Slike vidljive ljudskom oku i one koje se otkrivaju tek u bliskom infracrvenom spektru
U petak, 11. rujna 2026., u Starom gradu u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, otvorena je izložba „Crni ciklus – iza vidljivoga“ dr. art. Dijane Nazor Čorda. Program je vodila Anamarija Horvat Šanti, voditeljica promidžbe i marketinga Muzeja Međimurja Čakovec. Izložbu je otvorila kustosica izložbe Marta Horvat, voditeljica likovnih zbirki. Otvorenje je glazbenim nastupom na tamburi uveličala Ela Šanti, učenica Umjetničke škole Miroslava Magdalenića Čakovec. Autorica izložbe se najljepše zahvalila ravnateljici Muzeja Maši Hrustek Sobočan i Stručnom savjetu na prihvaćanju izložbe, i svima koji su svojim dolaskom, podrškom i prisustvom uveličali predstavljanje ovog ciklusa. Ova izložba je posvećena idejnom začetniku infradArta, prof. emeritusu Vilku Žiljku.
Izložba predstavlja tridesetak infracrvenih slika, među kojima su neke javnosti predstavljene prvi put. Radovi su nastajali od 2012. do 2026. godine, u različitim kombinacijama tehnika i materijala – od akrila i pozlate na platnu do vune i gipsa.
U središtu autoričina istraživanja nalazi se crna boja i njezini pigmenti, odnosno njihova svojstva i mogućnosti koje nadilaze ono što je oku neposredno vidljivo. Kroz „Crni ciklus“ Dijana Nazor Čorda istražuje kako se likovna pojavnost mijenja prelaskom iz vidljivog u infracrveni dio spektra te otvara prostor za nove načine percepcije slike. Na prvi pogled apstraktne i dijelom monokromne, slike u infracrvenom spektru otkrivaju skrivene sadržaje i motive – portrete, labirinte i sakralne motive koji ostaju nevidljivi pri uobičajenom promatranju. Posjetitelji su skrivene slojeve mogli doživjeti s pomoću infracrvene kamere, čime se promatranje izložbe pretvara u svojevrsno otkrivanje onoga što se nalazi „iza vidljivoga“. Na izložbi je predstavljena i tapiserija „Plavi nevidljivi čuvari u tepihu“, koja je prva infracrvena tapiserija s dvostrukom slikom u istom sloju. Izrađena je u suradnji s reGalerijom u Zaboku 2022. godine.
Dodatan dio izložbe čine animacije koje prate prijelaz iz vidljivog u blisko infracrveno područje spektra, od 400 do 1000 nanometara te film s otvorenja izložbe Crno u infra(crvenom) iz Galerije sv. Ivan Zelina. Time izložba dodatno povezuje likovnu umjetnost, tehnologiju i istraživanje percepcije, pozivajući posjetitelja da se zapita koliko toga u slici zapravo možemo vidjeti – i što nam ostaje skriveno. Izložba „Crni ciklus – iza vidljivoga“ tako otvara pitanje granica ljudskog vida i mogućnosti umjetnosti da otkrije ono što se nalazi izvan neposrednog iskustva gledanja.
U tekstu kataloga kustosica izložbe Marta Horvat, povjesničarka umjetnosti je između ostalog navela: „Izvan dosega ljudskoga oka prostire se spektar svjetlosti koji postoji unatoč tome što ga naše oko ne percipira. Upravo na tom spoju znanosti i umjetnosti, između vidljivoga i skrivenoga nastaje infracrveno slikarstvo – suvremena umjetnička praksa koja proširuje granice tradicionalnoga štafelajnog slikarstva uvođenjem dvostruke slikovne informacije. Slike vidljive ljudskom oku i one koje se otkrivaju tek u bliskom infracrvenom spektru. Takav pristup ne mijenja samo način nastanka slike, već i način njezina promatranja jer umjetničko djelo postaje višeslojno iskustvo koje se otkriva postupno, uz pomoć tehnologije. (…) Površina slike, reducirana na dominantnu crnu i naglašena zlatnim, fluorescentnim, toplo-hladnim ili komplementarnim kolorističkim akcentima, djeluje kao mističan prostor tišine i kontemplacije, dok infracrvena snimka otkriva drugi, oku skriven sloj kompozicije – figurativne motive skrivene ispod apstraktne površine slike. Dubina crne ovdje predstavlja bezgranično polje mogućnosti u kojemu se skriva ono što tek treba biti otkriveno, dok zlatni elementi djeluju poput tragova svjetlosti i spoznaje koji upućuju na postojanje dublje, oku nevidljive stvarnosti. (…) Vidljivi i infracrveni sloj pritom nisu dva odvojena prikaza, nego nerazdvojni dijelovi iste slike – dvije razine percepcije sjedinjene u jedinstvenom umjetničkom djelu. Kao područje neprestanoga proširivanja granica opažanja, umjetnost prirodno otvara prostor za nove načine gledanja i razumijevanja stvarnosti, čemu pripada i infracrveno slikarstvo. Ono kroz mogućnosti suvremenih tehnologija omogućuje uvid u oku nevidljive spektre, potvrđujući da umjetnost ne istražuje samo ono što vidimo, nego i ono što tek možemo naučiti gledati.“
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija, Međimurske županije i Grada Čakovca, a otvorena je do 31. listopada 2026.
