Skip to content

Petar Hranuelli uz intervenciju crteža Miše Filipovca FORMA U NAPETOSTI, od 29.5.

KONCEPTUALNI OKVIR

Ova izložba polazi od materije. U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i nepovratnost svake odluke. Svaki rez uspostavlja odnos koji više nije moguće poništiti. U tom procesu, forma ne nastaje kao završetak, već kao stabiliziran trenutak unutar kontinuiranog pregovaranja između namjere i materijala. Ciklus kaktusa razvija se kao struktura zadržanog kretanja. Vertikalne forme djeluju zatvoreno, ali u sebi nose potencijal rasta koji je istovremeno aktiviran i zaustavljen. Površina zadržava trag rada, odbijajući biti svedena na čistu formu. Napetost se ovdje ne prikazuje — ona je ugrađena. Unutar tog jasno definiranog polja materijalne kondenzacije, crteži Miše Filipovca pojavljuju se kao diskretan pomak prema drugom registru. Za razliku od Hranuellijevog zadržavanja, Filipovac uvodi fragment i pomicanje. Tijelo se ne stabilizira u figuri, već ostaje u stanju promjenjivosti, raslojavanja i prekida. Njegovi radovi ne uspostavljaju paralelni sustav, već blago destabiliziraju postojeći — otvarajući prostor u kojem se odnosi više ne zadržavaju, već razlažu i premještaju .Između ova dva pristupa ne uspostavlja se ravnoteža, već razlika u intenzitetu. Dok se kod Hranuellija forma kondenzira i zadržava, kod Filipovca ostaje u stalnom pomicanju. Forma u napetosti označava stanje u kojem forma ne proizlazi iz harmonije, već iz pritiska. Ona nije tema, već uvjet.

FORMA U NAPETOSTI
Petar Hranuelli
uz intervenciju crteža Miše Filipovca

 Galerija Aleksić, Karađorđeva 26, Kragujevac,  petak, 29. 05. 2026.
otvorenje  izložbe u 18 .00h 

PETAR HRANUELLI — AUTORSKA BILJEŠKA

Ciklus kaktusa nastaje iz potrebe da se forma uvede u snažniji pokret, ali bez gubitka njezine unutarnje napetosti. Prelazak s crteža na skulpturu mijenja način rada — od impulsa prema preciznosti, od linije prema volumenu, ali i način razmišljanja o formi kao nečemu što se ne projektira unaprijed, već se postupno uspostavlja kroz odnos s materijalom.Rad u kamenu podrazumijeva odnos u kojem materijal postavlja granice. Svaka intervencija zahtijeva odluku, a svaka odluka ostaje trajno upisana u formu. Za razliku od crteža, koji dopušta korekciju i povratak, skulptura ne nudi mogućnost revizije — ona inzistira na jasnoći postupka i odgovornosti prema svakom potezu.Forma se razvija kroz odnos suprotstavljenih načela — kontrola i spontanost, zatvorenost i kretanje, masa i njezin gubitak. Površina zadržava trag rada, održavajući vidljivim odnos između alata i materijala, ali i proces kroz koji forma nastaje.Raniji ciklusi, unatoč redukciji, nosili su izraženiju ljudsku komponentu. U novijim radovima ta se komponenta ne gubi, već se povlači u unutarnju strukturu forme, gdje ostaje prisutna kao latentni sloj.Motiv kaktusa nije prikaz prirode, već način da se forma dovede u stanje zadržanog rasta — između pokreta i njegovog zaustavljanja, između ekspanzije i kontrole. U tom smislu, skulptura ne predstavlja oblik, već stanje u kojem se materija aktivira.


PETAR HRANUELLI — BIOGRAFIJA

Petar Hranuelli (rođen 1975. godine u Supetru, Hrvatska) suvremeni je kipar čiji se rad zasniva na dugotrajnom istraživanju forme u neposrednom odnosu s materijalom, pri čemu kamen zauzima središnje mjesto u njegovoj umjetničkoj praksi.Formativne godine proveo je na otoku Braču, prostoru koji trajno određuje njegov odnos prema materiji, prostoru i kontinuitetu kiparske tradicije.Od 1994. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realizirajući preko sedamdeset samostalnih i više od stotinu trideset skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja za skulpturu na međunarodnim bijenaliima i selektiranim izložbama suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira reduciran, ali snažan oblikovni izraz, u kojemu se istražuje odnos mase, pokreta i unutarnje napetosti forme. Skulpture nastaju kroz proces u kojemu materijal ne predstavlja sredstvo, već aktivnog sudionika u oblikovanju, određujući tijek i granice rada.Radovi Petra Hranuellija nalaze se u muzejskim kolekcijama, galerijama i značajnim privatnim zbirkama u Europi i šire, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju, Španjolsku, Švicarsku, Tursku i Sjedinjene Američke Države.O njegovom radu pisali su istaknuti likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, potvrđujući njegovu poziciju unutar suvremene kiparske scene.Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i radi u Zagrebu.

