KONCEPTUALNI OKVIR
Ova izložba polazi od materije. U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i nepovratnost svake odluke. Svaki rez uspostavlja odnos koji više nije moguće poništiti. U tom procesu, forma ne nastaje kao završetak, već kao stabiliziran trenutak unutar kontinuiranog pregovaranja između namjere i materijala. Ciklus kaktusa razvija se kao struktura zadržanog kretanja. Vertikalne forme djeluju zatvoreno, ali u sebi nose potencijal rasta koji je istovremeno aktiviran i zaustavljen. Površina zadržava trag rada, odbijajući biti svedena na čistu formu. Napetost se ovdje ne prikazuje — ona je ugrađena. Unutar tog jasno definiranog polja materijalne kondenzacije, crteži Miše Filipovca pojavljuju se kao diskretan pomak prema drugom registru. Za razliku od Hranuellijevog zadržavanja, Filipovac uvodi fragment i pomicanje. Tijelo se ne stabilizira u figuri, već ostaje u stanju promjenjivosti, raslojavanja i prekida. Njegovi radovi ne uspostavljaju paralelni sustav, već blago destabiliziraju postojeći — otvarajući prostor u kojem se odnosi više ne zadržavaju, već razlažu i premještaju .Između ova dva pristupa ne uspostavlja se ravnoteža, već razlika u intenzitetu. Dok se kod Hranuellija forma kondenzira i zadržava, kod Filipovca ostaje u stalnom pomicanju. Forma u napetosti označava stanje u kojem forma ne proizlazi iz harmonije, već iz pritiska. Ona nije tema, već uvjet.


PETAR HRANUELLI — AUTORSKA BILJEŠKA
Ciklus kaktusa nastaje iz potrebe da se forma uvede u snažniji pokret, ali bez gubitka njezine unutarnje napetosti. Prelazak s crteža na skulpturu mijenja način rada — od impulsa prema preciznosti, od linije prema volumenu, ali i način razmišljanja o formi kao nečemu što se ne projektira unaprijed, već se postupno uspostavlja kroz odnos s materijalom.Rad u kamenu podrazumijeva odnos u kojem materijal postavlja granice. Svaka intervencija zahtijeva odluku, a svaka odluka ostaje trajno upisana u formu. Za razliku od crteža, koji dopušta korekciju i povratak, skulptura ne nudi mogućnost revizije — ona inzistira na jasnoći postupka i odgovornosti prema svakom potezu.Forma se razvija kroz odnos suprotstavljenih načela — kontrola i spontanost, zatvorenost i kretanje, masa i njezin gubitak. Površina zadržava trag rada, održavajući vidljivim odnos između alata i materijala, ali i proces kroz koji forma nastaje.Raniji ciklusi, unatoč redukciji, nosili su izraženiju ljudsku komponentu. U novijim radovima ta se komponenta ne gubi, već se povlači u unutarnju strukturu forme, gdje ostaje prisutna kao latentni sloj.Motiv kaktusa nije prikaz prirode, već način da se forma dovede u stanje zadržanog rasta — između pokreta i njegovog zaustavljanja, između ekspanzije i kontrole. U tom smislu, skulptura ne predstavlja oblik, već stanje u kojem se materija aktivira.

PETAR HRANUELLI — BIOGRAFIJA
Petar Hranuelli (rođen 1975. godine u Supetru, Hrvatska) suvremeni je kipar čiji se rad zasniva na dugotrajnom istraživanju forme u neposrednom odnosu s materijalom, pri čemu kamen zauzima središnje mjesto u njegovoj umjetničkoj praksi.Formativne godine proveo je na otoku Braču, prostoru koji trajno određuje njegov odnos prema materiji, prostoru i kontinuitetu kiparske tradicije.Od 1994. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realizirajući preko sedamdeset samostalnih i više od stotinu trideset skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja za skulpturu na međunarodnim bijenaliima i selektiranim izložbama suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira reduciran, ali snažan oblikovni izraz, u kojemu se istražuje odnos mase, pokreta i unutarnje napetosti forme. Skulpture nastaju kroz proces u kojemu materijal ne predstavlja sredstvo, već aktivnog sudionika u oblikovanju, određujući tijek i granice rada.Radovi Petra Hranuellija nalaze se u muzejskim kolekcijama, galerijama i značajnim privatnim zbirkama u Europi i šire, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju, Španjolsku, Švicarsku, Tursku i Sjedinjene Američke Države.O njegovom radu pisali su istaknuti likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, potvrđujući njegovu poziciju unutar suvremene kiparske scene.Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i radi u Zagrebu.

