom „U…
Prilog o knjizi IZ ŽIVOTA JEDNOG PSA
Sander Kollard IZ ŽIVOTA JEDNOG PSA Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero u sjajnoj tvrdo ukoričenoj opremi objavio djelo Sander Kollarda IZ ŽIVOTA JEDNOG PSA, na 157 stranica, u prijevodu Svetlane…
Prilog o knjizi 50 APSTRAKTNIH IZUMA
Tina Bilban 50 APSTRAKTNIH IZUMA Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Posebnih izdanja objavio zanimljivu knjigu Tine Bilban 50 APSTRAKTNIH IZUMA, uz ilustracije Ivana Mitrevskog, u lijepom, tvrdo ukoričenom izdanju, na 216…
Ciklus posvećen baletu Renate Facan Kušec
Renata Facan Kušec dala je svojim opusom posvećenom baletu značajan doprinos aktualnoj hrvatskoj likovnoj produkciji Miroslav Pelikan Česti motivi u bogatom opusu akademske slikarice Renate Facan Kušec, cijenjene suvremene hrvatske likovne umjetnice jest…
Vrhunska vještina Petera Weisza u ciklusu crteža
Peter Weisz je i ovom ciklusu crteža pokazao svoju majstorsku vještinu, prikaz patnje u nekoliko poteza Miroslav Pelikan Slikar Peter Weisz, autor je s iznimnom međunarodnom reputacijom, izlagao je gotovo na svim kontinentima,…
Predstava inspirirana crtićem u Žar ptici
PREMIJERA “MOJE TIJELO” PREMA POZNATOM CRTIĆU Milanka Čolović U GK Žar ptica 24. travnja održat će se premijera predstave Moje tijelo, inspirirane kultnim francuskim crtanim serijalom Bilo jednom… ljudsko tijelo. Riječ je o autorskom projektu Ivana Penovića i…
Andrijaševci u znaku GastRoA
Tko proizvodi najbolju kobasicu, a tko kulenovu seku doznat ćemo 25. travnja Pripremio: Tomislav Radić – fotografije: arhiva TVSŽ U Andrijaševcima gurmansku manifestaciju organizira se GastRo,koja želi sačuvati bogato gastronomsko naslijeđe, autentične okuse…
Otvoren Dalmatia Boat Show
Dalmacija učvrstila status jedne od vodećih nautičkih destinacija PRIPREMIO: Tomislav Radić – Foto: Boris Kačan Međunarodni nautički sajam u Segetu Donjem u tri je godine prerastao u ključni susret industrije i simbol nove…
PINK DAY Zagreb festivala
13. PINK DAY Zagreb – međunarodni festival posvećen rosé vinima (zajedno sa svojim „festivalom u festivalu“ s najboljim ekstra djevičanskim maslinovim uljima ) GREEN IN PINK , – i ove se godine održava…
Dayton: Diplomacija – druga strana rata, predstavljanje knjige dr. sc. Miomira Žužula, 22. travnja
NOVO IZDANJE ŠKOLSKE KNJIGEMiomir Žužul: Dayton: Diplomacija – druga strana rata Jelena Mandić-Mušćet Iza kulisa daytonskih pregovora – nepristrano svjedočanstvo (i) o uspjesima hrvatske diplomacije U trenutcima u kojima svijet ulazi u neizvjesno…
Energetska obnova najvećeg stambenog kompleksa u Austriji
Stambeni kompleks Alt-Erlaa u Beču obilježava 50 godina postojanja i započinje jednu od najvećih energetskih sanacija u Austriji. Cilj je povećati energetsku učinkovitost i kvalitetu stanovanja Sandra Knežević Projekt predstavlja važan korak u…











