KONCEPTUALNI OKVIR
Ova izložba polazi od materije. U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i nepovratnost svake odluke. Svaki rez uspostavlja odnos koji više nije moguće poništiti. U tom procesu, forma ne nastaje kao završetak, već kao stabiliziran trenutak unutar kontinuiranog pregovaranja između namjere i materijala. Ciklus kaktusa razvija se kao struktura zadržanog kretanja. Vertikalne forme djeluju zatvoreno, ali u sebi nose potencijal rasta koji je istovremeno aktiviran i zaustavljen. Površina zadržava trag rada, odbijajući biti svedena na čistu formu. Napetost se ovdje ne prikazuje — ona je ugrađena. Unutar tog jasno definiranog polja materijalne kondenzacije, crteži Miše Filipovca pojavljuju se kao diskretan pomak prema drugom registru. Za razliku od Hranuellijevog zadržavanja, Filipovac uvodi fragment i pomicanje. Tijelo se ne stabilizira u figuri, već ostaje u stanju promjenjivosti, raslojavanja i prekida. Njegovi radovi ne uspostavljaju paralelni sustav, već blago destabiliziraju postojeći — otvarajući prostor u kojem se odnosi više ne zadržavaju, već razlažu i premještaju .Između ova dva pristupa ne uspostavlja se ravnoteža, već razlika u intenzitetu. Dok se kod Hranuellija forma kondenzira i zadržava, kod Filipovca ostaje u stalnom pomicanju. Forma u napetosti označava stanje u kojem forma ne proizlazi iz harmonije, već iz pritiska. Ona nije tema, već uvjet.
FORMA U NAPETOSTI
Petar Hranuelli
uz intervenciju crteža Miše Filipovca
Galerija Aleksić, Karađorđeva 26, Kragujevac, petak, 29. 05. 2026.
otvorenje izložbe u 18 .00h
PETAR HRANUELLI — AUTORSKA BILJEŠKA
Ciklus kaktusa nastaje iz potrebe da se forma uvede u snažniji pokret, ali bez gubitka njezine unutarnje napetosti. Prelazak s crteža na skulpturu mijenja način rada — od impulsa prema preciznosti, od linije prema volumenu, ali i način razmišljanja o formi kao nečemu što se ne projektira unaprijed, već se postupno uspostavlja kroz odnos s materijalom.Rad u kamenu podrazumijeva odnos u kojem materijal postavlja granice. Svaka intervencija zahtijeva odluku, a svaka odluka ostaje trajno upisana u formu. Za razliku od crteža, koji dopušta korekciju i povratak, skulptura ne nudi mogućnost revizije — ona inzistira na jasnoći postupka i odgovornosti prema svakom potezu.Forma se razvija kroz odnos suprotstavljenih načela — kontrola i spontanost, zatvorenost i kretanje, masa i njezin gubitak. Površina zadržava trag rada, održavajući vidljivim odnos između alata i materijala, ali i proces kroz koji forma nastaje.Raniji ciklusi, unatoč redukciji, nosili su izraženiju ljudsku komponentu. U novijim radovima ta se komponenta ne gubi, već se povlači u unutarnju strukturu forme, gdje ostaje prisutna kao latentni sloj.Motiv kaktusa nije prikaz prirode, već način da se forma dovede u stanje zadržanog rasta — između pokreta i njegovog zaustavljanja, između ekspanzije i kontrole. U tom smislu, skulptura ne predstavlja oblik, već stanje u kojem se materija aktivira.
PETAR HRANUELLI — BIOGRAFIJA
Petar Hranuelli (rođen 1975. godine u Supetru, Hrvatska) suvremeni je kipar čiji se rad zasniva na dugotrajnom istraživanju forme u neposrednom odnosu s materijalom, pri čemu kamen zauzima središnje mjesto u njegovoj umjetničkoj praksi.Formativne godine proveo je na otoku Braču, prostoru koji trajno određuje njegov odnos prema materiji, prostoru i kontinuitetu kiparske tradicije.Od 1994. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realizirajući preko sedamdeset samostalnih i više od stotinu trideset skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja za skulpturu na međunarodnim bijenaliima i selektiranim izložbama suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira reduciran, ali snažan oblikovni izraz, u kojemu se istražuje odnos mase, pokreta i unutarnje napetosti forme. Skulpture nastaju kroz proces u kojemu materijal ne predstavlja sredstvo, već aktivnog sudionika u oblikovanju, određujući tijek i granice rada.Radovi Petra Hranuellija nalaze se u muzejskim kolekcijama, galerijama i značajnim privatnim zbirkama u Europi i šire, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju, Španjolsku, Švicarsku, Tursku i Sjedinjene Američke Države.O njegovom radu pisali su istaknuti likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, potvrđujući njegovu poziciju unutar suvremene kiparske scene.Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i radi u Zagrebu.