MIŠO FILIPOVAC — AUTORSKA BILJEŠKA
Nova serija radova razvija se kao nastavak ranijih istraživanja, ali s pomakom prema unutarnjem prostoru i samom procesu rada.
Crtež ostaje osnovno sredstvo, ali se njegov status mijenja. Fragmenti nastajućih i prethodnih radova izdvajaju se, umnožavaju i ponovno uspostavljaju kroz postupak kolažiranja. Na taj način slika ne funkcionira kao zatvorena cjelina, već kao promjenjiva struktura u kojoj elementi opstaju u različitim odnosima.
Tijelo se u ovim radovima ne stabilizira u jedinstvenoj formi. Ono je izloženo pritiscima, fragmentirano i raslojeno, ali upravo kroz tu nestabilnost zadržava mogućnost autonomije. Umjesto reprezentacije, tijelo funkcionira kao polje unutarnjih odnosa u kojem se isprepliću različita stanja.
Kolor ima funkcionalnu ulogu. Plava se uspostavlja kao prostor dubine i otvorenosti, dok crvena uvodi prekid i intenzitet, naglašavajući tjelesnost i unutarnji konflikt. Bez prisutnosti figure, ove bi površine ostale zatvorene; tijelo održava njihovu dinamiku.
Radovi ne teže konačnom obliku. Oni ostaju u stanju privremene konfiguracije, podložni promjeni i ponovnom čitanju. U tom procesu, slika ne završava, već se kontinuirano preispituje.

MIŠO FILIPOVAC — BIOGRAFIJA
Mišo Filipovac (rođen 1987. godine u Bajinoj Bašti, Srbija) suvremeni je umjetnik čija se praksa razvija kroz dugotrajno istraživanje crteža kao osnovnog medija i njegovih mogućnosti u suvremenom likovnom izrazu.Obrazovanje je započeo u Umjetničkoj školi u Užicu, na odjelu za konzervaciju i restauraciju, nakon čega je diplomirao na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu, na odjelu za zidno slikarstvo, gdje je završio preddiplomski i diplomski studij kao student generacije. Doktorski umjetnički studij završio je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu.Od 2011. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realiziravši 28 samostalnih i oko 200 skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja u području suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira kontinuirano istraživanje figure i njezinog odnosa prema prostoru slike, pri čemu crtež zauzima središnje mjesto kao sredstvo artikulacije različitih stanja i narativnih struktura. U novijim radovima razvija pristup zasnovan na fragmentaciji i ponovnom uspostavljanju slike, kroz postupke koji uvode složeniji odnos između slike, procesa i vremena.Radovi Miše Filipovca nalaze se u zbirkama kulturnih institucija, galerija i privatnih kolekcija u zemlji i inozemstvu.Član je ULUS-a (Udruženja likovnih umjetnika Srbije). Predaje na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu.

