Blog

  • HSP Omiš na izvanredne izbore samostalno

    miljenko v

    Omiš – Nakon neizglasavanja proračuna za 2015. godinu zbog očitih namjera za opstrukcijom od strane političke oporbe raspušteno je gradsko vijeće, a slijedom toga zbog istog razloga idu i novi izbori za gradsko vijeće i gradonačelnika grada Omiša. Odlukom Vlade Republike Hrvatske izbori su raspisani za 08. ožujka 2015. godine

    Hrvatska stranka prava, podružnica Omiš je uvijek spremna za izbore, te je na svojoj sjednici izvršnog odbora jednoglasno donijela odluku da na ove izbore izlazi samostalno. Kandidat HSP-a za gradonačelnika Omiša biti će predsjednik podružnice HSP-a Omiš, Miljenko Vukasović, koji će ujedno biti i nositelj liste za gradsko vijeće grada Omiša.

    Napominjemo da ove izbore koji će građane Omiša koštati oko 600.000 kuna, HSP nije ni htio, ni želio ali ih dočekuje spreman, što smo imali prilike vidjeti i na izborima za mjesne odbore u lipnju 2014. godine kada smo ostvarili povijesni rezultat.

    Novci koji će biti potrošeni za ove izbore mogli su biti iskorišteni puno bolje, recimo za pripremu turističke sezone koja je zbog ne odgovornih pojedinaca dovedena u pitanje ili za različite socijalne potrebe kojih u Omišu ne manjka.

    Također vjerujemo da će Omišani znati prepoznati tko je radio opstrukcije i tko je „glavni i odgovorni” za to da Omišani ponovno moraju na izbore.

    Hrvatska stranka prava, podružnica Omiš na ove izbore ponovno će izići s jasnim i prepoznatljivim programom baziranom na rješavanju svih problema koje tište Omišane. Od problema prometne infrastrukture, do problema zapošljavanja mladih i njihovog odlaska iz Omiša, što je najveći problem.

    U najskorije vrijeme upriličiti ćemo i prezentaciju cjelovitog programa, (foto fosal.hr)

    Hrvatska stranka prava, Podružnica Omiš
    Miljenko Vukasović, predsjednik

  • Tamara Obrovac: Chamber Jazz Project

    Novi “Chamber Jazz Project” Tamare Obrovac biti će predstavljen tradicionalnim koncertom za Valentinovo 14. veljače 2015., u 20 sati u Istarskom narodnom kazalištu u Puli

    chamber jazz-3 1300

    Ovaj put Tamara je odlučila predstaviti svoje rjeđe izvođenije skladbe, nježnijeg ugođaja, u intimnom ozračju male scene INK uz novu formaciju glazbenika; uz svog stalnog suradnika Uroša Rakovca, na gitari i mandoli, pridružiti će im se dvojica sjajnih talijanskih glazbenika; Salvatore Maiore na kontrabasu, te multiinstrumentalist Matt Renzi, na oboi, klarinetu i sopran saksofonu.

    Tamara Obrovac – glas, skladbe (HR)
    Uroš Rakovec – gitara, mandola (SLO)
    Salvatore Maiore – kontrabas (IT)
    Matt Renzi – oboa, klarinet, sopran saksofon (USA/IT)

  • Izložba fotografija Tomislava Marijana Bilosnića “Život je karneval, karneval je život” u Caffe Galeriji “Đina”

    Bilosnićeve fotografije uspoređene s radovima Warhola, Willmanna i Dabca

    Tomislava Marijana Bilosnića  1

    U Caffe Galeriji „Đina” u Zadru, 9. veljače 2015. godine otvorena je samostalna izložba fotografija poznatog hrvatskog književnika, slikara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića

    foto-galerija

    Izložba nazvana „Karneval je život, život je karneval” donosi niz portreta sa zadarskog karnevala iz 1997. godine, u čijoj je organizaciji sudjelovao i sam autor. Nažalost, obnova karnevalskih pučkih svečanosti u Zadru, pokrenuta u teški vremenima Domovinskog rata, naprasno je prekinuta u devetoj godini svoga postojanja.

    “Aktivno sudjelujući u organizaciji karnevalskih događanja književnik, pjesnik, esejist i slikar Tomislav Marijan Bilosnić, jedan od neosporno najsvestranije nadarenih ljudi našeg grada, često se znao prihvatiti kamere i registrirati mnogobrojne detalje karnevalske svečanosti..

    Tomislava Marijana Bilosnića  2

    Veliki broj uspješno realiziranih fotografija u boji nastao je u osnovnoj namjeri kao registracija različitih karnevalskih motiva. O tome među ostalim svjedoči i česta i direktna upotreba bljeskalice, koja ogoljuje kadar na njegove esencijalne elemente rješavajući ga tako prostorno-svjetlosnih efekata koji su nekada bili osnova fotografske poetike prostora. Poznavajući suvremene trendove u fotografiji koji su u realizaciji neposredni, oštri, gotovo apersonalni i lišeni nekad naglašenog fotografskog piktorijalizma, Bilosnić se na ovoj izložbi pokazuje upravo vjernim tumačem tih novih agresivnijih i pojednostavljenih fotografskih ideja.

    Tomislava Marijana Bilosnića  10

    One upravo dominantno ističu elementarnu moć suvremenog fotograskog medija, bez dodatnih sofisticiranih efekata. U kolor fotografiji s obilnom upotrebom bljeskalice prostornost je krajnje reducirana, a boja postaje temeljni čimbenik fotografske izražajnosti. Pri tome, portretirajući ljude, naturalistička gesta, grimasa ogoljuju portret do gotovo sardoničkog značaja. Ovom se tehnikom u svojim zrelijim godinama osobito uspješno služio Andy Warhol, apersonalno i naturalistički fotografirajući njujorški jet-set, dok je s jednakim uspjehom registrirao ruralne i provincijske teme istom metodom znameniti austrijski fotograf Manfred Willmann. U hrvatskoj se fotografiji sličnom poetikom znao često služiti Petar Dabac”, napisao je između ostalog prof. dr. sc. Antun Travirka o Bilosnićevim fotografskim uradcima na karnevalske teme.

    Tomislava Marijana Bilosnića  15

     

  • Infekcije sprječavaju reumatoidni artritis?

    Nedavne crijevne, urinarne i genitalne infekcije su u novoj studiji povezane s manjim rizikom za reumatoidni artritis

    4d90eb928c8cŠvedski znanstvenici s Karolinska Institutet u Stockholmu su se koristili podacima za 6500 ispitanika prosječne dobi 52 godine.

    Oko 2800 ih je imalo dijagnozu reumatoidnog artritisa.

    Kako piše stručni časopis Annals of the Rheumatic Diseases, osobama koje su u prethodne 2 godine imale neku crijevnu infekciju je prijetio prosječno 29% manji rizik za reumatoidni artritis.

    Infekcije urinarnog trakta su bile povezane s 22%, a genitalne infekcije s 20% manjim rizikom za reumatoidni artritis.

    Ispitanici koji su u prethodne 2 godine imali sva 3 tipa ovih infekcija je prijetio 50% manji rizik.

    Istraživači vjeruju kako je ovakve podatke moguće objasniti činjenicom da neki tipovi infekcija mogu izmijeniti sastav crijevnih bakterija.

    Ranije studije su ukazale na važnu ulogu ovih bakterija glede izgleda za obolijevanje od reumatoidnog artritisa. HealthDay

  • Kombinacija: Maze vodeća nakon spusta, Komšić 25., Popović odustala

    Slovenska skijašica Tina Maze vodeća je nakon spustaškog dijela natjecanja za kombinaciju na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju u Beaver Creeku, te je na najboljem putu ka osvajanju i treće medalje nakon srebra u superveleslalomu i zlata u spustu

    Tina-Maze

    Maze je u spustu ostvarila dvije stotinke bolje vrijeme od drugoplasirane Švicarke Lare Gut, te 26 stotinki od treće Austrijanke Anne Fenninger, no velika je favoritkinja za zlato jer je dalkeo bolja slalomašica od svojih pratiteljica.

    Među 32 natjecateljice na startu su se našle i dvije hrvatske predstavnice, Andrea Komšić sa 6.60 sekundi zaostatka zauzima 25. mjesto, dok je Leona Popović izletjela sa staze.

    Slalomska utrka na programu je od 22.15 sati.

    REZULTATI:

    1. Tina Maze (Slo) 1:45.25

    2. Lara Gut (Švi) 1:45.27

    3. Anna Fenninger (Aut) 1:45.51

    4. Nicole Hosp (Aut) 1:46.15

    5. Ragnhild Mowinckel (Nor) 1:46.32

    6. Ilka Štuhec (Slo) 1:46.39

    7. Lindsey Vonn (SAD) 1:46.56

    8. Michaela Kirchgasser (Aut) 1:46.58

    9. Francesca Marsaglia (Ita) 1:46.65

    10. Laurenne Ross (SAD) 1:46.71

    —————————————————

    26. ANDREA KOMŠIĆ (HRV) 1:51.85

    (Hina, foto Christopher Nomes) 

  • Novi broj glasnika Postulature “Blaženi Alojzije Stepinac”

    32549

    Zagreb – Postulatura za proglašenje svetim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca o proslavi 55. obljetnice blaženikove smrti objavila je prvi ovogodišnji broj Glasnika “Blaženi Alojzije Stepinac”.