MIŠO FILIPOVAC — AUTORSKA BILJEŠKA
Nova serija radova razvija se kao nastavak ranijih istraživanja, ali s pomakom prema unutarnjem prostoru i samom procesu rada.
Crtež ostaje osnovno sredstvo, ali se njegov status mijenja. Fragmenti nastajućih i prethodnih radova izdvajaju se, umnožavaju i ponovno uspostavljaju kroz postupak kolažiranja. Na taj način slika ne funkcionira kao zatvorena cjelina, već kao promjenjiva struktura u kojoj elementi opstaju u različitim odnosima.
Tijelo se u ovim radovima ne stabilizira u jedinstvenoj formi. Ono je izloženo pritiscima, fragmentirano i raslojeno, ali upravo kroz tu nestabilnost zadržava mogućnost autonomije. Umjesto reprezentacije, tijelo funkcionira kao polje unutarnjih odnosa u kojem se isprepliću različita stanja.
Kolor ima funkcionalnu ulogu. Plava se uspostavlja kao prostor dubine i otvorenosti, dok crvena uvodi prekid i intenzitet, naglašavajući tjelesnost i unutarnji konflikt. Bez prisutnosti figure, ove bi površine ostale zatvorene; tijelo održava njihovu dinamiku.
Radovi ne teže konačnom obliku. Oni ostaju u stanju privremene konfiguracije, podložni promjeni i ponovnom čitanju. U tom procesu, slika ne završava, već se kontinuirano preispituje.
MIŠO FILIPOVAC — BIOGRAFIJA
Mišo Filipovac (rođen 1987. godine u Bajinoj Bašti, Srbija) suvremeni je umjetnik čija se praksa razvija kroz dugotrajno istraživanje crteža kao osnovnog medija i njegovih mogućnosti u suvremenom likovnom izrazu.Obrazovanje je započeo u Umjetničkoj školi u Užicu, na odjelu za konzervaciju i restauraciju, nakon čega je diplomirao na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu, na odjelu za zidno slikarstvo, gdje je završio preddiplomski i diplomski studij kao student generacije. Doktorski umjetnički studij završio je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu.Od 2011. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realiziravši 28 samostalnih i oko 200 skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja u području suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira kontinuirano istraživanje figure i njezinog odnosa prema prostoru slike, pri čemu crtež zauzima središnje mjesto kao sredstvo artikulacije različitih stanja i narativnih struktura. U novijim radovima razvija pristup zasnovan na fragmentaciji i ponovnom uspostavljanju slike, kroz postupke koji uvode složeniji odnos između slike, procesa i vremena.Radovi Miše Filipovca nalaze se u zbirkama kulturnih institucija, galerija i privatnih kolekcija u zemlji i inozemstvu.Član je ULUS-a (Udruženja likovnih umjetnika Srbije). Predaje na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu.