MIŠO FILIPOVAC — AUTORSKA BILJEŠKA

Nova serija radova razvija se kao nastavak ranijih istraživanja, ali s pomakom prema unutarnjem prostoru i samom procesu rada.

Crtež ostaje osnovno sredstvo, ali se njegov status mijenja. Fragmenti nastajućih i prethodnih radova izdvajaju se, umnožavaju i ponovno uspostavljaju kroz postupak kolažiranja. Na taj način slika ne funkcionira kao zatvorena cjelina, već kao promjenjiva struktura u kojoj elementi opstaju u različitim odnosima.

Tijelo se u ovim radovima ne stabilizira u jedinstvenoj formi. Ono je izloženo pritiscima, fragmentirano i raslojeno, ali upravo kroz tu nestabilnost zadržava mogućnost autonomije. Umjesto reprezentacije, tijelo funkcionira kao polje unutarnjih odnosa u kojem se isprepliću različita stanja.

Kolor ima funkcionalnu ulogu. Plava se uspostavlja kao prostor dubine i otvorenosti, dok crvena uvodi prekid i intenzitet, naglašavajući tjelesnost i unutarnji konflikt. Bez prisutnosti figure, ove bi površine ostale zatvorene; tijelo održava njihovu dinamiku.

Radovi ne teže konačnom obliku. Oni ostaju u stanju privremene konfiguracije, podložni promjeni i ponovnom čitanju. U tom procesu, slika ne završava, već se kontinuirano preispituje.

MIŠO FILIPOVAC — BIOGRAFIJA

Mišo Filipovac (rođen 1987. godine u Bajinoj Bašti, Srbija) suvremeni je umjetnik čija se praksa razvija kroz dugotrajno istraživanje crteža kao osnovnog medija i njegovih mogućnosti u suvremenom likovnom izrazu.Obrazovanje je započeo u Umjetničkoj školi u Užicu, na odjelu za konzervaciju i restauraciju, nakon čega je diplomirao na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu, na odjelu za zidno slikarstvo, gdje je završio preddiplomski i diplomski studij kao student generacije. Doktorski umjetnički studij završio je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu.Od 2011. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realiziravši 28 samostalnih i oko 200 skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja u području suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira kontinuirano istraživanje figure i njezinog odnosa prema prostoru slike, pri čemu crtež zauzima središnje mjesto kao sredstvo artikulacije različitih stanja i narativnih struktura. U novijim radovima razvija pristup zasnovan na fragmentaciji i ponovnom uspostavljanju slike, kroz postupke koji uvode složeniji odnos između slike, procesa i vremena.Radovi Miše Filipovca nalaze se u zbirkama kulturnih institucija, galerija i privatnih kolekcija u zemlji i inozemstvu.Član je ULUS-a (Udruženja likovnih umjetnika Srbije). Predaje na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu.

hnk 15. 9. 26. press hnk

Zagrebački operni festival uz rasprodane programe traje do kraja tjedna

Rasprodane izvedbe  Zagrebačkog opernog festivala, koji se  afirmirao kao relevantno međunarodno mjesto operne umjetnosti, suradnje i susreta s publikom. Pripremio: Tomislav Radić Četvrti međunarodni Zagrebački operni festival, koji se održava od 11. do 20. rujna, nastavlja se do kraja tjedna nizom opernih izvedbi,…

Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (8): Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s ponosom predstavljamo lik i ostavštinu svete Majke Terezije, globalne ikone kršćanske ljubavi i milosrđa na djelu.…

fotoklub zagreb pogled unatrag – svjetlo naprijed katalog pages to jpg 0001

Fotoklub Zagreb slavi 134 godine izložbom dokumentarne fotografije

Fotoklub Zagreb, najstarije fotografsko društvo u Hrvatskoj, obilježava 134. godišnjicu postojanja rođendanskim programom „Živjela fotografija!“. Središnji dio programa čini izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“, koja se otvara u subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati, u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III. Izložba…

vinkovci u ritmu jeseni tradicija, tambure i večer koju je otvorio jakov jozinović (12)

FOTO Vinkovci u ritmu Jeseni: tradicija, tambure i večer koju je otvorio Jakov Jozinović

Deseci tisuća ljudi na koncertu Jakova Jozinovića u Vinkovcima Venina Markuš Počele su 61. Vinkovačke jeseni Počele su 61. Vinkovačke jeseni, manifestacija koja i ove godine u prvi plan stavlja ono što je čini jedinstvenom – tradiciju, folklor i bogatu kulturnu baštinu Slavonije…

digitalna amnezija vs digitalni štit ai foto

PLUS: Digitalna amnezija vs. Digitalni štit – Tko će čuvati našu kulturnu baštinu u doba algoritama?