    U uredničkoj riječi postulator kauze mons. dr. Juraj Batelja tekstom “Tko se Boga drži, taj ne može propasti!” riječju i slikom podsjeća na događaje oko blaženikove smrti, te ukopa prije 55 godina. Tekst potkrepljuje izvacima iz dnevnika krašićkog župnika Josipa Vranekovića, iz kojih se vidi da su mu se vjernici odmah počeli preporučati. Dolazili su i kod iskopanog groba u Krašiću koji je ostao prazan. No, oni su si dočaravali da je on tu u skromnoj grobnici. “Tu djeca dolaze i donose cvijeće i mole. Ljudi otvoreno govore da se ne mole toliko za njega, koliko njemu”. Nadalje, činjenicu da su Kristovi vjernici bili uvjereni da je umro svetac i mučenik, dr. Batelja potkrepljuje i navodom zapisanim u spomenici župe u Zlataru.

    Prenoseći kardinalove riječi koje je zapisao župnik Vraneković “Mogu ja otići, ali znajte, Katolička Crkva će ostati. Pobjeda Crkve je sigurna, a ne komunizma. Ni vrata je paklena neće nadvladati, a kamo li Tito ili Ranković”, urednik ističe “tako svjedoči čovjek koji se uzdao u Boga i živio bez straha od ljudi”.

    U rubrici “Papina riječ” Glasnik donosi Papinu katehezu na općoj audijenciji od 19. studenoga, tijekom koje je istaknuo “Svi smo pozvani postati sveti!”

    Niz o euharistijskim kongresima u Crkvi u Hrvata u ovome broju predstavlja kongres održan u Puli od 7. do 10. lipnja 1923. Iz pera urednika je i tekst “Mandić i Stepinac prema staleškom svećeničkom udruženju”, koji je dio opširnog članka što ga je autor priredio za Međunarodni simpozij prigodom 40. obljetnice smrti dr. fra Dominika Mandića, hrvatskog i crkvenog povjesničara i svestranog znanstvenika (2013.). Tekst je potkrijepljenom nizom bilješki kojima dr. Batelja upućuje na relevantne izvore.
    Uz postupak za proglašenje blaženim blagopokojnog kardinala Franje Kuharića postulator dr. Juraj Batelja tumači tijek priprema. Također donosi tumačenje grba (nad)biskupa Kuharića te daje osvrt na postavljanje Kuharićeva kipa u Sisku.

    Također uz još jedan postupak koji je u tijeku, za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Langa u tekstu se posebno upućuje na “glas svetosti sluge Božjega Langa u hrvatskom tisku prigodom njegove smrti”.

    Rubrika “U pandžama UDBE” nastavljajući se na prošli broj, donosi izvješće šibenskog biskupa Ćirila Banića Svetoj Stolici o svome radu, o stanju Šibenske biskupije te prilikama Crkve u Jugoslaviji. Priređivač Batelja pretpostavlja da se izvješće odnosi na kraj 1954. godine. Na ubijene svećenike tijekom II. svjetskog rata od strane četnika i partizana podsjeća rubrika “Narod vam to nikada neće zaboraviti”.

    Glasnik upućuje na nova izdanja o Stepincu i u kojima se spominje Stepinac. Donosi i osvrte na proslavu obljetnice Stepinčeve beatifikacije u župama u domovini te katoličkim misijama po svijetu i događanja uz Stepinčevu godinu u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Izvodi iz Vranekovićeva dnevnika donose opise događaja iz ožujka 1954., a tu su i svjedočanstva mons. Giacoma Cerettija i fra Frane Šešelja. (IKA)

  • Požega – Katolička udruga medicinskih sestara i tehničara poziva ministra Vargu da podnese ostavku

    pozega

    Požega – Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji (HKUMSTuPB) uputila je otvoreno pismo ministru zdravlja Siniši Vargi u kojem ga pozivaju da podnese ostavku

    “Javljamo Vam se glede Vaše neprimjerene izjave koju ste izrekli na dodjeli nagrade Udruge pacijenata, najsestri Štefici Bagarić, medicinskoj sestri Klinike za psihijatriju Vrapče, a koja je još jedan bešćutan i nedopustiv čin u nizu afera koje Vas prate od dolaska na mjesto ministra zdravlja”, stoji među ostalim u pismu koje je potpisala predsjednica Udruge Mira Ilić.

    Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji sa središnjicom u Požegi i ograncima u Novoj Gradiški, Lipiku, Pakracu, Virovitici i Našicama, nastavlja se u pismu, oštro osuđuje istup ministra Varge te ga drži povredom dostojanstva medicinskih sestara.

    “Smatramo da je on “sol na ranu” i dodatna “kap u moru” nezadovoljstva u hrvatskom sestrinstvu koje se nalazi u najtežoj situaciji u novijoj hrvatskoj povijesti. Vrhunac nezadovoljstva pokazao se u posljednjih godinu dana kada je iz Hrvatske otišlo nekoliko stotina medicinskih sestara. Na žalost odlaze visokoobrazovane medicinske sestre koje su, školujući se, na akademskim ustanovama stekle znanja i vještine temeljene na spoznajama iz područja sestrinstva , prirodnih, medicinskih i humanističkih znanosti, jer ih loš zakonodavni sustav u RH ne prepoznaje, te im se zbog toga ukidaju koeficijenti i osporavaju prava”, stoji u pismu.

    Dalje se navodi kako su u razvijenim europskim zemljama koje poznaju i priznaju socijalne i stručne aspekte sestrinske profesije, hrvatske medicinske sestre prepoznate i vrednovane kao predani i savjesni profesionalci. S druge strane, kako navode u požeškoj Udruzi, tužna je činjenica da je status mediciniskih sestara u hrvatskom zdravstvenom sustavu veoma zabrinjavajući.

    “Uz problem zabrane zapošljavanja i sve većeg broja ugovara o radu na određeno vrijeme, postoji i raširen trend zakidanja medicinskih sestara, kroz nepoštivanje Kolektivnog ugovora, odnosno neadekvatnog plaćanja odrađene satnice, kao i neplaćanja i ne davanja slobodnih dana za višak odrađenih sati. U globalnoj krizi i nedostatku radne snage u zdravstvu, kritično mali broj sestara u hrvatskim bolnicama, nose sav teret “nezdravog” hrvatskog zdravstva”, upozoravaju u pismu članovi HKUMSTuPB.

    Dodaju kako često imaju slučajeve da na teškim odjelima s visokom razinom zahtjevnosti za zdravstvenom njegom radi premali broj sestara te je fizički nemoguće kvalitetno provesti sve potrebne postupke koji su isključivo u nadležnosti medicinskih sestara, a nezaobilazan su čimbenik u kvaliteti liječenja bolesnika.

    “Pitamo se tko u takvim uvjetima može kontrolirati kvalitetu rada i odgovarati za neželjene događaje kao što su hospitalne infekcije, komplikacije dugotrajnog ležanja i mnoge druge kojima su izloženi bolesnici u hrvatskim bolnicama. Iz gore navedenog nije teško zaključiti da zakidanjem prava medicinskim sestrama, indirektno se zakidaju prava hrvatskim pacijentima, jer kako je već rečeno, medicinske sestre su nositelji zdravstvenog sustava jer zastupaju oko 50% zaposlenika u zdravstvu. Zbog svega gore navedenog gospodine ministre, nije dovoljna Vaša isprika u kojoj niti ne spominjete medicinske sestre, nego Vas pozivamo na moralni čin Vaše ostavke na mjesto ministra zdravlja”, zaključuju u Hrvatskoj katoličkoj udruzi medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji. (IKA. U prvom planu: predsjednica Udruge Mira Ilić)

  • Govorili su mi da je sve čisto, jedan kroz jedan

    Vlahušić o USKOK-ovoj istrazi

    1422445036IMG

    – Nikoga nisam ni iz SDP-a, HNS-a, HSS-a doveo tamo, upravo zato što znam da je taj rad s nekretninama i imovinom veoma osjetljiv, pa neka ga rade profesionalci. Upravni odjel je proveo samostalno natječaj, izabrao daleko najpovoljniju ponudu za koje ja nisam znao hoće li se itko javiti i tko će se javiti. Ugovori su potpisani, parafirani, i nakon svih procesa, ugovor je donesen meni. Upravni odjel je, samostalno, 100 posto vodio cijeli projekt – komentirao je Andro Vlahušić pokrenutu istragu USKOK-a zbog sumnje da je Grad oštetio za najmanje milijun kuna, pogodujući ugostitelju Lukši Frankoviću koji je koristeći tvrđavu Revelin, po tvrdnjama tužiteljstva, nezakonito zaradio više od dva milijuna kuna.

    – 2010. pojavile su se priče da tu postoje nečasne radnje, državna revizija je dva puta prekontrolirala ugovore i ispravljeno je sve što je bilo potrebno. Angažirali smo nezavisnu financijsku kuću da prekontrolira sve financije i sve je bilo super.

    U više navrata, desetak puta najmanje, Obradović, Daničić i ja smo provjerili stranicu po stranicu, je li ima igdje ikakav problem? Ima li išta što nije u redu? Gospođa Daničić je rekla da je sve čisto, sve super, nigdje nema problema, ja to vodim, naš Upravni odjel to vodi. Obradović je isto tako rekao. Zamolio sam na kolegiju pred desecima ljudi više puta, pa na Gradskom vijeću, ako ima ikakav problem da se ispravi. Raskinimo ugovor, promijenimo, uskladimo, jer se zakoni mijenjaju. Na to su mi rekli “nema potrebe šefe, sve je čisto, jedan kroz jedan”.

    Na pitanje hoće li mu ova istraga utjecati na kampanju, Vlahušić je istaknuo da ne misli ništa te da se ne bavim kampanjom, niti podmetanjem. – Ja nisam Denis Orlić da lažno svjedočim, niti Pero Vićan koji šuti. Ja nisam ni Bulić, ni Daničić, Cvitan… Nisam nitko od njih. Ja sam ja. Bavim se projektima.
    Projekt Revelina je riješio pitanje zabave u Dubrovniku, donio Gradu godišnje dva milijuna, a državi godišnje od 8 do 10 milijuna kuna na ime davanja. Ljudi ne napuštaju naš Grad, ne idu u Kotor, odlaze i dolaze kao na Ultru u Splitu.

