izložba Priče unatrag dubrovačke umjetnice Ivone Šimunović u produkciji platforme NOMAD – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i kustoskoj koncepciji Sabine Salamon otvorena je 9. siječnja u Galeriji Josip Račić
U toj prigodi govorili su ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, kustosica Sabina Salamon, Jelena Tamindžija Donnart ispred platforme NOMAD-Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i Ivona Šimunović, akademska slikarica koja se zagrebačkoj publici predstavlja s deset recentnih ulja na platnu nastalih u razdoblju od 2023. do danas.
Prema riječima kustosice riječ je o radovima koji pripadaju dvama izdvojenim ciklusima – jednog čine horizonti koje umjetnica gleda svakodnevno. Drugi tematizira minula razdoblja iz osobnog života koje reprezentira ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje Ivona ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest – na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Sabine Salamon čije grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.
Zagrebačka publika ima je priliku razgledati do 1. veljače.
Dok službena povijest događaje prikazuje kao kontinuitet jednako značajnih činjenica i smješta ih u apstraktnu mapu prošlosti, osobno sjećanje temelji se na vlastitom iskustvu i operira s proživljenim. Isto tako, povijest odbacuje vezu s identitetom, stremi k objektivnosti i govori uopćeno; suprotno tome, osobno sjećanje traži načine da se uprostori, da iskustvo preoblikuje u opipljivu formu kako bi zadobilo smisao i zauzelo (simboličko) mjesto. Ovakvo razmišljanje ugrađeno je u slikarsku praksu Ivone Šimunović. Ne zato što samu sebe smatra autoricom koju zanima temporalnost i minula razdoblja iz osobnog životopisa, već zato što svaki njezin rad nastane kao slika sjećanja na neki sasvim konkretni događaj.[i] Aktivnost prisjećanja, kao početna faza radnog procesa, aktualizira prošlost. Djeluje rekonstruktivno. A završava slikarskom artikulacijom osjećaja (događaji koji Ivonu vode u slikanje nisu ničim natuknuti, a kamoli prikazani).
Osim što je autoreferencijalno, to je slikanje i performativno, premda daleko od pogleda publike: Ivona radi u intervalima, inzistira na vidljivoj manualnosti (premazi, slojevi, nemušto iscrtani krugovi u improviziranom slijedu). Dopušta prisjećanju da traje kao vrijeme bez prisile. Radovi ne nastaju brzo.
Sagledamo li njezine radove unazad nekoliko godina, usporedimo one izložene 2022. u palači Sponza i galeriji Forum s izborom na aktualnoj izložbi, primijetit ćemo da su novi radovi manje skloni točkastim potezima, kružnim formama; za neka platna možemo reći da su prije ispisana nego oslikana, a ne nekoliko njih ponavlja se linija horizonta. Procesualnost je i dalje smjernica po kojoj slike nastaju.
Kako je već rečeno, za nju je važan pogled unutra i unatrag, jer slika po sjećanju, misli o sjećanju i dopušta da je vodi u nesvjesno. No triptih Različiti horizonti pokazuje da na nju jednakom mjerom djeluje gledanje. Prizore jutarnjeg, večernjeg i noćnog horizonta, upadljivo različite po boji, povezuje misao o relativizirajućem pogledu, o mogućnosti da stvari sagledamo s lijeve i desne strane, ujutro i navečer, s neutralne ili pristrane, i da je vizura svaki put drugačija. Horizont se pojavljuje u nekoliko radova, povlači granicu između gore i dolje, daje impresiju prostornog protezanja unedogled.
Nizovi kružnica ili linije – sasvim svejedno, oba pristupa upisana su u temporalnost, naglasak je na introspekciji i onom što je skriveno; točkasti nizovi tvore sekvence, a linije kontinuum, ali dođe na isto – samo su zrcalno nasuprot.
Od spomenute 2022. do danas, Ivona se kretala u smjeru jasnijeg doživljaja pejzaža pri čemu ne treba zanemariti Dubrovnik, grad u kojem svaki pogled prema van nađe mjesto na horizontu.