Fotografije: Silvio Benč, Mario Golenko
Dijana Nazor Čorda (Split, 1971.) doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom umjetničkom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. na temu „Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivoga“. Diplomirala je 1995. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, program studija Likovna kultura, danas Umjetnička akademija, te stekla zvanje profesora likovne kulture-restauratora. Iste godine dobiva nagradu Fakulteta. Od 1995. izlagala je na 52 samostalne izložbe u Hrvatskoj, Belgiji, Australiji i Njemačkoj. U sklopu programa međunarodne kulturne suradnje Hrvatskog društva likovnih umjetnosti stručno se usavršavala na dvomjesečnom rezidencijalnom boravku u Parizu, u atelijerima Cité Internationale des Arts 2006. i na jednomjesečnom rezidencijalnom programu u Leipzigu, Njemačka (u okviru projekta De/konstrukcija slike) 2025. godine. Radovi joj se nalaze u fundusima više hrvatskih muzeja i privatnih zbirki. Dobitnica je više nagrada, priznanja i pohvala za umjetnički i likovno-pedagoški rad. Za doprinos u likovno-pedagoškom radu dodijeljene su joj dvije državne nagrade: Godišnja državna Nagrada Ivan Filipović 2012. i Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića 2013. Članica je HDLU-a Zagreb, InSEA-e, Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, HULULK-a, Grupe Infra i Matice hrvatske. Živi i radi u Zagrebu.
Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
Eric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom…
Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
Peter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada,…
Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih ciklusa. Njezin opus savršeni je primjer koliko…
Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića
Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je impresivnog…
Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.
Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena izložba radova studenata Sveučilišta VERN pod nazivom…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s posebnim uzbuđenjem predstavljamo lik svetog Luke evanđelista, sveca koji ima jedinstveno mjesto u…
Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?
U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom trendu gdje se kupnja električnih odvlaživača zraka smatra statusnim simbolom i vrhunskim rješenjem za…
Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb
Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17. međunarodni sajam…
Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja je podigla Vinkovačke jeseni u zrak
Noć kad je Slavonija progovorila kroz sto tamburaša Venina M;arkuš Nije to bio koncert. To je bila večer koja se pamti po tome kako ti se koža na rukama naježi prije nego što čuješ prvi ton. Na pozornici – sto…
Teo Trostmann: Misteriozni stanovnici Grada
…znaju sve tajne ovoga Grada… Miroslv Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski umjetnički fotograf i slikar iz Dubrovnika, Teo Trostmann kontinuirano svojom kamerom bilježi svakodnevnost života, danju, noću, na zemlji, na nebu, do mora, na moru Svaki njegov ciklus izrazito je specifičan,…
Krajolici Damira Medvešeka
Fragmenti prirodne snažne simbolike, obrisi crnog drva na bijeloj svjetloj pozadini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa, osobito cijenjen u inozemstvu i danas strastveno, neutaživo…
Beč gradi novi pogon za obradu otpada
Grad Beč planira novi pogon za obradu otpada na području odlagališta otpada Rautenweg. Cilj je osigurati pouzdano zbrinjavanje otpada u gradu koji ubrzano raste, uz veće iskorištavanje materijala i energije iz otpada Sandra Knežević Do 2055. godine Beč bi mogao…
ANTOLOGIJA „SUNCE U VODI“ PREDSTAVLJENA U LAVOVU
U ukrajinskom izdanju zastupljena i poezija Tomislava Marijana Bilosnića U Ukrajini je objavljena Antologija suvremene hrvatske i bosanskohercegovačke poezije „Sunce u vodi“ (ukr. «Сонце у воді»), koju je izabrao i uredio hrvatski književnik Siniša Matasović. Pjesme zastupljenih autora na ukrajinski…
