Mali ženski razgovori sa volonterkom Marijinih obroka, studenticom Marijom Krakan

Preko Marijinih obroka gladnoj djeci dajete obrazovanje koje ih kasnije izdvaja iz društva i omogućava im da promijene svoje zajednice

Aktivno uključena u projekt Marijini obroci studentica iz Zagreba koja radi u farmaceutskoj tvrtki pored glavnog grada Hrvatske, 26-godišnja Marija Krakan za Male ženske razgovore portala Akademija Art progovorila je o ovom humanom projektu, o svojem šestogodišnjem angažmanu u njemu i o tome kako provodi slobodno vrijeme. Zavirite u ove redke koji su nadasve poučni i poticajni i za vaš angažman u Marijinim obrocima.

Gordana Igrec

Od kada postoje Marijini obroci?

Marijini obroci kao međunarodna humanitarna organizacija postoje od 2002. godine kada su se prvi obroci počeli dijeliti u Malaviju. Marijini obroci Hrvatska tom su se pokretu uključili 2009. godine, a nedavno smo obilježili uspješnih 10 godina djelovanja u Hrvatskoj.

Od kada su naši ljudi angažirani u Marijinim obrocima?

Pojedini članovi odbora Marijinih obroka Hrvatske u cijelu humanitarnu misiju osnivača Marijinih obroka, Magnusa MacFarlane-Barrowa, uključeni su od samih začetaka misije koja je započela tijekom domovinskog rata na našim prostorima. 2009. godine grupa prijatelja odlučila je da su Hrvati spremni za Marijine obroke i da je vrijeme da se službeno uključimo u međunarodni rad kao podružnica.

Tko je prvi pokrenuo ovu akciju – Marijine obroke?

U dalekoj Škotskoj obitelj MacFarlane-Barrow svoju je djecu pustila na hodočašće u Međugorje davne 1983. godine, gdje se od 1981. navodno ukazuje Gospa. Kada je Domovinski rat započeo, Magnus MacFarlane-Barrow i njegov brat pratili su razornu situaciju putem medija i odlučili su pomoći, prije svega gradiću u Hercegovini koje je ostavilo duboki utisak u njihovim životima, a potom i u ostatak BiH i Hrvatske. Nakon dostavljanja humanitarne pomoći u naše krajeve, Magnus osjeća kako njegovo djelovanje nije završeno, te 2002. godine odlazi u Malavi za velike vrijeme gladi u toj zemlji i susreće majku koja je umirala od AIDS-a. Kada je Magnus upitao njenog najstarijeg sina Edwarda koji su njegovi životni snovi , on je jednostavno odgovorio : „Želio bih imati dovoljno hrane za jesti i jednog dana ići u školu.“ Taj je trenutak bio ključno nadahnuće koje je dovelo do nastanka Marijinih obroka , koji su započeli hraneći samo 200 djece u Malaviju 2002. godine. Danas, 18 godina kasnije, hranimo 1.667.067 gladne djece na 5 kontinenta.

Koliko je osoba iz Hrvatske trenutno angažirano na Marijinim obrocima?

10 je članova odbora Marijinih obroka Hrvatske. O pravom broju volontera u Hrvatskoj teško je govoriti, jer tijekom cijele godine diljem zemlje, od Vukovara do Dubrovnika, lokalni volonteri organiziraju razne aktivnosti u koje se uvijek uključi novi broj ljudi, dok mnogo volontera samoinicijativno širi priču Marijinih obroka svojim bližnjima.

Koliko djece koristi Marijine obroke?

Trenutno je više od 1.6 milijuna djece koja primaju svakodnevne obroke na mjestu obrazovanja. Ta mjesta obrazovanja, zbog novonastale situacije zatvaranja škola, postala su njihovi domovi, no postavili smo nove oblike raspodjele hrane u tijeku ove pandemije, pa dopiremo do gotovo sve djece koja su prije obroke primala u svojim školama.

U kojim sve zemljama dijelite Marijine obroke?

Marijini obroci djeluju u 19 zemalja na čak pet kontinenata, te su zemlje Benin, Ekvador, Libanon, Madagaskar, Mjanmar, Malavi, Liberija, Kenija, Etiopija, Niger, Zambija, Haiti, Uganda, Južni Sudan, Sirija,Tajland, Indija , Rumunjska i Zimbabve. Sve ove zemlje možete upoznati prateći naše društvene mreže gdje se tijekom kolovoza odbija kampanja „Gdje djelujemo“, te svakodnevno odlazimo u novu zemlju u kojoj poslužujemo obroke.

Od čega se sastoji jedan Marijin obrok?

Ovisno o mjestu u kojem se Marijini obroci poslužuju sam sastav obroka je različit. Pa tako primjerice u Malaviju, gdje se nalazi naš najveći program prehrane, djeca dobivaju kašu od kukuruza i soje, lokalno poznatu kao likuni phala, pojačanu esencijalnim vitaminima i mineralima, dok u Rumunjskoj gdje hranimo djecu oboljelu od HIV-a u zajedničkom domu u kojem dobivaju obrazovanje i svu potrebnu skrb, obrok se najčešće sastoji od juhe, riže s mesom ili ribom i povrćem. Gdje god je to moguće, hrana se nabavlja lokalno, čime se potiče i lokalno gospodarstvo.

Imaju li naši ljudi sluha za Marijine obroke?