Da rezimiram, izložba sadrži dva izdvojena ciklusa – jednog čine horizonti kao praslike koje gleda svakodnevno. Druga tematizira unutarnje prostorne i vremenske pomake, a reprezentira je veliko ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest ─ na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.
Postoje slike na kojima oko neprestano putuje i one na kojima se odmara. Među potonje bismo mogli svrstati vizure neprekinutog pogleda u horizont, dok fragmentarni isječci diktata svijesti pripadaju onima koje pogled uznemiruju i proganjaju iz jednog detalja u drugi. To posebno vrijedi za ulje na platnu Unatrag, rađeno kistom, a zatim urezivano noktima. Za Unatrag je karakteristična vibrirajuća faktura, stišana tamnim koloritom pa je uputno promatrati je izbliza. Skoro pa ritualno izvedene ogrebotine površinu čine živom materijom koja diše u svim smjerovima i otvara prostor za interpretaciju strukture memorije. Gledanje bilo koje slike iz ovog ciklusa traje onoliko koliko traje zanimanje za iskliznućem iz predmetne stvarnosti slike. Slojevi boje su tanki, ali ih ima mnogo; čini se da je njihovo nastajanje dugotrajno. Nisu ni narativne ni deskriptivne, maksimum prepoznatljivosti dostiže prikaz pejzaža naznačen općim mjestima poput oblaka, mora i linije horizonta koja balansira strane svijeta. Prati silu gravitacije (spomenutom triptihu Različiti horizonti treba pridodati ulje na platnu Margina i Prelom). Kako drugačije pričati o ovim slikama ako ne kroz pitanje o cirkularnosti i povratnom djelovanju iskustva? A ako postoji premosnica između spomenutih dviju cjelina radova, onda je to Nedogled, malo ulje na platnu, koje prema riječima autorice, istražuje pojam beskraja kao prostora zaborava, gdje se vidljivo gubi, a slika postaje meditativno polje.
Sabina Salamon
[i] Termin slika sjećanja preuzet je od sociologa Mauricea Halbwachsa.















Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. godine. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.
SAMOSTALNE IZLOŽBE
2009. Tragovi / Lopud
2010. Dodir stvarnog / Galerija Talir, Dubrovnik
2011. Dodir stvarnog / Galerija Kunkera, Pag
2018. Pronađene slike / Vizura Aperta, Pelješac
2020. Rascjepi stvarnosti / Galerija Dulčić Masle Pulitika, Dubrovnik
2022. Oporuka / Palača Sponza, Dubrovnik
Membrana / Zlati Ajngel, Varaždin
Oporuka / Galerija Forum, Zagreb
2023. Lopud / Galerija Flora, Dubrovnik
2024. Nach Allem, Galerija Frank, Beč
Nakon svega / Galerija Kranjčar, Zagreb
2025. Margariti / Crkva sv. Stjepana, Dubrovačke ljetne igre
Snovi / Galerija Kunkera, Novalja, Otok Pag
GRUPNE IZLOŽBE
2021. Pogled u kretanja / Djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik
2024. 22.11., Galerija Kranjčar, Zagreb
2025. 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik / Umjetnička galerija Dubrovnik
Ivona Šimunović
RAZLIČITI HORIZONTI / triptih, 2025.
ulje na platnu
150 x 450 cm
Foto : Miho Skvrce
Ivona Šimunović
NEDOGLED , 2023.
ulje na platnu
30 x 30 cm
Foto : Miho Skvrce
Ivona Šimunović
PRELOM , 2025.
ulje na platnu
120 x 200 cm
Foto : Miho Skvrce
DOBRO JUTRO ZAGREB – kratke vijesti, 28. kolovoza 2026.
