izložba Priče unatrag dubrovačke umjetnice Ivone Šimunović u produkciji platforme NOMAD – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i kustoskoj koncepciji Sabine Salamon otvorena je 9. siječnja u Galeriji Josip Račić
U toj prigodi govorili su ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, kustosica Sabina Salamon, Jelena Tamindžija Donnart ispred platforme NOMAD-Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i Ivona Šimunović, akademska slikarica koja se zagrebačkoj publici predstavlja s deset recentnih ulja na platnu nastalih u razdoblju od 2023. do danas.
Prema riječima kustosice riječ je o radovima koji pripadaju dvama izdvojenim ciklusima – jednog čine horizonti koje umjetnica gleda svakodnevno. Drugi tematizira minula razdoblja iz osobnog života koje reprezentira ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje Ivona ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest – na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Sabine Salamon čije grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.
Zagrebačka publika ima je priliku razgledati do 1. veljače.
Dok službena povijest događaje prikazuje kao kontinuitet jednako značajnih činjenica i smješta ih u apstraktnu mapu prošlosti, osobno sjećanje temelji se na vlastitom iskustvu i operira s proživljenim. Isto tako, povijest odbacuje vezu s identitetom, stremi k objektivnosti i govori uopćeno; suprotno tome, osobno sjećanje traži načine da se uprostori, da iskustvo preoblikuje u opipljivu formu kako bi zadobilo smisao i zauzelo (simboličko) mjesto. Ovakvo razmišljanje ugrađeno je u slikarsku praksu Ivone Šimunović. Ne zato što samu sebe smatra autoricom koju zanima temporalnost i minula razdoblja iz osobnog životopisa, već zato što svaki njezin rad nastane kao slika sjećanja na neki sasvim konkretni događaj.[i] Aktivnost prisjećanja, kao početna faza radnog procesa, aktualizira prošlost. Djeluje rekonstruktivno. A završava slikarskom artikulacijom osjećaja (događaji koji Ivonu vode u slikanje nisu ničim natuknuti, a kamoli prikazani).
Osim što je autoreferencijalno, to je slikanje i performativno, premda daleko od pogleda publike: Ivona radi u intervalima, inzistira na vidljivoj manualnosti (premazi, slojevi, nemušto iscrtani krugovi u improviziranom slijedu). Dopušta prisjećanju da traje kao vrijeme bez prisile. Radovi ne nastaju brzo.
Sagledamo li njezine radove unazad nekoliko godina, usporedimo one izložene 2022. u palači Sponza i galeriji Forum s izborom na aktualnoj izložbi, primijetit ćemo da su novi radovi manje skloni točkastim potezima, kružnim formama; za neka platna možemo reći da su prije ispisana nego oslikana, a ne nekoliko njih ponavlja se linija horizonta. Procesualnost je i dalje smjernica po kojoj slike nastaju.
Kako je već rečeno, za nju je važan pogled unutra i unatrag, jer slika po sjećanju, misli o sjećanju i dopušta da je vodi u nesvjesno. No triptih Različiti horizonti pokazuje da na nju jednakom mjerom djeluje gledanje. Prizore jutarnjeg, večernjeg i noćnog horizonta, upadljivo različite po boji, povezuje misao o relativizirajućem pogledu, o mogućnosti da stvari sagledamo s lijeve i desne strane, ujutro i navečer, s neutralne ili pristrane, i da je vizura svaki put drugačija. Horizont se pojavljuje u nekoliko radova, povlači granicu između gore i dolje, daje impresiju prostornog protezanja unedogled.
Nizovi kružnica ili linije – sasvim svejedno, oba pristupa upisana su u temporalnost, naglasak je na introspekciji i onom što je skriveno; točkasti nizovi tvore sekvence, a linije kontinuum, ali dođe na isto – samo su zrcalno nasuprot.