    Ljudi rade, zaštitari su iz Dubrovnika, isto kao i konobari, imali smo Severinu, Bijelo Dugme, Doris Dragović… Ne bavim se dobivanjem izbora, oni koji se time bave oni spletkare, a ja se bavim Dubrovnikom. Građani biraju, imaju svoju slobodno volju. DV, Foto: Ivana Smilović

  • Split – bura otrgnula fasadu sa zgrade

    bura fasada4-09021

    Olujna bura koja još uvijek puše u Dalmaciji otrgnula je veliku reklamu zajedno sa fasadom na zgradi u Dubrovačkoj ulici u Splitu. Fasada je s velike visine pala na cestu na raskrižju Dubrovačke i Vukovarske ulice pa je promet na tom dijelu Vukovarske blokiran dok se ne počisti i uklone ostaci fasade i reklame.  Tom Dubravec / CROPIX

  • Prometna kraj Čakovca

    U teškoj prometnoj nesreći koja se danas (ponedjeljak) oko 16:35 sati dogodila na cesti Štefanec – Sveti Križ smrtno je stradala jedna osoba

    image00018 355449

    U sudaru između osobnog i teretnog vozila poginuo je vozač automobila, 27-godišnjak iz Vratišinca. Kako saznajemo u jednom trenutku došlo je do zanošenja teretnog vozila i prelaska na prometnu traku za promet vozila iz suprotnog smjera u kojem je trenutku naišlo osobno vozilo kojim je upravljao 27-godišnjak.

    Tom je prilikom došlo do udara i odbacivanja osobnog vozila u polje. Nesretni vozač je ostao prikliješten pa su na mjesto događaja stigli vatrogasci JVP Čakovec i Hitne medicinske pomoći kako bi unesrećenom pomogli. Međutim, 27-godišnjak je zadobio teške ozljede od kojih je preminuo.

    U tijeku je očevid nakon kojeg će se znati više detalja o ovoj nesreći.  emedjimurje.hr, Željko Hajdinjak / CROPIX

  • USKOK pokrenuo istragu zbog ‘šatora’ na Trgu bana Jelačića i Bundekfesta

    Uskok je nakon policijske prijave pokrenuo istragu protiv četvorice osumnjičenika zbog davanja koncesije, bez javnog natječaja, za ugostiteljski šator na središnjem zagrebačkom trgu te dobivanje poslova na prošlogodišnjem Bundekfestu, čime su ‘odabrani’ poduzetnici navodno zaradili više od 6,4 milijuna kuna

    jelacicevtrgZagrebsator

    Istraga je pokrenuta protiv stručnog savjetnika u gradskom Uredu za poljoprivredu Ratimira Jurekovića, ravnatelja Koncertne direkcije Zagreb Josipa Nalisa, ugostitelja Josipa Katića i glavnog tajnika Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunovića koji je bio predsjednik Organizacijskog odbora Bundekfesta i suradnik ‘suspendiranog’ gradonačelnika Milana Bandića.

    Ne navodeći identitete osumnjičenih, već samo njihove funkcije, Uskok je na službenoj internetskoj stranici naveo da ih tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, trgovanje utjecajem te poticanje na ta nedjela.

    Jureković je navodno od listopada 2013. do siječnja 2014. od Nalisa zatražio da tvrtkama povezanim s Katićem bez javnog natječaja “osigura pružanje ugostiteljskih usluga na Trgu bana Josipa Jelačića, a sve prema prethodnom dogovoru”. Nalis je potom, po tvrdnjama Uskoka, “poduzimao niz radnji kojima je, protivno odredbama Zakona o javnoj nabavi” tvrtkama povezanima s Katićem omogućio ugostiteljske usluga u šatoru na središnjem zagrebačkom trgu te “ostvarenje prometa” od najmanje četiri milijuna kuna.

    Ravnatelj Koncertne direkcije Zagreb, koja je bila tehnički izvršitelj Bundekfesta, navodno je i na Antunovićevo traženje omogućio da tri Antunoviću bliske tvrtke i jedan obrt bez postupka javne nabave dobiju poslove u ukupnoj vrijednosti od 2.4 milijuna kuna.

    Antunović je, inače, bio jedan od bliskih suradnika gradonačelnika Bandića, s kojim je i uhićen u aferi Agram, a iz istražnog je zatvora pušten uz jamčevinu. foto: 

  • Ruski predsjednik Putin doputovao u Egipat

    Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je u ponedjeljak navečer u Kairo, u dvodnevni posjet usmjeren na jačanje veza s Egiptom, tradicionalnim saveznikom Washingtona

    Putin-doputovao-u-Egipat

    To je prvi Putinov posjet Egiptu u zadnjih deset godina, a po dolasku u kairsku zračnu luku dočekao ga je egipatski kolega Abdel Fatah al Sisi, rekle su za AFP lučke vlasti.

    Nakon polusatnog razgovora dvojica predsjednika su iz zračne luke otišla u operu u Kairu gdje će nazočiti »kulturnoj priredbi koja prikazuje povijest veza Egipta i Rusije«, a zatim je predviđena zajednička večera, po priopćenju predsjedništva.

    Stručnjaci drže da je Egipat, tradicionalni saveznik Washingtona, među zemljama s kojima Rusija – izolirana i na meti kritike zbog ukrajinske krize – želi ojačati diplomatsku i gospodarsku suradnju.

    Egipat je pak željan ojačati veze s Rusijom od srpnja 2013., kada je vojska predvođena al-Sisijem svrgnula islamističkog predsjednika Mohameda Mursija nakon masovnih uličnih prosvjeda.

    Egipatska vlada nije bila zadovoljna mlakim stajalištem svog ključnog saveznika i vojnog dobavljača, Sjedinjenih Država, piše agencija dpa. Washington je nakon svrgavanja Mursija suspendirao dio vojne pomoći Egiptu za koju inače na godinu izdvaja 1,3 milijarde dolara, ali se ipak suzdržao od toga da svrgavanje nazove vojnim udarom.

    Velik dio vojne pomoći od tada je vraćen, no provladini mediji još često prikazuju Sjedinjene Države kao zemlju koja nije naklonjena Egiptu, dodaje dpa. (Hina/AFP, foto Reuters)

  • Obama se dvoumi o slanju oružja Ukrajini

    Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Bijeloj kući rekao da njegova vlada razmatra sve mogućnosti rješavanja krize u Ukrajini, napomenuvši da još nije odlučio hoće li Sjedinjene Države Ukrajini poslati ubojito oružje

    merkel obama AFP

    Vojno zapovjedništvo NATO-a i dužnosnici američke administracije namjeravaju podržati slanje obrambenog oružja ukrajinskim snagama koje se bore s proruskim separatistima na istoku Ukrajine, objavio je New York Times u nedjelju.

    Predsjednik Barack Obama još nije donio odluku o slanju “ubojite pomoći”, ali njegova administracija spominje tu temu zbog ponovnog izbijanja sukoba između Kijeva i separatista koje podržava Rusija, izvješćuje dnevnik.

    Glavni zapovjednik NATO-a, američki general Philip Bredlove, sklon je slanju obrambenog oružja ukrajinskim snagama, a državni tajnik je otvoren za raspravu, po Timesu.

    Bijela kuća ograničava američku podršku na “nesmrtonosnu pomoć” koja uključuje zaštitne prsluke, medicinsku opremu i radare za detektiranje minobacačke pucnjave.

    “Iako smo usredotočeni na traženje rješenja diplomatskim putem, neprestano procjenjujemo druge opcije kako bi se stvorio prostor za rješenje krize putem pregovora”, kazala je za dnevnik glasnogovornica Vijeća nacionalne sigurnosti Bernadette Meehan. (Hina, foto: AFP)

  • Čitava Europa u Beču

    Donji Belvedere predstavlja političke i društvene aspekte Bečkog kongresa

    Johann Peter Krafft Dolazak cara Franje I  Belvedere Wien

    Bečki je kongres jedno od najznačajnijih povijesnih događanja. Prije točno 200 godina Beč je zahvaljujući organizaciji ovog velikog događaja više mjeseci predstavljao politički, društveni, ali i kulturni centar čitave Europe. Domaćin kongresa bio je car Franjo I, a sve su velike europske sile u Beč poslale svoje delegacije, kako bi se zajednički odlučilo o novom poretku europskog kontinenta koji je nakon Napoleonskih ratova bio izgubio svoju političku stabilnost.

    Diplomatske su rasprave pratila mnogobrojna društvena događanja i zabave, a njihova je nevjerojatna raskoš zabilježena na temelju mnogobrojnih dokumenata i slika. Niti jedan drugi događaj 19. stoljeća ne može se naime pohvaliti postojanjem tolike količine povijesnog materijala kao Bečki kongres.

    Izložbom „Europa u Beču – bečki kongres 1814./15.” bečki Donji Belvedere od 20. veljače do 21. lipnja 2015 podjednako predstavlja političke kao i društvene aspekte ovog izvanrednog događaja koji je Europu nekoliko mjeseci držao bez daha. Beč je u to vrijeme postao centrom kulturnog života Europe, mnogi su umjetnici dolazili u carski grad, a svi su žanrovi domaće umjetničke produkcije od toga profitirali, u što će se posjetitelji bečke izložbe na temelju izloženih djela moći i sami uvjeriti.

    Balska haljina 1810 1830

     

  • Najjača bura u posljednjih 10 godina

    Jaka bura koja jutros puše na dubrovačkom području, čiji udari mjestimično prelaze 100 kilometara na sat, uzrokuje brojne probleme u tamošenjm zračnom, cestovnom, kao i pomorskom prometu

    bura dubrovnik1

    Prema informacijama iz Zračne luke Dubrovnik, tamo jutros nema ni slijetanja ni polijetanja, a putnici koji su jutros trebali linijom Croatia-e Airlines letjeti za Zagreb autobusima su upućeni u splitsku zračnu luku. Prema rasporedu letenja u dubrovačku zračnu luku do 14 sati, kada je najavljeno djelomično smanjivanje vjetra, trebali bi sletjeti zrakoplovi British Airwaysa i Croatia Airlinesa, no za sada je upitno hoće li to biti moguće.

    Pomorski promet prema Elafitskom otočju teče redovno, a u prekidu su katamaranske linije Ubli-Vela Luka-Hvar-Split i Korčula-Hvar-Split, doznaje se iz dubrovačke Lučke kapetanije.

    Također, zbog jakog vjetra za sve oblike prometa zatvoren je i most dr. Franja Tuđmana, a obilazak je kroz Sustjepan. Jak vjetar također povremeno usporava promet na dionicama autoceste A1: tunel Sveti Rok- vijadukt Božići, Skradin-Bisko, Šestanovac-Vrgorac i Ploče-Karamatići.

    U Splitu se jutros temperatura spustila na 0, a u Makarskoj na 1 stupanj Celzijev, dok je na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri jutros izmjereno minus 14,4 stupnja Celzijusa.

    U splitskome Pomorskom-meteorološkom centru najavili su da će tijekom dana jaka do olujna bura i sjeverni vjetar postupno slabiti, dok će more iz umjereno valovitog prijeći u jače valovito.

    Snažan vjetar i snijeg stvaraju probleme na većem broju cesta i u zapadnome dijelu Bosne i Hercegovine.

    Poteškoće vozačima na putevima na području Bugojna, Makljena, Kupresa, Šuice, Livna, Glamoča i Tomislavgrada pričinjava jak vjetar, koji stvara snježne nanose.

    ‘Korčulu’ jaka bura zaustavila dva sata u Splitskim vratima

    Trajekt “Korčula” na kojem je bio 91 putnik te 34 vozila jutros je zbog jakih udara bure dva sata bio “zarobljen” na milju od splitske luke u koju nije mogao uploviti, no na kraju je pristao bez ikakvih posljedica.

    Trajekt je plovio na liniji Lastovo-Vela Luka-Split u koji je trebao uploviti u 9 sati, no olujna bura je dolazak produžila, pa je “Korčula” uplovila tek u 11 sati.

    Koordinator Jadrolinije Ante Mrvica izjavio je kako se radi o bočnom vjetru, izrazito opasnom za brodove što se danas pokazalo na “Korčuli”.

    “Kad imamo jake zapuhe bure trajektu je veoma riskantno uplovljavati u luku, pa je kapetan čekao povoljnije meteorološke uvjete i trenutak kada je vjetar na kratko smanjio intezitet. Petnaestak minuta prije nego je krenuo uplovljavati u luku javio sam mu da je vjetar malo pao, te je uplovljavanje moglo početi, rekao je Mrvica.

    Kako je dodao na trajektu nije bilo nikakvih problema s putnicima.

    Kapetan je putnicima objasnio situaciju, a radi njihove sigurnosti bilo je opasno riskirati. Upravo zboga toga odgođena su i tri putovanja za Brač, kao i onaj put Šolte. Prognoza kaže da jaka bura ostaje, no popodne bi moglo skretnuti na zapadni vjetar ili tramontanu, a to znači da bi se trebao i normalizirati promet”, objasnio je Ante Mrvica .

    Takve situacije u splitskoj luci nisu česte, dodaje Mrvica iako se znaju dogoditi u zimskom razdoblju. Podsjetio je kako su prije dvije godine imali sličnu situaciju u Rogaču na Šolti kada trajekt nije mogao isploviti, jer su bili jaki bočni udari vjetra. Jutarnji

  • Liječiti bolesnika znači služiti Kristu

    Kristovo spasenjsko djelo nije završilo njegovim zemaljskim životom; ono se nastavlja po Crkvi, sakramentu ljubavi. Isus svojim učenicima daje dvostruko poslanje: naviještanje evanđelja i liječenje bolesnih. Vjerna tom poslanju, Crkva je oduvijek pomaganje bolesnima držala sastavnim dijelom svojega poslanja – rekao je papa Franjo prije molitve Angelusa

    Pope-Francis

    Sveti je Otac podsjetio kako su glavne djelatnosti Isusova javnog života bile propovijedanje i liječenje. Propovijedajući, Isus naviješta Kraljevstvo Božje, a izlječenjima pokazuje kako je ono blizu, među nama. Isus je iskazivao osobitu blizinu onima koji su ranjeni u tijelu i duhu: siromasima, grešnicima, opsjednutima i marginaliziranima. Tako se objavljuje kao liječnik i dušâ i tijelâ; Dobri Samarijanac i istinski spasitelj – istaknuo je Papa.

    To nas poziva na razmišljanje o značenju i vrijednosti bolesti, na što nas poziva i Svjetski dan bolesnika, koji se slavi 11. veljače, na spomen Gospe Lurdske – dodao je papa Franjo, iskazujući svoju podršku i blagoslov za inicijative pokrenute za taj dan. Crkva bolesnike trajno nalazi na svojem putu, držeći da su oni poput povlaštene staze za susret s Kristom. Liječiti bolesnika znači služiti Kristu, služiti njegovom tijelu – ustvrdio je Papa, dodajući:

    I danas – unatoč napretku znanosti – patnja ljudi postavlja ozbiljna pitanja o značenju bolesti te o smislu smrti. Radi se o životnim pitanjima, na koje pastoralno djelovanje Crkve ima odgovoriti u svjetlu vjere. Zbog toga je svatko od nas pozvan pronositi svjetlo evanđelja i snagu milosti onima koji pate i onima koji im pomažu – obitelji, liječnicima, bolničarima – kako bi se služenje bolesnima uvijek vršilo s većom humanošću, velikodušnom predanošću i evanđeoskom ljubavlju – kazao je Sveti Otac.

    Nakon molitve Angelusa, Papa je podsjetio na današnji liturgijski spomen svete Bakhite, sudanske sestre koja je još kao dijete bila prodana u ropstvo, te je pozvao da se pomogne porobljenim osobama, koje se zlostavlja, a često i muči i sakati, izražavajući nadu u uklanjanje uzrokâ te „sramotne kuge” koja je nedostojna civilnoga društva. Na kraju je Papa pozdravio okupljene hodočasnike i otpustio ih na svoj uobičajeni način. (Radio Vatikan, Foto: Fabio Frustaci/EPA)

  • ATP lista: Čilić deseti, a Ćorić preskočio Dodiga

    Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić, koji je zbog ozljede propustio ATP turnir u Zagrebu, nazadovao je za dva mjesta na najnovijoj ATP ljestvici, te je trenutno deseti

    Marin-Cilic

    Ivo Karlović zadržao je 25. poziciju, dok je Borna Ćorić poboljšao plasman za šest mjesta i sada je 85. Preskočio je Ivana Dodiga, koji je pao za jednu poziciju, i sada je na 86. mjestu.
    Prvi igrač na listi i dalje je Srbin Novak Đoković, koji uvjerljivo vodi ispred Švicarca Rogera Federera i Španjolca Rafaela Nadala. (Hina, foto Novi list)

    ATP lista:

    1. (1) Novak Đoković (Srb) 13045

    2. (2) Roger Federer (Švi) 9205

    3. (3) Rafael Nadal (Špa) 5745

    4. (4) Andy Murray (VB) 5460

    5. (5) Kei Nishikori (Jap) 5205

    6. (6) Miloš Raonić (Kan) 4845

    7. (7) Tomas Berdych (Češ) 4660

    8. (9) Stanislas Wawrinka (Švi) 4050

    9. (10) David Ferrer (Špa) 3965

    10. (8) MARIN ČILIĆ (HRV) 3945

    25.(25) IVO KARLOVIĆ (HRV) 1400

    85.(91) BORNA ĆORIĆ (HRV) 587

    86.(85) IVAN DODIG (HRV) 585

    159.(152) MATE DELIĆ (HRV)

  • Sam Smith trijumfirao na dodjeli nagrada Grammy

    Sam Smith odnio je veliku pobjedu na 57. dodjeli glazbenih nagrada Grammy u nedjelju u Los Angelesu s četiri nagrade, Beck je bio veliko iznenađenje večeri s nagradom za album godine, dok su se favoriti Beyonce i Pharrell Williams okitili svaki s po tri Grammyja

    dodjela Grammyja 1

    Britanac je tako dobio Grammy za pjesmu godine i za snimku godine za “Stay with me”, najbolji pop album godine (“In The Lonely Hour”) i najboljeg novog izvođača, rekao je da je ovo bila “najbolja večer njegovog života”.

    Na opće iznenađenje, Beck (44) koji nije objavio ni jedan album posljednjih šest godina, odnio je nagrade za najpoželjnije kategorije – za album godine za “Morning Phase” koji je proglašen i najboljim rock albumom, pretekavši favorite Pharrella Williamsa, Beyonce i Eda Sheerana.

    Pharrell Williams dobio je nagradu za najbolju pop solo izvedbu za pjesmu “Happy”, najbolji urbani suvremeni album (“Girl”) i najbolji video za pjesmu “Happy”.

    Izvodeći na sceni tu pjesmu, on je odao počast pokretu protiv nasilja nad crncima a njegovi plesači u crnim kapuljačama podigli su ruke u zrak, poput uzvika “Ruke u zrak, ne pucajte” pokreta protiv policijskog nasilja. Reper Common i pjevač soula John Legend također su iskazali solidarnost s tim pokretom, izvodeći “Glory”, pjesmu koja govori o drami u Fergusonu gdje je mladog crnca Michaela Browna prošle godine ubio bijeli policajac.

    Beyonce se okitila nagradama za najbolju R&B izvedbu i najbolju R&B pjesmu, oboje za “Drunk in Love”, koji izvodi sa svojim suprugom Jay Z-jem te je ukupni broj Grammyja od početka karijere dovela do okruglih dvadeset.

    Također, i ove godine se pričalo o kategoriji za album godine gdje je glavnu nagradu odnio Beck, a na pozornicu je opet nepozvan zakoračio Kanye West. Svi su mislili da će opet napraviti isto kao i 2009. kada je došao na pozornicu i javno oteo mikrofon tadašnjoj pobjednici Taylor Swift. To se ovoga puta ipak nije dogodilo, no zato su se svi dobro nasmijali.

    Najbolji rap album izdao je Eminem “The Marshall Mathers LP 2” što je njegov ukupno šesti Grammy a najbolji album elektronske glazbe Aphjex Twin, “Syro”.

    Predsjednik Barack Obama uputio je sudionicima video poruku u kojoj ih poziva da pomognu u borbi protiv nasilja nad ženama.(Hina, fotoFREDERIC J. BROWN)

    dodjela Grammyja 2

  • Prigrlite različitost! Što je – normalno, a što – ‘drukčijasto’?

    Što je – normalno, a što – ‘drukčijasto’? Je li djetetu s kroničnom bolesti mjesto na igralištu, a kamo li u kazališnoj predstavi? Pogotova kad je ta bolest ‘nevidljiva’ epilepsija? Odgovore nudi nova predstava kazališta Mala scena

    Ne ti ne 01

    ‘Ne ti ne!’ je jedna drukčijasta predstava. Ima tortu od čarape, dvoglavo roditeljsko čudovište, Lanu koja može letjeti ušima i baku koja ne voli peći palačinke. Doktora Brku kojem brkovi rastu od špinata i čitanja knjiga i papigu koja tvrdi da cure ne smiju na brod. A ima i Niku koju ima jednu nevidljivu bolest.

    Zato Niko ponekad osjeća ‘trnce, mravce, mravinjanje’, nekad mu se signali zapletu, a nekad spava zimski san. Niko, naime, ima epilepsiju.

    Ta ‘nevidljiva’ i dan danas stigmatizirana bolest, s kojom živi više od 40.000 stanovnika Hrvatske, od kojih je preko 5000 djece, jedna je od različitosti ili – drukčijatosti, o kojima progovara predstava ‘Ne ti ne! ili o drukčijatosti’.

    Njom će se Mala scena kao jedino hrvatsko kazalište priključiti tradicionalnim akcijama koje diljem svjeta od veljače do ožujka pokušavaju promijenti percepciju epilepsije, a u sklopu kojih ove godine Grad Zagreb pokreće i poseban edukacijski program za odgajatelje, ali i djecu.

    Kako se s predsrasudama o bolesti, ali i strancima, ‘muškim’ i ‘ženskim’ poslovima nose djeca, a kako odrasli te kako umjesto straha prigrliti drukčijatost, propituje autorski tim kolektiva SKROZ, s kojim je Mala scena već realizirala prošlosezonski hit ‘Priču o zvuku’.

    U suradnji s njjima tekst za predstavu napisala je nagrađivana mlada autorica Kristina Gavran. Po prvi put s Malom scenom, ali i kolektivom SKROZ surađuje scenograf Mauricio Ferlin, kostimografkinja je Hana Letica, likovno oblikovanje potpisuju Zita Nakić Vojnović i Klasja Habjan dramaturginja Maja Sviben, glazbu i oblikovanje zvuka potpisuje Vedran Peternel, a režiju Nora Krstulović. U predstavi igraju mladi, na audiciji odabrani glumci, Mateja Majerle, Petar Atansovski i Marko Hergešić.Producentica je predstave Vitomira Lončar.

    Ovu drukčijastu predstavu prati i drukčijasta, digitalna knjižica za zadacima za djecu i odrasle, uz pomoć kojih svijet u kojem se igraju Tea, Niko i Ruben, može nastaviti živjeti i izvan kazališta. Taj, istovremeno edukacijski paket i zbirka recepata za igranje, nastavak je društveno odgovorne strategije kazališta Mala scena, zahvaljujući kojoj predstavu podupire i Agencija za lijekove i medicinske proizvode – HALMED, a sufinancirali su je Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Ministarstvo kulture.

    ‘Ne ti ne! Ili o drukčijatosti’ namijenjena je publici od 7 godina naviše, a premijerno je u Maloj sceni možete pogledati 12. veljače. Na sam Nacionalni dan oboljelih od epilepsije,14.veljače, na programu su čak dvije izvedbe u 17 i 18.30 sati.

    Foto: Vedran Peternel, Mauricio Ferlin

    Ne ti ne 02

  • Dr. Janjiček: uz rast od 0,2% Hrvatskoj treba 350 godine da podupla trenutni BDP

    Priopćenje Povjerenstva za gospodarstvo i financije HSP-a koje potpisuje dr Tihomir Janjiček sa osvrtom na najavljeni gospodarski rast od 0,2%

    f37aebbb87

    Nema države u Europi u kojoj kriza tako dugo traje i uz to je i tako duboka kao u Hrvatskoj. U svakoj državi bi ovakvo stanje dovelo do potpunog uključivanja svih čimbenika u državi kako se iz krize izišlo čim prije! Ne bi bilo političke stranke koja se ne bi prihvatila objeručke ispravljanja problema. Na žalost u našoj Hrvatskoj to nije tako. Ne davni razgovor u studiju jedne hrvatske TV postaje pokazao je svu ISPRAZNOST „elitnih” stranaka u državi.

    S jedne strane je bio ministar Maras, koji je slavodobitno govorio o tek PUKOJ NAJAVI iz EU, kako bi Hrvatska MOŽDA MOGLA napraviti rast BDP od „ČAK” 0.2%! Dakle, ne ni čak postignuti jadni rast, nego samo puka najava takve mogućnosti! S druge strane nazočila je gospođa Maletić iz HDZ koja govorila o gospodarskom programu HDZ-a, a koji je TEK u IZRADBI i u koji su uključeni „vrsni” inozemni stručnjaci! Nismo čuli niti jedno ime, ali jamči kako su oni baš pravi dečki! Upravo će oni izvući Hrvatsku iz gospodarskih problema. No, hajdemo malo pobliže pogledati što je doista u pitanju.

    Vlada, kako je već sada i pticama na grani jasno, nema nikakav program, već je sve ad-hoc odlučivanje na principu „kratkog daha i sitnih koraka”. Nikakve strategije ili cilja tu nema, sve je to „uzimala-davala”! Prvo je vlada podigla porezne postotke, pa otežala uvjete kreditiranja SVIMA i tako dovela do financijskog KOLAPSA i gospodarstva i puka. Kap u prepunu čašu učinio je nagla promjena tečaja švicarskog Franka, čije divljanje su evo ODOBRILI i premijer i svi ministri i naravno guverner HNB-a sa njegovim „zamrzavanjem”. Sada je vlada opet riješila udijeliti financijski oprost puku, nakon što su ga otjerali u PROPAST. U gospodarstvu je to već učinjeno kroz predstečajnu nagodbu, a sada je STEČAJNI oprost dan i puku. Najvećim dijelom je to „MOBITEL” dug i učinjen je kako siromašni hrvatski puk ne bi bio „bez veze” siromašan. Hrvatska je JEDINA država u svijetu u kojoj se NAGRAĐUJE financijsko dugovanje oprostom. Uvedena je ne davno institucija osobnog bankrota, ali se NE sprovodi! Logično pitanje koje se nameće samo od sebe je jednostavno, pa što su to uopće i uvodili!? Tako je došla hrvatska vlada na svjetske naslovnice tiskovina sa svojim programom oprosta „MOBITEL” dugova, jer baš NIGDJE se tako što ne čini, naravno osim u Hrvatskoj!

    No, hajdemo ipak malo bliže pogledati što bi doista značio rast BDP-a od 0,2%, ako se SLUČAJNO doista i dogodi, a što je JAKO MALO vjerojatno. U ekonomskoj znanosti je već davno izračunato da 1% rasta BDP u nekoj zemlji, znači kako će toj zemlji biti potrebno 70 godina učiniti BDP iznos DUPLO većim od onog koji trenutno ima. Dakle, rast BDP od 1% poduplat će BDP kroz 70 godina! Što znači onda ovih 0,2%, pa to znači kako je toj zemlji potrebno 350 godina stvoriti DUPLO veći BDP od onog koji trenutno ima. Naravno pitanje je onda, pa čemu se to toliko raduje ministar Maras!?

    Odgovor je jednostavan NIČEMU!

    Hajdemo sad vidjeti i HDZ. Gospođa Maletić je nastojala uvjeriti hrvatsku javnost u ispravnost odluke HDZ-a u angažiranju svjetskih stručnjaka na izradbi hrvatskog gospodarskog programa. Nametala je stajalište kako stručnjaci iz inozemstva puno bolje poznaju gospodarsku situaciju u našoj Hrvatskoj, nego svi hrvatski ekonomisti skupa! Poznato je svima u Opatiji se svake godine održava hrvatski kongres ekonomista i njihove preporuke nikako se ne bi mogle smatrati ne važnim. No, HDZ drži kako svi oni skupa ne poznaju gospodarsko stanje u našoj Domovini niti blizu tako dobro, kako to poznaju stranci!

    Međutim, interesantno je reći kako su se svi u studiju složili, pa i Gospođa Maletić i ministar Maras u neophodnost suzdržavanja vlasti od stalnih izmjena zakonskih odredaba koje utječu na gospodarstvo! Potvrdio je to i gospodin Debeljak, koji je isto nazočio sastanku. Međutim, veoma je važno reći kako upravo na taj problem NE može utjecati NITKO, pa niti jedan jedini stručnjak, bilo iz inozemstva ili iz tuzemstva! Jednostavno, vlada i Sabor mogu mijenjati zakone kad požele i kako god to žele! Interesantno je i to kako su se svi složili i u potrebu „strukturnih reformi” u gospodarstvu. Parola koja se provlači na svim skupovima po studijima u TV postajama, a na temu gospodarske krize. Kada se počelo o tomu govoriti onda se doznalo kako nisu u pitanju GOSPODARSKE strukturne promjene, već PRORAČUNSKE i praktično POLITIČKE promjene! Tako je spomenuta javna uprava, odnosno funkcioniranje sustava vlasti od lokalne do središnje, te mirovinski i zdravstveni sustav! Što je tu doista GOSPODARSTVO!? Jednostavno NIŠTA! Dakle, zbog čega se onda trebaju angažirati INOZEMNI GOSPODARSKI stručnjaci, kad baš NIŠTA što se treba „restrukturirati” iz gospodarstva, nije doista iz GOSPODARSTVA! Sve što je spomenuto bilo je tek pitanje OBIČNOG TROŠENJA novca iz državnog proračuna!

    Dakle, vraćamo se na početak. Sadašnja SDP-ova vlada se RADUJE TEK PUKOM SNU o rastu BDP za svega 0.2% i USNULO duplo većem standardu Hrvata za 350 godina! Sa druge strane, HDZ angažira inozemne „ekonomske stručnjake” koji NEĆE NIŠTA restrukturirati u GOSPODARSTVU, već samo možda pokušati smanjiti trošenje iz državnog proračuna.

    Normalno pitanje se nameće, pa za koga onda glasovati na izborima? Odgovor, ZA BILO KOGA DRUGOGA, SAMO NE ZA SDP i HDZ!

    Dr. Tihomir Janjiček

  • Kaja Farszky: Glazba za jedan kovčeg

    Glazba za jedan kovčeg naziv je koncerta koji će 12. veljače u MM centru održati nagrađivana udaraljkašica Kaja Farszky. Početak je u 21 sat, a ulaz besplatan

    foto by Zvonimir Ferina 02

    Uz odabranu glazbu skladatelja 20. i 21. st., Kaja Farszky vodit će nas kroz kratku priču instrumentalnog teatra od 70ih godina pa sve do danas. Udaraljkaški koncert s minimalnim instrumentarijem novi je Kajin izazov, inspiriran vječitom sudbinom sastavljanja i rastavljanja, a prožet željom odsvirati koncert s instrumentima (ili bez njih) za samo jedan kovčeg. Njen glazbeni život obilježila su mnoga putovanja na tri kontinenta s raznim kovčezima. Pakiranje instrumenata i kovčega joj je svakodnevnica, a osim što voli putovati, uz hrvatski govori i pet jezika. Iako redovito surađuje s brojnim glazbenim, kazališnim i plesnim umjetnicima, ovoga puta na sceni je sama. Ona i jedan kovčeg pun glazbe!

    foto by Zvonimir Ferina 04

    PROGRAM

    Alvin Lucier: Silver Streetcar for the Orchestra (1988.), Stuart Saunders Smith: SONGS I-IX (1980.- 1982.), John Cage: ONE4 (1990.), Frederic Rzewski: To the Earth (1985.),
    Thierry De Mey: Silence Must Be (2002.), Vinko Globokar: Toucher (1973.)

    Koncept i izvedba: Kaja Farszky
    Scena i svjetla: Kaja Farszky
    Produkcija: Muzički salon Kulture promjene SC-a, veljača 2015.
    Foto i dizajn: Zvonimir Ferina

    Kaja Farszky udaraljkašica je koja voli istraživati, a s jednakom se posvećenošću bavi vizualnim i scenskim elementima. Istaknuti dio njezinog repertoara čine suvremena glazbena ostvarenja, među kojima i brojna u Hrvatskoj rijetko izvođena djela te praizvedbe. Godine 2014. nagrađena je nagradom Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži za najistaknutije ostvarenje mladih glazbenika. Školovala se u Zagrebu i Barceloni.

    Foto: Zvonimir Ferina

    foto by Zvonimir Ferina 03

  • Tony Cetinski i dalje broj 1 na HR TOP 40

    Tony Cetinski - Krik

    Krik o kojem pjeva Tony Cetinski ponovno je vodeći singl domaćeg radijskog etera. S prošlotjednog broja 5 na visoku drugu poziciju popela se dubrovačka grupa Silente sa svojom Čudnom ili čudesnom dok je Vatrin Tango ovaj put na 3. mjestu.

    U prvih deset pjesama ovaj su se put probili: Massimo – Ispod nekog drugog neba, Petar Dragojević – Potpisujem, Vatra – Saturn, Songkillers feat. Nikola Marjanović – Dio mene, Neno Belan & Fiumens – Jer je pjesma dio nas i Vranac – Dotakni me pogledom.

    Ona i ja ovotjedni je novitet na 24. mjestu, a izvode ju Psi, legende riječke punk-rock scene. Ako to je sve pjesma je s kojom je Goran Karan zapisao novi ulaz na HR TOP 40 i to na 29. poziciju.

    {youtube}BmJ5QkoD2lI|500|400|0{/youtube}

     

  • Bugarska akademija znanosti proslavit će 200. godišnjicu rođenja biskupa Strossmayera

    Nastavlja se međusobno štovanje

    bugarska-plakatNeće samo Hrvatska obilježiti jubilarnu 200. godišnjicu rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, proslavit će je i Bugarska akademija znanosti. Bit će to naravno u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i hrvatskim veleposlanstvom u Bugarskoj. Dakle, od 9. do 13. veljače u Sofiji će se u organizaciji Instituta za balkanistiku Bugarske akademije znanosti održati jubilarni tjedan naslovljen „200 godina od rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera i bugarsko-hrvatski znanstveni i kulturni odnosi”. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom bugarske potpredsjednice Margarite Popove, a izaslanik predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića bit će akademik Josip Bratulić, koji je ujedno i predsjednik Hrvatsko-bugarskog društva.

    U Bugarskoj akademiji znanosti održat će se i znanstveni skup na kojem će sudjelovati i dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica s Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU koja će održati izlaganje na temu Strossmayer kao podupiratelj književnih izdanja u svjetlu hrvatsko-bugarskih kulturnih relacija. U zgradi Akademije bit će postavljena i izložba posvećena Strossmayeru. Na proslavi Strossmayerova jubileja u Sofiji bit će i njegov nasljednik, đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić koji će predvoditi misu u katedrali svetog Josipa, gdje će se organizirati i prigodni koncert.

    strossmayer sofijaBugari iznimno cijene doprinos koji je Strossmayer dao njihovoj kulturi i borbi za slobodu i samostalnost, tako da u Sofiji postoji i Strossmayerova ulica u kojoj mu je podignut i spomenik, a svake godine bugarsko veleposlanstvo polaže vijenac na Strossmayerov spomenik pored palače HAZU u Zagrebu.

    Strossmayer je težio ostvarenju solidarnosti i povezanosti južnih i srednjoeuropskih Slavena, a centar njihove međusobne kulturne suradnje trebao je biti Zagreb u kojem je na Strossmayerov poticaj 1861. osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, pri čemu se pridjev „jugoslavenski” odnosio na sve južne Slavene, uključujući i Bugare koji su međutim već 1869. osnovali vlastitu akademiju.

    Valja naglasiti kako je još 1860. prigodom polaganja darovnice za Akademiju Strossmayer u svom govoru naglasio ulogu suradnje između Hrvata i Bugara sljedećim riječima: „Tomu kolu imali bi se približiti i radini Bugari. Taj narod, jak do pet milijuna, već i stoga zaslužuje našu pozornost, što je on nekada upravo na književnom području prednjačio ne samo južnim, nego i sjevernim Slavenima, pa u novije doba također pokazuje da u njemu nije utrnuo duh sv. Ćirila i Metoda, sv. Klementa, Ivana egzarha i velikoga cara Simeona.” Jednako tako i prigodom svečanog otvorenja Sveučilišta u Zagrebu 1874. Strossmayer je u svom govoru naglasio želju da se na njemu školuju i bugarski intelektualci, što je pomogao svojim donacijama. Dragocjena je bila i njegova financijska i organizacijska pomoć u tiskanju poznate zbirke narodnih pjesama braće Dimitra i Konstantina Miladinova koja je 1861. objavljena u Zagrebu. Kao promicatelj vjerske tolerancije, ekumenskih ideja i proučavanja rane slavenske kulture Strossmayer je cijelog života radio na promicanju kulta sv. Ćirila i Metoda u sklopu kojega se uvijek divio i počecima starobugarske pismenosti. Uz biskupovu potporu objavljena su važna putopisna djela fra Grge Martića i Ivana Franje Jukića o Bugarskoj u 19. stoljeću. Strossmayer je bio na strani Bugarske kad ju je 1885. napala Srbija te je uputio darovnicu bugarskom Crvenom križu za pomoć ranjenim bugarskim vojnicima i civilima. Kad je iste godine sofijska Slavjanska beseda izabrala Strossmayera za svog počasnog člana, biskup je u pismu zahvale izrekao svoje iskreno uvjerenje o bugarskom narodu: „Vjerujte mi, mili moji sudruzi i prijatelji, nitko se na svijetu nije više od mene radovao oslobođenju bratskog nam i junačkog naroda bugarskoga. Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito par radini i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.”