Zagrebački operni festival uz rasprodane programe traje do kraja tjedna
Rasprodane izvedbe Zagrebačkog opernog festivala, koji se afirmirao kao relevantno međunarodno mjesto operne umjetnosti, suradnje i susreta s publikom. Pripremio: Tomislav Radić Četvrti međunarodni Zagrebački operni festival, koji se održava od 11. do 20. rujna, nastavlja se do kraja tjedna nizom opernih izvedbi,…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (8): Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s ponosom predstavljamo lik i ostavštinu svete Majke Terezije, globalne ikone kršćanske ljubavi i milosrđa na djelu.…
Fotoklub Zagreb slavi 134 godine izložbom dokumentarne fotografije
Fotoklub Zagreb, najstarije fotografsko društvo u Hrvatskoj, obilježava 134. godišnjicu postojanja rođendanskim programom „Živjela fotografija!“. Središnji dio programa čini izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“, koja se otvara u subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati, u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III. Izložba…
FOTO Vinkovci u ritmu Jeseni: tradicija, tambure i večer koju je otvorio Jakov Jozinović
Deseci tisuća ljudi na koncertu Jakova Jozinovića u Vinkovcima Venina Markuš Počele su 61. Vinkovačke jeseni Počele su 61. Vinkovačke jeseni, manifestacija koja i ove godine u prvi plan stavlja ono što je čini jedinstvenom – tradiciju, folklor i bogatu kulturnu baštinu Slavonije…
PLUS: Digitalna amnezija vs. Digitalni štit – Tko će čuvati našu kulturnu baštinu u doba algoritama?
Živimo u paradoksalnom vremenu. Nikada u povijesti nismo stvarali, bilježili i pohranjivali više informacija, a istovremeno, nikada naša kolektivna memorija nije bila krhkija. Dok ulazimo dublje u drugu polovicu ovog desetljeća, suočavamo se s fenomenom koji sociolozi i tehnolozi nazivaju “digitalnom amnezijom”. Sve…
Trio Solemnis ispunio crkvu sv. Mihovila zvukom orgulja, violine i soprana
U sklopu 8. Zadar Organ Festivala sinoć je, 13. rujna, u crkvi sv. Mihovila u Zadru održan koncert Trija Solemnis, koji čine sopranistica Nina Kobler, violinist Krešimir Marmilić i orguljaš Milan Hibšer. Ispunjena crkva te iznimno topao prijem publike i članova samostana sv.…
Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja se vraća kući
Nakon Bruxellesa, priča ide dalje – prema Slavoniji Venina Markuš Nakon 20 godina od prvog koncerta ove tamburaške priče, orkestar konačno dolazi svirati u srce Slavonije – ondje gdje tradicija ima posebno mjesto, a tambura govori jezikom koji svi razumiju. Orkestar Hrvatske Tamburaške…
Crni ciklus – iza vidljivoga: Otvorena izložba Dijane Nazor Čorda u Muzeju Međimurja Čakovec
Slike vidljive ljudskom oku i one koje se otkrivaju tek u bliskom infracrvenom spektru U petak, 11. rujna 2026., u Starom gradu u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, otvorena je izložba „Crni ciklus – iza vidljivoga“ dr. art. Dijane Nazor Čorda. Program je…
Razgovor s Antom Barišićem u povodu novog ciklusa akvarela: Digitalno slikarstvo je budućnost
Slikar Ante Barišić iz Dubrovnika, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, beskrajno radoznao, nadahnut Miroslav Pelikan Gospodine Barišić, posve ste se vratili klasičnom pristupu u slikarstvu i u najnovijem ciklusu akvarela. -Nisam baš. Sve moje dosadašnje niše u slikarstvu, kiparstvu, digitalnoj umjetnosti kao i…
Promocija kvalitete – WINE ViP Event nastavlja svoju viziju
WINE ViP Event, nastavlja svoju viziju unapređenja i podizanja standarda kvalitete turizma kroz edukacije, radionice i predavanja, ali i promovirajući kvalitetu i lokalnu i regionalnu Pripremio: Tomislav Radić Ovo je 11-ta godina strasti, vizije i posvećenosti okupljanja ponajboljih ljudi iz ugostiteljstva i turizma,…
I mi imamo svoj požar/u dva prikaza: haibun i fotohaiga
Svakodnevnu mirnu dopodnevnu umirovljeničku rutinu običnog sparnog ponedjeljka, u jeku četvrtog ovogodišnjeg velikog toplinskog vala, prekine uznemirujući zvuk sirene znaka opasnosti Prim. dr. Oto Kraml Prva pomisao – vatrogasci, i zaista za par minuta cestom ispred moje kuće zavijajući uz rotirajuća plava svjetala…
AK. SLIKAR MIHAEL KOLARIĆ IZLAŽE U NOVOM MAROFU
AKADEMSKI SLIKAR MIHAEL KOLARIĆ, mag.art., TAJNIK UDRUGE „PESKI-ART ĐURĐEVAC“ IZLAŽE U NOVOM MAROFU Franjo Mihočka Upriličenjem svečanog otvorenja izložbe slika tajnika udruge “Peski-Art Đurđevac”, akademskog slikara Mihaela Kolarića, mag. art. u petak, 11. rujna 2026. u Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u Novom Marofu…












