Skip to content

U GALERIJI JOSIP RAČIĆ OTVORENA IZLOŽBA “PRIČE UNATRAG” IVONE ŠIMUNOVIĆ

izložba Priče unatrag dubrovačke umjetnice Ivone Šimunović  u produkciji platforme NOMAD – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i kustoskoj koncepciji Sabine Salamon otvorena je 9. siječnja u Galeriji Josip Račić

Lana Šetka

U toj prigodi govorili su ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, kustosica Sabina Salamon, Jelena Tamindžija Donnart ispred platforme NOMAD-Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i Ivona Šimunović, akademska slikarica koja se zagrebačkoj publici predstavlja s deset recentnih ulja na platnu nastalih u razdoblju od 2023. do danas.

Prema riječima kustosice riječ je o radovima koji pripadaju dvama izdvojenim ciklusima  –  jednog čine horizonti koje umjetnica gleda svakodnevno. Drugi tematizira minula razdoblja iz osobnog života koje reprezentira ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje Ivona ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest – na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime Temporalnost sjećanja.

Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Sabine Salamon čije grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.

Zagrebačka publika ima je priliku razgledati do 1. veljače.

Ivona Šimunović, samostalna izložba, Galerija Josip Račić, Zagreb, siječanj 2026.
Naslov izložbe: Priče unatrag

Dok službena povijest događaje prikazuje kao kontinuitet jednako značajnih činjenica i smješta ih u apstraktnu mapu prošlosti, osobno sjećanje temelji se na vlastitom iskustvu i operira s proživljenim. Isto tako, povijest odbacuje vezu s identitetom, stremi k objektivnosti i govori uopćeno; suprotno tome, osobno sjećanje traži načine da se uprostori, da iskustvo preoblikuje u opipljivu formu kako bi zadobilo smisao i zauzelo (simboličko) mjesto. Ovakvo razmišljanje ugrađeno je u slikarsku praksu Ivone Šimunović. Ne zato što samu sebe smatra autoricom koju zanima temporalnost i minula razdoblja iz osobnog životopisa, već zato što svaki njezin rad nastane kao slika sjećanja na neki sasvim konkretni događaj.[i] Aktivnost prisjećanja, kao početna faza radnog procesa, aktualizira prošlost. Djeluje rekonstruktivno. A završava slikarskom artikulacijom osjećaja (događaji koji Ivonu vode u slikanje nisu ničim natuknuti, a kamoli prikazani).

Osim što je autoreferencijalno, to je slikanje i performativno, premda daleko od pogleda publike: Ivona radi u intervalima, inzistira na vidljivoj manualnosti (premazi, slojevi, nemušto iscrtani krugovi u improviziranom slijedu). Dopušta prisjećanju da traje kao vrijeme bez prisile. Radovi ne nastaju brzo.

Sagledamo li njezine radove unazad nekoliko godina, usporedimo one izložene 2022. u palači Sponza i galeriji Forum s izborom na aktualnoj izložbi, primijetit ćemo da su novi radovi manje skloni točkastim potezima, kružnim formama; za neka platna možemo reći da su prije ispisana nego oslikana, a ne nekoliko njih ponavlja se linija horizonta. Procesualnost je i dalje smjernica po kojoj slike nastaju.

Kako je već rečeno, za nju je važan pogled unutra i unatrag, jer slika po sjećanju, misli o sjećanju i dopušta da je vodi u nesvjesno. No triptih Različiti horizonti pokazuje da na nju jednakom mjerom djeluje gledanje. Prizore jutarnjeg, večernjeg i noćnog horizonta, upadljivo različite po boji, povezuje misao o relativizirajućem pogledu, o mogućnosti da stvari sagledamo s lijeve i desne strane, ujutro i navečer, s neutralne ili pristrane, i da je vizura svaki put drugačija. Horizont se pojavljuje u nekoliko radova, povlači granicu između gore i dolje, daje impresiju prostornog protezanja unedogled.

Nizovi kružnica ili linije – sasvim svejedno, oba pristupa upisana su u temporalnost, naglasak je na introspekciji i onom što je skriveno; točkasti nizovi tvore sekvence, a linije kontinuum, ali dođe na isto – samo su zrcalno nasuprot.  

Od spomenute 2022. do danas, Ivona se kretala u smjeru jasnijeg doživljaja pejzaža pri čemu ne treba zanemariti Dubrovnik, grad u kojem svaki pogled prema van nađe mjesto na horizontu.

Da rezimiram, izložba sadrži dva izdvojena ciklusa – jednog čine horizonti kao praslike koje gleda svakodnevno. Druga tematizira unutarnje prostorne i vremenske pomake, a reprezentira je veliko ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest ─ na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.

