Skip to content

U GALERIJI JOSIP RAČIĆ OTVORENA IZLOŽBA “PRIČE UNATRAG” IVONE ŠIMUNOVIĆ

izložba Priče unatrag dubrovačke umjetnice Ivone Šimunović  u produkciji platforme NOMAD – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i kustoskoj koncepciji Sabine Salamon otvorena je 9. siječnja u Galeriji Josip Račić

Lana Šetka

U toj prigodi govorili su ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, kustosica Sabina Salamon, Jelena Tamindžija Donnart ispred platforme NOMAD-Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i Ivona Šimunović, akademska slikarica koja se zagrebačkoj publici predstavlja s deset recentnih ulja na platnu nastalih u razdoblju od 2023. do danas.

Prema riječima kustosice riječ je o radovima koji pripadaju dvama izdvojenim ciklusima  –  jednog čine horizonti koje umjetnica gleda svakodnevno. Drugi tematizira minula razdoblja iz osobnog života koje reprezentira ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje Ivona ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest – na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime Temporalnost sjećanja.

Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Sabine Salamon čije grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.

Zagrebačka publika ima je priliku razgledati do 1. veljače.

Ivona Šimunović, samostalna izložba, Galerija Josip Račić, Zagreb, siječanj 2026.
Naslov izložbe: Priče unatrag

Dok službena povijest događaje prikazuje kao kontinuitet jednako značajnih činjenica i smješta ih u apstraktnu mapu prošlosti, osobno sjećanje temelji se na vlastitom iskustvu i operira s proživljenim. Isto tako, povijest odbacuje vezu s identitetom, stremi k objektivnosti i govori uopćeno; suprotno tome, osobno sjećanje traži načine da se uprostori, da iskustvo preoblikuje u opipljivu formu kako bi zadobilo smisao i zauzelo (simboličko) mjesto. Ovakvo razmišljanje ugrađeno je u slikarsku praksu Ivone Šimunović. Ne zato što samu sebe smatra autoricom koju zanima temporalnost i minula razdoblja iz osobnog životopisa, već zato što svaki njezin rad nastane kao slika sjećanja na neki sasvim konkretni događaj.[i] Aktivnost prisjećanja, kao početna faza radnog procesa, aktualizira prošlost. Djeluje rekonstruktivno. A završava slikarskom artikulacijom osjećaja (događaji koji Ivonu vode u slikanje nisu ničim natuknuti, a kamoli prikazani).

Osim što je autoreferencijalno, to je slikanje i performativno, premda daleko od pogleda publike: Ivona radi u intervalima, inzistira na vidljivoj manualnosti (premazi, slojevi, nemušto iscrtani krugovi u improviziranom slijedu). Dopušta prisjećanju da traje kao vrijeme bez prisile. Radovi ne nastaju brzo.

Sagledamo li njezine radove unazad nekoliko godina, usporedimo one izložene 2022. u palači Sponza i galeriji Forum s izborom na aktualnoj izložbi, primijetit ćemo da su novi radovi manje skloni točkastim potezima, kružnim formama; za neka platna možemo reći da su prije ispisana nego oslikana, a ne nekoliko njih ponavlja se linija horizonta. Procesualnost je i dalje smjernica po kojoj slike nastaju.

Kako je već rečeno, za nju je važan pogled unutra i unatrag, jer slika po sjećanju, misli o sjećanju i dopušta da je vodi u nesvjesno. No triptih Različiti horizonti pokazuje da na nju jednakom mjerom djeluje gledanje. Prizore jutarnjeg, večernjeg i noćnog horizonta, upadljivo različite po boji, povezuje misao o relativizirajućem pogledu, o mogućnosti da stvari sagledamo s lijeve i desne strane, ujutro i navečer, s neutralne ili pristrane, i da je vizura svaki put drugačija. Horizont se pojavljuje u nekoliko radova, povlači granicu između gore i dolje, daje impresiju prostornog protezanja unedogled.

Nizovi kružnica ili linije – sasvim svejedno, oba pristupa upisana su u temporalnost, naglasak je na introspekciji i onom što je skriveno; točkasti nizovi tvore sekvence, a linije kontinuum, ali dođe na isto – samo su zrcalno nasuprot.  