Od spomenute 2022. do danas, Ivona se kretala u smjeru jasnijeg doživljaja pejzaža pri čemu ne treba zanemariti Dubrovnik, grad u kojem svaki pogled prema van nađe mjesto na horizontu.
Da rezimiram, izložba sadrži dva izdvojena ciklusa – jednog čine horizonti kao praslike koje gleda svakodnevno. Druga tematizira unutarnje prostorne i vremenske pomake, a reprezentira je veliko ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest ─ na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.
Postoje slike na kojima oko neprestano putuje i one na kojima se odmara. Među potonje bismo mogli svrstati vizure neprekinutog pogleda u horizont, dok fragmentarni isječci diktata svijesti pripadaju onima koje pogled uznemiruju i proganjaju iz jednog detalja u drugi. To posebno vrijedi za ulje na platnu Unatrag, rađeno kistom, a zatim urezivano noktima. Za Unatrag je karakteristična vibrirajuća faktura, stišana tamnim koloritom pa je uputno promatrati je izbliza. Skoro pa ritualno izvedene ogrebotine površinu čine živom materijom koja diše u svim smjerovima i otvara prostor za interpretaciju strukture memorije. Gledanje bilo koje slike iz ovog ciklusa traje onoliko koliko traje zanimanje za iskliznućem iz predmetne stvarnosti slike. Slojevi boje su tanki, ali ih ima mnogo; čini se da je njihovo nastajanje dugotrajno. Nisu ni narativne ni deskriptivne, maksimum prepoznatljivosti dostiže prikaz pejzaža naznačen općim mjestima poput oblaka, mora i linije horizonta koja balansira strane svijeta. Prati silu gravitacije (spomenutom triptihu Različiti horizonti treba pridodati ulje na platnu Margina i Prelom). Kako drugačije pričati o ovim slikama ako ne kroz pitanje o cirkularnosti i povratnom djelovanju iskustva? A ako postoji premosnica između spomenutih dviju cjelina radova, onda je to Nedogled, malo ulje na platnu, koje prema riječima autorice, istražuje pojam beskraja kao prostora zaborava, gdje se vidljivo gubi, a slika postaje meditativno polje.
Sabina Salamon
[i] Termin slika sjećanja preuzet je od sociologa Mauricea Halbwachsa.















Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. godine. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.
SAMOSTALNE IZLOŽBE
2009. Tragovi / Lopud
2010. Dodir stvarnog / Galerija Talir, Dubrovnik
2011. Dodir stvarnog / Galerija Kunkera, Pag
2018. Pronađene slike / Vizura Aperta, Pelješac
2020. Rascjepi stvarnosti / Galerija Dulčić Masle Pulitika, Dubrovnik
2022. Oporuka / Palača Sponza, Dubrovnik
Membrana / Zlati Ajngel, Varaždin
Oporuka / Galerija Forum, Zagreb
2023. Lopud / Galerija Flora, Dubrovnik
2024. Nach Allem, Galerija Frank, Beč
Nakon svega / Galerija Kranjčar, Zagreb
2025. Margariti / Crkva sv. Stjepana, Dubrovačke ljetne igre
Snovi / Galerija Kunkera, Novalja, Otok Pag
GRUPNE IZLOŽBE
2021. Pogled u kretanja / Djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik
2024. 22.11., Galerija Kranjčar, Zagreb
2025. 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik / Umjetnička galerija Dubrovnik
Ivona Šimunović
RAZLIČITI HORIZONTI / triptih, 2025.
ulje na platnu
150 x 450 cm
Foto : Miho Skvrce
Ivona Šimunović
NEDOGLED , 2023.
ulje na platnu
30 x 30 cm
Foto : Miho Skvrce
Ivona Šimunović
PRELOM , 2025.