Povratak vode: Osijek otvorio najveći obnovljeni sportski objekt u regiji
Radić presjekao traku: Bazeni spašeni u zadnji tren, Grad dobio novi sportski motor. Dan kad su se Gradski bazeni ponovno otvorili – Osijek u dahu topline i pare Venina Markuš Nakon 16 mjeseci tišine, zvuk koji se jutros vratio na…
Mons. Dariu Paviši uručena Povelja počasnog člana udruge “Peski-Art Đurđevac”
Svečanosti održane na Podravskom Jeruzalemu prigodom krunjenja Majke božje od Kalvarije i boravak mons. Daria Paviše, savjetnika Apostolske nuncijature u Zambiji i Malaviju kao i drugih visokih crkvenih dostojanstvenika iskorišteno je i u predviđenim aktivnostima udruge „Peski-Art Đurđevac“ Franjo Mihočka…
Prvi veliki međunarodni serijal Akademije Art, za mjesec dana
Sinergija napredne znanosti, filozofije i vrhunske Meta AI umjetnosti, od 19. listopada 2026. godine HR: Sutrašnjica ne pripada hladnom betonu i čeliku, već strukturama koje dišu. Ulazimo u eru u kojoj se napredna tehnologija i biološka inteligencija stapaju u jedno.…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (10): Sv. Mala Terezija – Ruža duhovnosti, zaštitnica misija i mala staza ljubavi
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art. U desetom nastavku, kojim svečano zaokružujemo drugi ciklus našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti”, okrećemo se liku svete Male Terezije od Djeteta Isusa,…
👉 VIZIJE BUDUĆNOSTI / VISIONS OF THE FUTURE: Globalni triptih
HR: Prvi veliki međunarodni serijal Akademije Art – sinergija napredne znanosti, filozofije i vrhunske Meta AI umjetnosti. EN: The first major international series of Akademija Art – a synergy of advanced science, philosophy, and cutting-edge Meta AI art. Od 19.…
Fenomen „Dolazim za 5 minuta“: Kako hrvatsko poimanje vremena prkosi švicarskim satovima i GPS algoritmima
Živimo u eri apsolutne preciznosti. U 2026. godini sateliti nas lociraju u milimetar, pametni telefoni izračunavaju točno vrijeme dolaska na odredište uzimajući u obzir gustoću prometa, a pametni satovi nas opominju ako kasnimo na sastanak tri sekunde. Tehnologija je uspjela…
Orgulje i svjetlo preobrazili pašku Zbornu crkvu
Sinoć je, 15. rujna, u Zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu održan treći koncert 8. Zadar Organ Festivala. Mladi hrvatski orguljaš Mladen Bonomi, koji se posljednjih godina školovao i umjetnički razvijao u Zagrebu, Göteborgu i Stockholmu, predstavio se…
Dan otvorenog Kazališta privukao brojne posjetitelje i ponudio pogled iza kulisa riječkog HNK-a
Jučerašnji Dan otvorenog Kazališta u HNK Ivana pl. Zajca bio je prigoda da se brojnim posjetiteljima otvore vrata gotovo svih prostora Kazališta, omogući pogled iza kulisa te otkriju brojne tajne i zanimljivosti kazališnog života Milena Jerneić Program je započeo u…
Hrabrost, ponos, čast – Postani policajac/policajka!
– Na natječaj se mogu prijaviti državljani i državljanke Republike Hrvatske koji imaju završenu srednju školu u trajanju od tri ili četiri godine te na dan 19. listopada neće imati navršenih 28 godina. Kandidati moraju ispunjavati i uvjete vezane uz…
SLOBODNE ASOCIJACIJE NA BAROK, skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramike
KERAMEIKON – Hrvatsko keramičarsko udruženje IZLOŽBENI PROGRAM CERAMICA MULTIPLEX 2026 „SLOBODNE ASOCIJACIJE NA BAROK“ skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramike aneks izložbe: „IZLOŽBA U IZLOŽBI“: predstavljanje belgijskih umjetnika-keramičara iz KERAMEIKONOVE „ZBIRKE SUVREMENE SVJETSKE KERAMIKE“ Vrijeme održavanja izložbe: 19.9.- 20.11.…
51. Samoborska glazbena jesen počinje programom posvećenim Ferdi Livadiću
51. Samoborska glazbena jesen od 18. do 27. rujna ponovno okuplja priznate domaće i strane umjetnike, najbolje mlade glazbenike te novu glazbu Srećko Bradić Od 18. do 27. rujna održava se 51. Samoborska glazbena jesen, a prvi festivalski dan posvećen…