    Dakle, 200. godišnjica rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera je kao obljetnica povod za nastavak međusobnog hrvatsko-bugarskoga štovanja.

  • Kako i zašto je SAD planirao potisnuti Rusiju s Balkana

    Chris Murphy, senator iz Demokratske stranke koji u Kongresu predstavlja Connecticut, izložio je u Njemačkom fondu Marshall rezultate svoje “inspekcije” na Balkanu. Murphy je zamjenik šefa pododbora za Europu u Senatskom odboru za međunarodna pitanja, tj. odgovoran je za formuliranje europske politike SAD-a na zakonodavnoj razini piše Ruski vjesnik

    RTR3A3D1 468 reuters

    Ton njegovog izlaganja zvuči kao presedan u kontekstu sveukupne američke politike. U njegovoj interpretaciji vanjska politika u balkanskoj regiji izgleda kao popis manipulacija u cilju povratka SAD-a na Balkan, gdje Washington od 2001. nije provodio nikakvu koordiniranu politiku, jer s gledišta SAD-a na poluotoku nije više bilo dostojnih protivnika. Sada je, međutim, Moskva identificirana kao protivnik.

    Senator se pozicionira kao “glavni stručnjak” za Balkan u SAD-u. On je otputovao iz Beograda istog dana kada je u Srbiju doputovao Vladimir Putin. Po njegovoj izjavi, “Putin je mislio da će od Srbije dobiti više u sferi vojne suradnje i računao je na Južni tok, ali zahvaljujući tome što su Srbija i druge zemlje u regiji odlučile ostati na euroatlantskom putu i potvrdile privrženost toj svojoj obvezi”, spriječeno je proširenje suradnje s Rusijom.

    Kao glavnu prijetnju interesima SAD-a na Balkanu Murphy je okarakterizirao ruski ideološki utjecaj koji se širi putem “moćne militarizirane propagandističke mašinerije”. Po senatorovom mišljenju, tome hitno treba suprotstaviti “točne i jasne informacije”, kojima će se “korigirati laž ruske medijske mašinerije”.

    Murphy je uvjeren da “više ne možemo živjeti u svijetu u kojem su zemlje prisiljene birati između političko-ekonomske suradnje s Rusijom ili s EU i SAD-om”. Drugim riječima, Rusija nema pravo utjecati na međunarodnu politiku i SAD treba učiniti sve kako bi joj to onemogućile. Konkretno, u Srbiji je SAD spreman stvoriti situaciju u kojoj će Beograd izvana sačuvati prijateljske odnose s Rusijom, ali će ipak ući u EU. On je, doduše, priznao da će “do ulaska Srbije u EU proći mnogo vremena”, ali joj je savjetovao da “na pravi način iskoristi” i uzme za primjer Hrvatsku, koja “neće stvarati prepreke Srbiji” kada zaista dođe do realizacije ulaska Beograda u “jedinstvenu europsku obitelj”.

    Postojeće odnose balkanskih zemalja s Europskom unijom senator shvaća kao nekakvo nasljeđe iz prošlosti, a s nepovjerenjem, pa čak i antipatijom gleda na pokušaje EU da igra svoju igru na Balkanu. Taj pokušaj Europe da se “umiješa” učinjen je upravo u trenutku kada se SAD previše posvetio Iraku i Afganistanu, oslabivši svoj utjecaj na “mlade demokracije”.

    Murphy smatra da je probleme s kojima se suočava regija potrebno rješavati uzimajući u obzir američke političke i ekonomske interese. Na primjer, on pozdravlja pregovore Beograda i Prištine, smatrajući apsolutnom uspjehom činjenicu što su srpske vlasti “spremne” na dijalog s Kosovom.

    “Frapantan uspjeh je i sama činjenica što postoji privremeni sporazum po kojem srpska vlada službeno ne priznaje Kosovo, ali je spremna raditi s njim kao s ravnopravnim partnerom! Nismo mogli ni zamisliti da će se to tako brzo dogoditi. Čak ni prije pet godina. Moj osobni dojam je da je sadašnja vlada Srbije apsolutno naklonjena normalizaciji odnosa s Kosovom”, izjavio je Murphy.

    Obustavljanje Južnog toka senator ocjenjuje kao pobjedu SAD-a i mogućnost diktiranja svojih uvjeta u energetskoj igri u regiji.

    “Bio sam u Bugarskoj sa senatorom McCainom onog dana kad je zamrznut projekt, i također sam želio priopćiti vladi Srbije kako mi je drago što se taj projekt ne razvija. Nije, međutim, dovoljno da se SAD protivi Južnom toku, treba i ponuditi alternativu, i to je prirodno. Alternativu SAD vidi u tekućem prirodnom plinu, tj. u njegovom potencijalnom izvozu iz SAD-a. Za dopremanje ukapljenog prirodnog plina u regiji potrebna je odgovarajuća infrastruktura. Potreban je novi terminal o kojem se govori u Hrvatskoj”, rekao je senator.

    Smjenu vlasti u Grčkoj Murphy je okarakterizirao kao “samo još jedan povod za uspostavljanje vodeće uloge SAD-a, EU i NATO-a” u regiji. “Točno je da se situacija tamo mijenja i da može utjecati na cijelu Južnu Europu. NATO treba biti otvoren za nove članice i olakšati im pristupanje, a ne im stvarati probleme”, rekao je Murphy.

    Govoreći o Makedoniji, senator je naglasio da SAD može “izvršiti pritisak na Makedoniju kako bi se vratila na pravi put”, i da se “vodeća uloga SAD-a mora aktivnije koristiti u rješavanju njezinog spora s Grčkom”.

    “Da, Makedonija je spremna za ulazak u NATO, možda čak i više nego Crna Gora. Točno je da su to male zemlje, i da one neznatno povećavaju potencijal NATO-a, ali mislim da je svima jasno kako Makedonija neće ući u NATO dok god se ne riješi spor oko njezinog imena”, izjavio je Murphy i rezimirao razgovor o Grčkoj i Makedoniji time da “State Department najbolje zna što tamo treba raditi”.
    “Želim da ovdje svi shvate jedno: Rusija neće ‘ispariti’, ona će nastaviti vršiti pritisak i sondirati situaciju. Oni su u Crnoj Gori nudili (i to je javna informacija) ugovor o novoj vojno-pomorskoj bazi na primorju vrijedan nekoliko milijardi. Zemlja koja ima toliko ekonomskih poteškoća teško može odbiti takvu ponudu. A oni su odbili, rekli su “ne”. I to je dosljedno, jer žele biti dio NATO-a i EU”, uvjeren je Murphy.

    Senator je svojim nastupom potvrdio kako je SAD prešao u napad na Rusiju gotovo na svim mjestima gdje Moskva ima svoje interese ili tradicionalno dobre pozicije. Polovičnost politike pojedinih vlada, pa čak i elita balkanskih država (prije svega Srbije i Crne Gore) osigurava dobru startnu poziciju za “povratak” Washingtona u regiju. Ruski vjesnik, foto Reuters

  • Cedevita slavila u derbiju

    U 21. kolu ABA lige Cedevita je u Domu sportova svladala Cibonu sa 81:79. Unatoč pobjedi, bila je to utakmica koju domaćini neće pamtiti po previše dobrog. Momčad Jasmina Repeše naposljetku je utakmicu dobila dosta teže nego što se očekivalo i pobjednik je odlučen tek u samoj završnici

    cedevita-cibonaKad je na 2:02 min. do kraja Ivan Siriščević zabio u ulazu, Cibona je povela sa 79:76. Kasnije je Filip Krušlin promašio oba slobodna bacanja i propustio povećati prednost gostiju, da bi Nemanja Gordić na drugoj strani u ulazu položio za minimalni zaostatak Cedevite 78:79.

    Trener Cibone Slaven Rimac je na to pozvao timeout. Ante Žižić je poslije promašio preko Stanka Baraća, a na 27.9 sekundi do kraja Ante Delaš za Cedevitu je zabio pobjede vrijednu tricu.

    Cibona je na to pozvala još jedan timeout. Mavra je na četiri sekunde šutnuo i promašio tricu, a lopta je na četiri sekunde do kraja izašla u aut. Cedevita je izvodila loptu, no ukrao ju je Krušlin i sa zvukom sirene šutnuo i promašio tricu za eventualnu pobjedu gostiju.

    Što se tiče početka, poslije otvaranja utakmice s vodstvom Cibone 6:2, Cedevita je kontrolu preuzela velikom serijom 14-0. Domaćini su već u prvoj četvrtini uspjeli doći do 15 razlike. U drugu su ušli s vodstvom 28:17, no Cibona je se probudila i kad je Krušlin iz lijevog kuta na 3:08 min. do velikog odmora zabio tricu, Cibona je povela 38:36.

    Nakon što su prvo poluvrijeme zaključili serijom 9-1, domaćini su uz po 10 poena Tomislava Zubčića i Mire Bilana u drugo ušli s vodstvom 45:39. Treća je četvrtina protekla u egalu. Cedevita se ipak odvojila pred kraj spomenutog perioda i u zadnjih 10 minuta ušla sa 65:59, ali je završnica bila sasvim neizvjesna.

    Cedevita je večeras bila bez Roka Ukića, Marija Delaša i Lovre Mazalina, a Cibona bez Vlade Ilievskog i Marka Jagodića-Kuridže.

    Kod Cedevite je Bilan upisao 15 poena i šest skokova. Gordić. Cedevita

  • Bura u Dalmaciji lomila sve pred sobom, pomorski promet u prekidu

    Jaki udari bure i sjevernog vjetra koji su od nedjelje popodne zahvatili Split i okolicu, te u noći bili u pojačanju, prekinuli su trajektne i katamaranske veze s otocima, a bilo je i više intervencija vatrogasaca zbog stabala koja je čupala bura

    makarska bura

    Zbog jakog vjetra došlo je do kvara na dalekovodu, pa su stanovnici Korešnice kod Splita jutros bez struje. No radi se na uklanjaju kvara.