Od spomenute 2022. do danas, Ivona se kretala u smjeru jasnijeg doživljaja pejzaža pri čemu ne treba zanemariti Dubrovnik, grad u kojem svaki pogled prema van nađe mjesto na horizontu.

Da rezimiram, izložba sadrži dva izdvojena ciklusa – jednog čine horizonti kao praslike koje gleda svakodnevno. Druga tematizira unutarnje prostorne i vremenske pomake, a reprezentira je veliko ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest ─ na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.

Postoje slike na kojima oko neprestano putuje i one na kojima se odmara. Među potonje bismo mogli svrstati vizure neprekinutog pogleda u horizont, dok fragmentarni isječci diktata svijesti pripadaju onima koje pogled uznemiruju i proganjaju iz jednog detalja u drugi. To posebno vrijedi za ulje na platnu Unatrag, rađeno kistom, a zatim urezivano noktima. Za Unatrag je karakteristična vibrirajuća faktura, stišana tamnim koloritom pa je uputno promatrati je izbliza. Skoro pa ritualno izvedene ogrebotine površinu čine živom materijom koja diše u svim smjerovima i otvara prostor za interpretaciju strukture memorije. Gledanje bilo koje slike iz ovog ciklusa traje onoliko koliko traje zanimanje za iskliznućem iz predmetne stvarnosti slike. Slojevi boje su tanki, ali ih ima mnogo; čini se da je njihovo nastajanje dugotrajno. Nisu ni narativne ni deskriptivne, maksimum prepoznatljivosti dostiže prikaz pejzaža naznačen općim mjestima poput oblaka, mora i linije horizonta koja balansira strane svijeta. Prati silu gravitacije (spomenutom triptihu Različiti horizonti treba pridodati ulje na platnu Margina i Prelom). Kako drugačije pričati o ovim slikama ako ne kroz pitanje o cirkularnosti i povratnom djelovanju iskustva? A ako postoji premosnica između spomenutih dviju cjelina radova, onda je to Nedogled, malo ulje na platnu, koje prema riječima autorice, istražuje pojam beskraja kao prostora zaborava, gdje se vidljivo gubi, a slika postaje meditativno polje.

                           Sabina Salamon


[i] Termin slika sjećanja preuzet je od sociologa Mauricea Halbwachsa.

ŽIVOTOPIS UMJETNICE

Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. godine. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

SAMOSTALNE IZLOŽBE

2009. Tragovi / Lopud

2010. Dodir stvarnog / Galerija Talir, Dubrovnik

2011. Dodir stvarnog / Galerija Kunkera, Pag

2018. Pronađene slike / Vizura Aperta, Pelješac

2020. Rascjepi stvarnosti / Galerija Dulčić Masle Pulitika, Dubrovnik

2022. Oporuka / Palača Sponza, Dubrovnik

Membrana / Zlati Ajngel, Varaždin

Oporuka / Galerija Forum, Zagreb

2023. Lopud / Galerija Flora, Dubrovnik

2024. Nach Allem, Galerija Frank, Beč

Nakon svega / Galerija Kranjčar, Zagreb

2025. Margariti / Crkva sv. Stjepana, Dubrovačke ljetne igre

Snovi / Galerija Kunkera, Novalja, Otok Pag

GRUPNE IZLOŽBE

2021. Pogled u kretanja / Djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik

2024. 22.11., Galerija Kranjčar, Zagreb

2025. 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik / Umjetnička galerija Dubrovnik

Potpisi ispod radova:

Ivona Šimunović
RAZLIČITI HORIZONTI / triptih, 2025.
ulje na platnu
150 x 450 cm
Foto : Miho Skvrce

Ivona Šimunović
NEDOGLED , 2023.
ulje na platnu
30 x 30 cm
Foto : Miho Skvrce

Ivona Šimunović
PRELOM , 2025.
ulje na platnu
120 x 200 cm
Foto : Miho Skvrce

Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka i  pravilnici iz  ribarstva i poljoprivrede

Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka i  pravilnici iz  ribarstva i poljoprivrede