Živimo u paradoksalnom vremenu. Nikada u povijesti nismo stvarali, bilježili i pohranjivali više informacija, a istovremeno, nikada naša kolektivna memorija nije bila krhkija. Dok ulazimo dublje u drugu polovicu ovog desetljeća, suočavamo se s fenomenom koji sociolozi i tehnolozi nazivaju “digitalnom amnezijom”. Sve…

trio solemnis na 8. zadar organ festivalu foto hristos solis (1)

Trio Solemnis ispunio crkvu sv. Mihovila zvukom orgulja, violine i soprana

U sklopu 8. Zadar Organ Festivala sinoć je, 13. rujna, u crkvi sv. Mihovila u Zadru održan koncert Trija Solemnis, koji čine sopranistica Nina Kobler, violinist Krešimir Marmilić i orguljaš Milan Hibšer. Ispunjena crkva te iznimno topao prijem publike i članova samostana sv.…

15. rujna 2026. hrvatska tamburaška rapsodija nastupit će na vinkovačkim jesenima

Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja se vraća kući

Nakon Bruxellesa, priča ide dalje – prema Slavoniji Venina Markuš Nakon 20 godina od prvog koncerta ove tamburaške priče, orkestar konačno dolazi svirati u srce Slavonije – ondje gdje tradicija ima posebno mjesto, a tambura govori jezikom koji svi razumiju. Orkestar Hrvatske Tamburaške…

dijana nazor Čorda (21)

Crni ciklus – iza vidljivoga: Otvorena izložba Dijane Nazor Čorda u Muzeju Međimurja Čakovec

Slike vidljive ljudskom oku i one koje se otkrivaju tek u bliskom infracrvenom spektru U petak, 11. rujna 2026., u Starom gradu u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, otvorena je izložba „Crni ciklus – iza vidljivoga“ dr. art. Dijane Nazor Čorda. Program je…

ante barišić (1)

Razgovor s Antom Barišićem u povodu novog ciklusa akvarela: Digitalno slikarstvo je budućnost

Slikar Ante Barišić iz Dubrovnika, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, beskrajno radoznao, nadahnut Miroslav Pelikan Gospodine Barišić, posve ste se vratili klasičnom pristupu u slikarstvu i u najnovijem ciklusu akvarela. -Nisam baš. Sve moje dosadašnje niše u slikarstvu, kiparstvu, digitalnoj umjetnosti kao i…

begić12. 9. 26. vino.4

Promocija kvalitete – WINE ViP Event nastavlja svoju viziju

WINE ViP Event, nastavlja svoju viziju unapređenja i podizanja standarda kvalitete turizma kroz edukacije, radionice i predavanja, ali i promovirajući kvalitetu i lokalnu i regionalnu Pripremio: Tomislav Radić Ovo je 11-ta godina strasti, vizije i posvećenosti okupljanja ponajboljih ljudi iz ugostiteljstva i turizma,…

prim dr oto kraml fotohaiga aa

I mi imamo svoj požar/u dva prikaza: haibun i fotohaiga

Svakodnevnu mirnu dopodnevnu umirovljeničku rutinu običnog sparnog ponedjeljka, u jeku četvrtog ovogodišnjeg velikog toplinskog vala, prekine uznemirujući zvuk sirene znaka opasnosti Prim. dr. Oto Kraml Prva pomisao – vatrogasci, i zaista za par minuta cestom ispred moje kuće zavijajući uz rotirajuća plava svjetala…

ak. slikar mihael kolariĆ izlaŽe u novom marofu (1)

AK. SLIKAR MIHAEL KOLARIĆ IZLAŽE U NOVOM MAROFU

AKADEMSKI SLIKAR MIHAEL KOLARIĆ, mag.art., TAJNIK UDRUGE „PESKI-ART ĐURĐEVAC“ IZLAŽE U NOVOM MAROFU Franjo Mihočka Upriličenjem svečanog otvorenja izložbe slika tajnika udruge “Peski-Art Đurđevac”, akademskog slikara Mihaela Kolarića, mag. art. u petak, 11. rujna 2026. u Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u Novom Marofu…