    Po izvješću HAK-a, u prekidu su trajektne linije: Split-Supetar, Sućuraj-Drvenik, Split-Rogač, Sumartin-Makarska te katamaranske linije: Jelsa-Bol-Split, Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, Korčula-Hvar-Split i Vis-Split.

    Splitski i makarski vatrogasci sinoć i jutros su morali intervenirati zbog srušenih stabala. U Splitu je u 22.50 sati preko prometnice u Križanićevoj ulici palo stablo i oštetilo parkirani osobni automobil.

    Prema prvim informacijama makarskoga Gradskog centra Osejava, olujna bura nije pričinila veće štete na gospodarskim ni drugim objektima, a manje štete zabilježene su na prometnim znakovima, reklamama, tendama, u maslinicima i borovoj šumi.

    Jutros oko tri sata dva su bora pala preko ceste kod hotela Lav zbog čega su intervenirali pripadnici DVD-a Podstrana. Tri sata kasnije velika grana bora pala je na cestu u Šimićevoj ulici u Splitu, dok se bor opasno nagnuo i zaprijetio da će pasti te su na terenu djelatnici Parkova i nasada.

    U Makarskoj, na adresi don Mihovila Pavlinovića, vatrogasci su tijekom noći na teren morali zbog palme koja nije izdržala udare vjetra. Petero vatrogasaca je s dva vozila došlo intervenciju, ispilali i uklonili palmu. hina, foto Ivo Ravlic / CROPIX

  • Država zaplijenila brojne umjetnine i nekretnine, no vrijednost im nije procijenjena

    Borba protiv nezakonitog bogaćenja proteklih je godina, uz uhićenja i spektakularna suđenja ljudima koji su prešli na drugu stranu zakona, rezultirala i privremenim ili trajnim oduzimanjem njihove imovine – od nakita i skupocjenih umjetnina do brodica te stotina stanova i kuća, no njihova ukupna vrijednost nije procijenjena

    umjetnine

    Razlog tome je što je tek manji dio ‘prljave’ imovine, nakon dugotrajnih sudskih postupaka, oduzet trajno, dok je većina u privremenoj blokadi. Vrijednost privremeno oduzete imovine Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ne procjenjuje unaprijed, iako postoje izuzeci, poput procjena sudskih vještaka. Tako su, primjerice, u medije ‘iscurile’ procjene prema kojima je samo umjetnička zbirka Ive Sanadera vrijedila oko milijun eura, a ona Nadana Vidoševića najmanje pet puta više.

    Država, uz zatvaranje, okrivljenicima može privremeno ili trajno oduzeti novac, nekretnine, dionice i pokretnine koje su stekli zlorabeći utjecajne pozicije za vlastite interese kako bi namirila barem dio ‘kriminalne’ štete. Imovina se privremeno oduzima do pravomoćno okončanog sudskog postupka, a trajno u slučaju konačne osuđujuće presude, u opsegu za koji sud utvrdi da je stečen nezakonito.

    DUUDI, koji vodi evidenciju oduzete imovine, može raspolagati samo trajno oduzetom imovinom u pravomoćno okončanim sudskim postupcima, dok privremeno oduzetom imovinom tek “upravlja”.

    Nakon pravomoćnih presuda država oduzima i tzv. imovinsku korist ostvarenu kriminalom, a prema raspoloživim podacima, od 2011. do danas u državni proračun je dobrovoljno ili u postupku ovrhe koje su pokrenuli tužitelji uplaćeno oko 6,4 milijuna kuna. hina, toto pixsell/ilustracija

  • Eko Kvarner: Studija o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika “sramotan uradak”

    Ekološka udruga Eko Kvarner ocijenila je u nedjelju da je Strateška studija utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu “sramotan uradak” napravljen da opravda znatan utjecaj na okoliš te da studiju treba odbaciti, a izrađivača kazniti oduzimanjem licence

    536b76d317

    “Smatramo da se u javnu raspravu upućeni dokument ne može čak ni zvati studijom, a pogotovo ne strateškom, već da je to jedan sramotan uradak napravljen da opravda, a ne ocijeni sasvim izvjesno značajani utjecaj na okoliš predloženog zahvata”, naveo je Eko Kvarner u priopćenju izvijestivši da je u sklopu javne rasprave poslao primjedbe na tu studiju.

    Eko Kvarner drži da taj dokument treba odbaciti te kazniti izrađivača oduzimanjem licence. Studiju je izradio “nekompetentan tim, bez ikakvih adekvatnih referenci”, s obzirom na to da je tvrtka izrađivač osnovana 2012. godine, tvrdi ta udruga.

    Ako se ustraje na predloženim zahvatima, treba izraditi novu, kvalitetnu potpunu i vjerodostojnu studiju, stajalište je Eko Kvarnera.

    Ta ekološka udruga smatra da je Strateška studija nekvalitetno, nepotpuno i nerealno procijenila sasvim izvjesno značajan utjecaj na okoliš zahvata. Nadalje, udruga ocjenjuje da je Studija u segmentu utjecaja na turizam “sramotno nekvalitetna, s potpuno netočnim ulaznim podacima i nepostojanjem imalo relevantne znanstvene metode procjene izvjesno znatnog utjecaja”.

    Studija pokazuje “diletantizam i potpuno nepoznavanje materije” na području ocjene utjecaja na ribarstvo i to zbog stvaranja buke korištenjem podvodnih eksplozija tijekom istraživanja te je puna faktorgrafskih pogrešaka na području seizmike, ocjenjuje Eko Kvarner i dodaje da nije ni spomenuta seizmika potaknuta eksploatacijom ugljkovodika.

    Studija je apsolutno najlošija u segmentu procjene sasvim izvjesno značajnog utjecaja na morske ekosustave, osim u segmentu morskih sisavaca, ocjenjuje Eko Kvarner istaknuvši kako u potpunosti podržava stručno mišljenje Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

    Udruga Eko Kvarner i dalje smatra da je istraživanje i eksploatacija plina u Jadranu, po dosadašnjim višedesetljetnim iskustvima, relativno prihvatljiv projekt, ali da je istraživanje, a pogotovo eksploatacija nafte preopasan, nerazuman i nepotreban projekt. (Hina, Foto: Goran Sebelić / CROPIX)

  • Svjedočanstvo obitelji koja očekuje 11. dijete

    Prvi Biskupijski dan obitelji Dubrovačke biskupije proslavljen je u subotu 7. veljače u organizaciji Vijeća za život i obitelj Dubrovačke biskupije, te su se time dubrovačke obitelji ujedno pridružile proslavi dvadesetog međunarodnog Dana života koji se obilježava 1. veljače i Dana braka koji se obilježava 8. veljače

    1423393053IMG

    Svjedočanstvo o obiteljskom u životu imala je obitelj Franušić, majka Marijana i otac Tomislav, roditelji 10 djece koji uskoro očekuju rođenje svog 11. djeteta. Otac Tomislav je posvjedočio da je imao sasvim drugačije planove i želje: stvorit prosječan život, imati običan posao, stan, auto, dvoje djece (po mogućnosti jednog dječaka i jednu djevojčicu), uz čak nedjeljni odlazak na misu. Iako se to činilo sasvim prihvatljivim, u trenutku kad mu je Bog poslao križ, shvatio je Bog traži nešto drugo i da ga je „našao u križu, jer je Bog poslao u moj život jedan rak, jednu smrt, smrt bliske osobe koja je bila moja žena, majka moje dvoje djece.” Posvjedočio je da je upravo kao 27-godišnji udovac s dvoje malene djece bio prisiljen u potpunosti odustati od svojih planova i želja, te se prepustiti Gospodinu, a Gospodin mu je u život poslao današnju suprugu s kojom živi u otvorenosti životu i odgovornom roditeljstvu. Majka Marijana je posvjedočila da je iskustvo majčinstva u mnogobrojnoj obitelji „povlašteno mjesto obraćanja”, no istovremeno je istaknula da je majka uvijek majka bez obzira na broj djece, te da ne postoji razlika između majke s nekoliko djece i majke s 11 djece, već samo između majke koja je susrela Krista i one koja ga nije susrela.

    Ovaj Biskupijski dan obitelji ujedno je priprema i poticaj za drugi Nacionalni susret obitelji u Rijeci (Trsat) koji će se održati 19. travnja ove godine. ŠZ/Dubrovački vjesnik

  • SDP-ovci se “raspištoljili”: Osnovali Savjet za kulturu i sport, pozivaju nestranačke osobe da im se pridruže

    Nakon što je GO SDP Karlovac osnovao Savjet za socijalnu politiku, zdravstvo i školstvo, te Savjet za gospodarstvo, ovog je vikenda osnovan i Savjet za kulturu i sport

    sdp ka

    – Savjet za kulturu i sport za sada ima 14 članova, a sastavljen je od stranačkih i nestranačkih stručnjaka iz područja kulture i sporta. Savjet za kulturu i sport će raspravljati, te davati prijedloge vezane uz kulturu i sport, a poseban značaj će posvetiti radu s mladima i oživljavanju karlovačke kulturne scene, kažu SDP-ovci.

    Navode da će se pažnja posvetiti organiziranju edukativnih radionica za sportske klubove koji se bave mladima vezano za mogućnosti dobivanja sredstava iz europskih programa za provedbu programa rada s mladima.

    Članovi Stručnih savjeta SDP-a ne moraju biti i članovi stranke, pa pozivaju sve da im se pridruže. Voditelj savjeta je Željko Mavretić. KAportal.hr