Umag zaplesao na Trgu slobode: uspješno održana manifestacija “Umago Balla – Umag pleše”
Manifestacija Umago Balla – Umag pleše, jedno od najživopisnijih događanja ovogodišnjeg programa Umago Summer 2026. “Umag pleše” dio je šireg kulturnog mozaika koji tijekom ljeta donosi više od pedeset događanja u organizaciji Ustanove Festum i Grada Umaga. Venina Markuš Umag zaplesao na Trgu slobode:…
Ljepota bez rezervacije: Kako su walk-in barovi osvojili modernu publiku koja cijeni svaku minutu
U današnjem ubrzanom ritmu života, tradicionalni koncepti ljepote koji zahtijevaju planiranje i naručivanje tjednima unaprijed polako ustupaju mjesto dinamičnim, trenutačno dostupnim rješenjima. Sve veća popularnost takozvanih walk-in barova za uređivanje jasan je pokazatelj transformacije potrošačkih navika, gdje suvremene žene, ali u sve većem…
Decanter 2026 – dvostruki uspjeh za eko vina s Bolfan Vinskog Vrha
Ovogodišnji Decanter 2026 donio je novo međunarodno priznanje za vinariju Bolfan Pripremio: Tomislav Radić Vinarija je sa pogledom na četiri najviša vrha Središnje Hrvatske: Ivančica, Medvednica, Kalnik, Strahinjčica dobila je za eko vina srebrnu medalju za pjenušac Saint Benedict Pinot Noir Rosé i brončanu…
Nada Žiljak dobila veliku retrospektivu u Klovićevim dvorima
Izložba će biti otvorena od listopada do prosinca 2026. godine u okviru ciklusa „Moderni klasici“, a autorica izložbenog projekta je Anamarija Komesarović. – piše Večernji list Pripremio: Tomislav Radić Nada Žiljak rođena je 1944. godine u Zagrebu u umjetničkoj obitelji Kinert. Likovno obrazovanje stekla…
Cres&Cats – Dijalog s platnom i prostorom, svjetovi s dušom i pulsom
Ovo je osobni osvrt kolegice i prijateljice jer kroz prepletanje našeg druženja i prijateljstva još snažnije prepoznajem emotivni predznak Koraljkina rada Od samog početka stvaranja njezinih „mačkoslika” nikad nisam vidjela samo platna i samo mačke kao motiv. Vidim žive, pulsirajuće mikrokozmose u kojima…
Prilog o knjizi DIONIZIJSKI SOCIJALIZAM P R A K S I S Š K O L E
Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u finom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu Ankice Čakardić DIONIZIJSKI SOCIJALIZAM-PRAKSIS ŠKOLE( Jugoslavenska marksistička filozofija i feminističko reispisivanje), na 378 stranica, u Biblioteci Platforma. Nakladnik ističe:“ istinski novum ove važne knjige nije u nadahnuto ispisanoj povijesti Jugoslavenske praksis…
Prilog o knjizi LJETNI DAN
Irena Matijašević LJETNI DAN Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ u biblioteci Ambrozija (knjiga 720.) objavio knjigu Irene Matijašević, suvremene hrvatske pjesnikinje i radio urednice LJETNI DAN, u vrlo lijepoj decentnoj tvrdo ukoričenoj opremi, na 152 stranice. Autorica nas vodi kroz svoja sjećanja,…
FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA: POGLEDI NA TIJELO, SJEĆANJE I POBUNU
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između…
Sa svjetskih pozornica u zagrebački TALA PLE(j)S
Jovana Zelenović i Margareta Firinger stvaraju „Trag“ s mladim plesačima Nova predstava omladinskog ansambla bruTALA o ritmu, pažnji i zajedničkom iskustvu premijerno će biti izvedena 12. srpnja u 20 sati Prije deset godina upoznale su se na prijemnim ispitima plesne akademije u Salzburgu.…
Nova nagrada Sarajevo Film Festivala: Prix Cineplexx
Na 32. Sarajevo Film Festivalu prvi će put biti dodijeljena nova nagrada: Prix Cineplexx, koju Sarajevo Film Festival uspostavlja zajedno s Cineplexxom, vodećom kino-mrežom u jugoistočnoj Europi. Cilj nove nagrade je ojačati vezu između festivalskog priznanja i uspjeha filma u kinima Ana Petričić…
Cvijet na drači – Nova zbirka poezije Vesne Štulić
Za razliku od prethodnih zbirki u kojima poetski plovim srednjom Dalmacijom, ovom zbirkom Cvijet na drači činim taj geografski (južnije) i povijesni iskorak, odnosno povratak u rodni grad Cvijete Zuzorić i mene, Dubrovnik Bilo je vrijeme, rekli bi moji roditelji da su živi…
ALBANSKI SLIKARI CRNE GORE – MOST BOJA I MEDITERANA
OMAŽ ULCINJSKIM UMJETNICIMA I MULTIKULTURNOM DUHU CRNE GORE Božidar PROROČIĆ Iz tiska je izašla reprezentativna dvojezična monografija na crnogorskom i albanskom jeziku „Albanski slikari Crne Gore – Most boja i Mediterana“ – „Piktorët shqiptarë në Malin e Zi – Urë e ngjyrave të…