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić 15. 7. 26. na  konferenciji za medije predstavio je Program potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zona ograničenja zbog izbijanja…

Počinje Dobro est Fest: Urban & 4 otvaraju četiri ljetne večeri u Jurandvoru

Počinje Dobro est Fest: Urban & 4 otvaraju četiri ljetne večeri u Jurandvoru

Od 16. do 19. srpnja kompleks sv. Lucije ugostit će koncerte Urbana & 4 i Pavela, Keatonov filmski klasik uz klavir uživo te hit-komediju “Skliske vježbe”. Ulaz na sve večernje programe je slobodan…

Dear voters, be careful who you vote for

Dear voters, be careful who you vote for

America’s strength has always come from its commitment to freedom, Individualism, choice, and personal responsibility. Socialism, in the form the DSA advocates, threatens those foundations.Voters deserve to understand the stakes. The future of American cities –…

Mladi Poreča: Generacija koja traži prostor između sezone i budućnosti

Mladi Poreča: Generacija koja traži prostor između sezone i budućnosti

Poreč: Grad koji se budi u ritmu mora Boris Markuš Poreč je grad koji se ne nameće, nego se otkriva polako. Onaj tko mu da vrijeme, otkrije da iza turističkih razglednica postoji stvaran…

Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica

Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica

Novigrad: Odanost koja miriše na moreI tako je ostalo: odanost kao sidro, ljubav kao jedro.Grad kao priča koju ne želiš završiti.Kolumna: Novigrad i ona tiha, stvarna poveznica Boris Markuš Neka mjesta ne trebaju…

Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijeta

Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijeta

Postira na Braču od 21. do 26.7.  ponovno postaju nezaobilazno odredište ljubitelja kratkog filma. Postira Seaside Film Festival ulazi u svoje šesnaesto izdanje; već duboko u tinejdžerskim godinama, ali s istim entuzijazmom i…

Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović Trostmann

Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović Trostmann

Akademska slikarica iz Dubrovnika, Ivana Jovanović Trostmann istaknuta je suvremena hrvatska likovna umjetnica. Autorica je osebujnog i kompleksnog opusa u ulju i akrilu. Čest je izlagač na samostalnim i skupnim izložbama Miroslav Pelikan…

Bečki Belvedere objavio digitalni katalog s djelima Gustava Klimta

Bečki Belvedere objavio digitalni katalog s djelima Gustava Klimta

Bečki muzej Belvedere nedavno je objavio digitalni katalog Klimtovih djela iz svog fundusa te najnovija istraživačka otkrića i detaljnu dokumentaciju o stvaralaštvu bečkog slikara Lara Kuš Belvedere je postao prvi austrijski državni muzej…

Prilog o knjizi TAJNI RECEPT GOSPOĐE QUINN

Prilog o knjizi TAJNI RECEPT GOSPOĐE QUINN

Olivia Ford  TAJNI RECEPT GOSPOĐE QUINN Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje u rekao bih silno privlačnoj tvrdo ukoričenoj opremi objavilo roman Olivije Ford TAJNI RECEP GOSPOĐE QUINN, na 347 stranica, u prijevodu s…

Prilog o knjizi KVAKA 22

Prilog o knjizi KVAKA 22

Joseph Heller   KVAKA 22 Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje objavilo čuveni roman Josepha Hellera KVAKA 22, u u izvrsnom tvrdo ukoričenom izdanju, na 572 stranice, u prijevodu s engleskoga Zlatka Crnkovića. Drugi…

Povrće i voće više uključiti u prehranu

Povrće i voće više uključiti u prehranu

U Zagrebu su plakati Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i udruge Prijatelji životinja. Kampanjom se građane poziva da u prehranu uključite više biljne hrane Pripremio: Tomislav…

Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u Ždali

Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u Ždali

U idiličnom ambijentu Ateliera i Galerije Kolarić tridesetak umjetnika iz pet županija utemeljilo novu kulturnu tradiciju U subotu, 11. srpnja 2026. godine, prekodravsko mjesto Ždala postalo je središte likovnog stvaralaštva. Atelier i Galerija…