ulje na platnu
120 x 200 cm
Foto : Miho Skvrce
ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYS
Gosti i sudionici trećeg Slano Film Days odlaze inspirirani za nove projekte Ana Petričić Gojanović Završio je treći Slano Film Days, jedinstven format filmskog događanja koje u Slanom okuplja renomirane svjetske filmske autore…
Niz aktova Damira Medvešeka
Pred nama je niz nepoznatih, zagonetnih žena u trenutcima potpune tišine, samoće, dok razmišljaju… Miroslav Pelikan Jedan od čestih motiva u atelijeru akademskog slikara Damira Medvešeka, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika jest akt…
LJETO NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 2026
10 dana programa, 5.000 posjetitelja i najveće izdanje dosad Daniel Badanjak Festival će se održati od 28. kolovoza do 6. rujna 2026., a publici donosi deset dana glazbenog, kulturnog i zabavnog programa na…
POZIV: Humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA, 24. lipnja u 19 sati, u Zaprešiću
U Pučkom otvorenom učilištu u Zaprešiću (Trg žrtava fašizma 11) organizira se humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA autora Don Dantea (Željko Lovrić), u srijedu 24. lipnja 2026. godine, u 19 sati U…
Osvrt na mini ciklus portreta konja Damira Medvešeka
Konji Damira Medvešeka žive u pričama i legendama, druže se sa herojima i junacima, boreći se protiv nepravde, noseći svog hrabrog jahača sve dalje Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, iznimno je cijenjeni…
IVAN DOMANČIĆ: LJUBAV U DOBA FAŠIZMA
U svom novom polemičkom tekstu naslovljenom „Ljubav u doba fašizma” hvarski pisac i pjesnik Ivan Domančić govori o problemu novog fašističkog vala koji doživljava nagli porast, te pojačanim nasiljem i mržnjom prijeti pokositi…
Tradicionalna manifestacija KUD-a Sarvaš koja njeguje slavonsku folklornu baštinu
KUD Sarvaš, KUD Slavonija (Osijek), HKPD Silvije Strahimir Kranjčević (Bački Breg, Vojvodina) i Pučki Pivači Solin. Za zabavni tač zadužen je bio Taman Band – taman za sve Venina Markuš U Sarvašu, čarobna…
MLADI RENDŽERI NA LOVĆENU DJECA IZ CETINJA, BUDVE I KOTORA UČE JEZIK PRIRODE, KATUNA I SVETE PLANINE
Na Ivanovim koritima, u srcu Nacionalnog parka Lovćen, 22. lipnja počeo je program „Mladi rendžer“, koji organiziraJavno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u okviru svojih edukativnih aktivnosti Božidar PROROČIĆ Program je namijenjen…
PETI DAN SLANO FILM DAYS
PETI DAN SLANO FILM DAYS U ZNAKU FILMSKOG RAZGOVORA S PAWEŁOM PAWLIKOWSKIM I RUBENOM ÖSTLUNDOM Ana Petričić Gojanović Posljednji dan trećeg izdanja Slano Film Daysa obilježio je Filmski razgovor s redateljem Pawełom Pawlikowskim, kojeg…
Lepeza motiva tamnih sjećanja Petera Weisza
Lepeza motiva tamnih sjećanja u fasciunantnom ciklusu Crnih slika, ulja na platnu manjeg formata podsjeća nas na prošlost, opominjujući uvijek Miroslav Pelikan Novi ciklus Crnih slika na pretežito manjim formatima ulja na platnu,…
Osvrt na novi brutalno moćan ciklus Duška Šibla
Novi uzbudljivi ciklus akrila na platnu Duška Šibla Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl kontinuirano nadograđuje, obogaćuje svoj kompleksni opus ulja i akrila na različitim formatima platna s nekoliko skupina temeljnjih motiva, od…
Naše more, novi ciklus Ante Barišića
Umjetnik iznimno nadahnut stvaranjem Dubrovački slikar Ante Barišić nesvakidašnja je pojava u aktualnoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Izraziti je pobornik digitalnog slikarstva, neumorni istraživač vlastitih mogućnosti Miroslav Pelikan Novi ciklus je naše more. Kažete…