Hrvati su se u bezbroj slučajeva pokazali kao narod koji je uvijek spreman pomoći kada je to potrebno. Takav je slučaj i za Marijine obroke. Divan smo primjer naroda koji je nekoć primao humanitarnu pomoć tijekom Domovinskog rata, a sada ju pruža onima kojima je ona prijeko potrebna. Hrvati se uvijek odazovu našim akcijama u velikom broju i dobrota naših ljudi se ne treba zaboraviti.

Kako ste se konkretno Vi angažirali oko Marijinih obroka?

Moja prva volonterska akcija bila je organiziranje prikazivanja dokumentarnog filma Dijete 31 u mojoj Kutini. Bilo je to prije nešto više od 5 godina. Od tada sam uključena u gotovo svaku aktivnost koja se odvija u Zagrebu, kao i prevođenjem, vođenjem društvenih mreža i slično.

Do kada ćete biti angažirani oko Marijinih obroka?

Marijini obroci dio su mene i moj angažman u Marijinim obrocima vjerojatno nikada neće stati, on se može u nekim trenucima smanjiti ali nikako nestati. Vjerujem da se od Marijinih obroka teško odvojiti ljudima koji ih iskreno upoznaju i zavole. Imala sam privilegiju upoznati osobu koja je nekoć primala Marijine obroke tijekom svog školovanja i vidjeti iz prve ruke utjecaj koji Marijini obroci imaju urezao se u moj život. Velika je čast biti dijelom ove organizacije i iskreno pozivam sve koji svom životu traže smisao da se uključe na koji god način mogu.

Imate li svoje pomagače? I što oni rade i tko su sve?

Vlasnici i pokretači naših programa prehrane u školi su volonteri u zajednici u državama u kojima dajemo hranu. Na primjer, u Malaviju ima preko 80.000 volontera koji se izmjenjuju u pripremi, kuhanju i posluživanju svakodnevnih obroka u školama. Odbori za prehranu u školi sastavljeni su od roditelja, profesora i volontera i ključni su za naš rad. To je jedna od prvih stvari koje se organiziraju u bilo kojem novom području koje prima Marijine obroke. Naši partneri usko surađuju s tim odborima. Redovito posjećuju škole da bi bili sigurni da se dragocjeni sastojci koje dajemo kuhaju i poslužuju na pravilan način, te da pruže obuku i poticaj volonterima iz zajednice. Neki primjer takvih partnera su recimo u Beninu, gdje obroke prima više od 2000 djece, a naš program prehrane provode hrvatske misionarke Marijine sestre od čudotvorne medaljice. To su sestre koje su desetljećima u Beninu i dobro poznaju kako taj narod funkcionira.

Zašto baš – Afrika?

Iako je sve krenulo iz Afrike, točnije Malavija, Marijini obroci proširili su se i djeluju sada na čak 5 kontinenata. Veliko siromaštvo nije lokalizirano samo u Africi, te se nalazi svuda oko nas. Marijini obroci prepoznaju potrebu za programom prehrane te se trude doći gdje god je to moguće.

Kako provodite slobodno vrijeme? Imate li vremena za knjigu ili glazbu i sl.?

Slobodno vrijeme provodim sa svojom udomljenom pasicom Herom. Volim kuhati i pripremati razne slastice. Također nekoliko puta tjedno treniram, a prije spavanja uživam čitajući razne knjige ili gledati filmove.

Znadu li ondašnja djeca za – Hrvatsku?

Djeca koja svoje obroke primaju zahvaljujući hrvatskim podupirateljima itekako znaju odakle donacije za njihove obroke stižu. Roditelji, učitelji i djeca izuzetno su zahvalni Hrvatima na donacijama i kontinuiranoj pomoći koju više od 10 godina dobivaju.

Jeste li zadovoljni njihovim obrazovanjem?

Njihovo obrazovanje u ovim je trenucima najvažnija i najvrijednija stvar koju ta djeca posjeduju. U razvijenim zemljama nismo svjesni koliko obrazovanje u siromašnim zemljama čini razliku u nekim trivijalnim situacijama poput samostalnog života, omogućavanje obrazovanja za vlastitu djecu. Gotovo 175 milijuna mladih ljudi ne zna pročitati cijelu rečenicu, kako očekujemo da budu u mogućnosti pronaći posao? Najosnovnije obrazovanje za tu djecu čini veliku razliku i otvara vrata za bolju i drugačiju budućnost od one koja je dočekala njihove roditelje.

Osim Marijinih obroka planira li se još kako poboljšati kvaliteta afričke djece?

Jedan od razloga zašto Marijini obroci ostvaruju značajan utjecaj na živote djece siromašnih zemalja je taj što se poslužuju isključivo u sklopu obrazovnih institucija. Djeca moraju doći na nastavu kako bi dobila svoj školski obrok. Volim često reći da su ti obroci poput krinke iza koje se krije škola. Glavni je cilj privući kroničko gladnu djecu u učionice i dati im priliku da uče. Na taj način zadovoljili ste njihovu trenutnu potrebu za hranom, ali dajete im toliko više od toga. Dajete im obrazovanje koje ih kasnije izdvaja iz društva i omogućava im da promijene svoje zajednice. Kao da potičete malene revolucije u njihovim zemljama stvarajući generaciju djece koja će imati znanja i vještine prekinuti začarani krug siromaštva u kojem su se rodili. Tu generaciju djece u Marijinim obrocima nazivamo generacija nade.