JUTARNJE VIJESTI 28. KOLOVOZ 2026 — izlazak sunca nad Zagrebom i katedralom, šalica kave s AA monogramom, laptop s portalom Akademija Art i najavom izložbe mladih umjetnika. Toplo, cozy i profesionalno, idealno za jutarnje…
KREATIVNO-ZABAVNA LIKOVNA RADIONICA ZA OSOBE STAMBENE ZAJEDNICE “MALI PRINC” ĐURĐEVAC
Temeljem dugogodišnje suradnje udruge “Peski-Art Đurđevac” i udruge “Mali princ”, u četvrtak 27. kolovoza 2026. u prostoru stambene zajednice udruge “Mali princ” održana je likovna radionica. Likovnu radionicu vodio je tajnik udruge “Peski-Art”,…
Ministar Vlajčić u posjetu poljoprivrednih gospodarstava stradalih u požaru
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić 27. 8. 2026. je u Omišu obišao poljoprivredna gospodarstva stradala u požaru te razgovarao s poljoprivrednicima o nastalim štetama i mogućnostima…
23. IZDANJE RUŽICE VINODOLA: RUŽICI OREŠKOVIĆ TITULA RUŽICE
Završeno je 23. izdanje Ružice Vinodola, jedne od najprepoznatljivijih kulturno-turističkih manifestacija Kvarnera, koja već više od dva desetljeća čuva i predstavlja vinodolsku baštinu Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Matej Paluh U ovogodišnjem natjecanju…
Uz pršut, pedoče, fiš i čobanac. Sve je spremno za Međunarodni festival pršuta – Drniš
Stižu majstori iz Parme, a drniške će kolege podržat će i proizvođači iz Istre i Dalmacije Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Mario Sučić U petak i subotu, 28. i 29. kolovoza, iz Sportske…
Osijek koji se traži – klub koji želi mir, a živi u neizvjesnosti
Ne tako davno, NK Osijek je bio na klackalici. A možda je baš zato danas malo čvršći. Malo oprezniji. Malo mudriji. I malo više svoj.Kolumna „iz navijačkog pera“ Boris Markuš Postoje trenuci kad…
Predstavljen novi roman Vesne Štulić: „Tajna Tihatskog križa” oživjela mističnu povijest Prvića i Tijata
Dva vrhunska kulturna događaja u sklopu manifestacije „Faustovo lito 2026.” okupila su brojne ljubitelje književnosti i tradicije, donoseći promociju novog romana te tradicionalnu večer zavičajne poezije Otok Prvić proteklih je dana bio središte…
Apokalipsa ili Otkrivenje, novi ciklus akrila na platnu Mladena Žunjića
Mladen Žunjić u novom ciklusu međusobno suprotstavlja boje poput zaraćenih svjetova, poput suočavanja istine i laži, poput tame i svjetla Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, izvan svake sumnje, najproduktivniji suvremeni hrvatski likovni umjetnik…
ZAGREBAČKI MUZEJSKI VIKEND – MUV 2026.
Ovogodišnji Zagrebački muzejski vikend od 3. do 6. rujna donosi bogat program u zagrebačkim muzejima, posvećen wellbeingu i okupljen pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“ Ana Petričić Gojanović U povodu održavanja drugog…
Integrirani životopis u praksi: Zašto je svestranost prednost, a ne mana?
Razgovori s urednikom Akademije Art Stjepanom Katićem otkrivaju kako prihvaćanje vlastite autentičnosti ruši društvene ladice i spaja znanost, umjetnost i održivu arhitekturu budućnosti U svijetu koji pati od kronične potrebe za brzim etiketiranjem…
Dnevni sažetak — 27. kolovoz 2026
TL;DR: U Hrvatskoj danas sunčano do 33°C i vrhunac toplinskog vala pred vikend, voda u Gospiću ispravna. U svijetu eksplozije u Kijevu i pojačana diplomacija oko Ukrajine, a MMF kaže da je svjetsko gospodarstvo…
Kampanje namijenjen promociji istinskih domaćina
Hrvatska turistička zajednica pokrenula je nastavak promotivne kampanje Vaš domaćin, koja će se do kraja listopada provoditi na domaćem tržištu Pripremio: Tomislav Radić Ovime se nastoji dodatno potaknuti domaće goste na istraživanje hrvatske autentične turističke…