Postoje slike na kojima oko neprestano putuje i one na kojima se odmara. Među potonje bismo mogli svrstati vizure neprekinutog pogleda u horizont, dok fragmentarni isječci diktata svijesti pripadaju onima koje pogled uznemiruju i proganjaju iz jednog detalja u drugi. To posebno vrijedi za ulje na platnu Unatrag, rađeno kistom, a zatim urezivano noktima. Za Unatrag je karakteristična vibrirajuća faktura, stišana tamnim koloritom pa je uputno promatrati je izbliza. Skoro pa ritualno izvedene ogrebotine površinu čine živom materijom koja diše u svim smjerovima i otvara prostor za interpretaciju strukture memorije. Gledanje bilo koje slike iz ovog ciklusa traje onoliko koliko traje zanimanje za iskliznućem iz predmetne stvarnosti slike. Slojevi boje su tanki, ali ih ima mnogo; čini se da je njihovo nastajanje dugotrajno. Nisu ni narativne ni deskriptivne, maksimum prepoznatljivosti dostiže prikaz pejzaža naznačen općim mjestima poput oblaka, mora i linije horizonta koja balansira strane svijeta. Prati silu gravitacije (spomenutom triptihu Različiti horizonti treba pridodati ulje na platnu Margina i Prelom). Kako drugačije pričati o ovim slikama ako ne kroz pitanje o cirkularnosti i povratnom djelovanju iskustva? A ako postoji premosnica između spomenutih dviju cjelina radova, onda je to Nedogled, malo ulje na platnu, koje prema riječima autorice, istražuje pojam beskraja kao prostora zaborava, gdje se vidljivo gubi, a slika postaje meditativno polje.

                           Sabina Salamon


[i] Termin slika sjećanja preuzet je od sociologa Mauricea Halbwachsa.

ŽIVOTOPIS UMJETNICE

Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. godine. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

SAMOSTALNE IZLOŽBE

2009. Tragovi / Lopud

2010. Dodir stvarnog / Galerija Talir, Dubrovnik

2011. Dodir stvarnog / Galerija Kunkera, Pag

2018. Pronađene slike / Vizura Aperta, Pelješac

2020. Rascjepi stvarnosti / Galerija Dulčić Masle Pulitika, Dubrovnik

2022. Oporuka / Palača Sponza, Dubrovnik

Membrana / Zlati Ajngel, Varaždin

Oporuka / Galerija Forum, Zagreb

2023. Lopud / Galerija Flora, Dubrovnik

2024. Nach Allem, Galerija Frank, Beč

Nakon svega / Galerija Kranjčar, Zagreb

2025. Margariti / Crkva sv. Stjepana, Dubrovačke ljetne igre

Snovi / Galerija Kunkera, Novalja, Otok Pag

GRUPNE IZLOŽBE

2021. Pogled u kretanja / Djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik

2024. 22.11., Galerija Kranjčar, Zagreb

2025. 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik / Umjetnička galerija Dubrovnik

Potpisi ispod radova:

Ivona Šimunović
RAZLIČITI HORIZONTI / triptih, 2025.
ulje na platnu
150 x 450 cm
Foto : Miho Skvrce

Ivona Šimunović
NEDOGLED , 2023.
ulje na platnu
30 x 30 cm
Foto : Miho Skvrce

Ivona Šimunović
PRELOM , 2025.
ulje na platnu
120 x 200 cm
Foto : Miho Skvrce

prva međunarodna likovna kolonija „zagorje art“ – umjetnost u službi humanosti i zajedništva meta ai

NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva

Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46…

3. grupa cabaret sklonište u satiričkom kazalištu jazavac u zadrebu,13. siječnja 1992.

Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar

Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja…

sgj 2026 plakat page 0001 (1)

Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću

Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo…

eric reinhardt ljubav i Šume

Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME

Eric Reinhardt   LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee…

peter heather i john ripley zaŠto carstva propadaju

Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU

Peter Heather i John Ripley  ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista,  Petera Heathera i John Ripleya  ZAŠTO…

pogled sa Štirovnika na jezerski vrh i planinski prostor lovćena. foto božidar proročić.

OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA

Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine,…

ana marinović (3)

Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović

Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih…

krešimir ivić (1)

Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića

Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je…

urbicid lijepog

Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.

Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena…

sveti luka evanđelist – zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s posebnim uzbuđenjem predstavljamo lik svetog Luke…

vijetli dnevni boravak s vapnenom žbukom — prirodno svjetlo — drvo — biljke ai foto (2)

Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?

U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom trendu gdje se kupnja električnih odvlaživača zraka…

hrvatska na tjedan dana postaje prijestolnica inovacija promo foto (5)

Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb

Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu…