Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe (National Museum of Modern Art invites you to the opening of the exhibition)
Letricija Linardić
Prisutne / The Present Ones
utorak, 5. svibnja 2026. u 20 sati / Tuesday 5 May 2026 at 8 pm
Galerija Josip Račić – NMMU / Josip Račić Gallery – NMMU
Margaretska 3, Zagreb
Novi ciklus Letricije Linardić zagovara pomak od isključivo kognitivnog prema integriranom modelu u kojem su emocija i spoznaja nerazdvojive. Estetsko iskustvo nije samo razumijevanje, nego i osjećanje. To rafinirano naslućivanje koje prožima cijeli ciklus valja uključiti u angažiranu interpretaciju…
Fotografiji, od njezina nastanka pa sve do danas, nije oduzimano niti osporavano njezino mimetičko svojstvo kao, primjerice, slikarstvu u počecima velike apstrakcije. Napominjemo, bez izuma fotografije (1838.) i filma (1895.), koji su proširili granice prirodnih čarolija iluzije, slikarstvo se vjerojatno ne bi oslobodilo mimetičke komponente i apstrahiralo u avangardnim pokretima s početka 20. stoljeća. Jednostavno se više nije bilo moguće natjecati s iluzionističkom komponentom prirodnih čarolija.
Letricija Linardić tumaču svojih vizualnih sklopova nudi objašnjenje recentnog ciklusa u kojem navodi da je ishodište koncepta „Prisutne“ svojevrsni hommage takozvanim viktorijanskim nevidljivim majkama kojima je tijelo prikriveno tkaninama i koje tim činom postaju tek dio cjelovite scenografije vidljivog prizora – što je nekada bilo uobičajeno, danas je bizarnost. Na ovim fotografijama raskošnog kolorita sve je u tkaninama u kojima su figure tek akcesorij, kako one skrivene tako i one vidljive. Očito Letricija Linardić stvara osjećaj ikonoklazma, straha od slike koji pamtimo od Bizanta, reformacije, Francuske revolucije, Ruske revolucije do straha nacionalsocijalizma od takozvane degenerirane umjetnosti i dalje. Ovdje polazimo od radikalno jednostavne, ali u povijesti umjetnosti dugo zanemarivane pretpostavke: slike, pa i fotografske slike, djeluju na ljude – i to ne samo intelektualno, nego prvenstveno emocionalno, tjelesno i bihevioralno. Ograničenost na takozvanu visoku umjetnost pogrešna je. Povijest umjetnosti je povijest slika, pa i fotografskih u najširem smislu, uključujući popularne, religijske, i trivijalne vizualne forme. Korištenjem takozvanog visokog (tradicije i ozbiljnosti motiva) i niskog (zasićene, šarolike kompozicije) u umjetnosti Letricija Linardić sustavno dokazuje stvarni utjecaj vlastitih vizualizacija. Reakcije na fotografske slike Letricije Linardić nisu samo povijesno uvjetovane i neponovljive, nego razotkrivaju određene ponavljajuće obrasce poput empatije i straha od slika rafinirane izvedbe a koji nadilaze kulturne razlike. Upravo se takve reakcije često potiskuju jer se ne uklapaju u racionalističke i estetski „pročišćene“ modele interpretacije. Stoga fotografske slike Letricije Linardić valja tumačiti interdisciplinarno, uz pomoć psihologije, antropologije, sociologije.
Učinak fotografske slike na promatrača očituje se u onome što ljudi s njom rade i što od nje očekuju. Takozvane popularne slike često izazivaju neposrednije i manje potisnute odgovore. Time se dovodi u pitanje hijerarhija između visoke i niske umjetnosti koju parafrazira Letricija Linardić, kao i uobičajena a kriva pretpostavka da obrazovani gledatelj reagira „uzvišenije“. Sugeriramo da razlika nije u vrsti reakcije, nego u stupnju njezina potiskivanja. U tradicionalnom povijesnoumjetničkom diskursu mnoge se snažne reakcije sustavno negiraju ili racionaliziraju. Sve navedeno ključno je za čitanje novog ciklusa Letricije Linardić „Prisutne“ iz 2024., pri čemu je važno i autoričino vjerovanje u stvarnu moć slika. Njezin fotografski imago jak je i uvjerljiv, poučan, kritičan i bez ikakvih predrasuda prema temi. U tom kontekstu razlika između reprezentacije i prisutnosti postaje značajna: slika ne samo da prikazuje, nego i „jest“, sa svim iz toga proisteklim konotacijama, pa i negativnim, a koje u sekundarnom značenju provocira sama umjetnica, poput ikonoklazma. Uništavanje slika, bilo iz religijskih ili političkih razloga i predrasuda, svjedoči o uvjerenju da one posjeduju stvarnu moć. Mržnja prema slici često je usmjerena na ono što ona simbolizira, ali intenzitet reakcije upućuje na dublju, gotovo instinktivnu razinu odnosa prema vizualnom prikazu. Postavlja se pitanje: proizlaze li takve reakcije iz značenja fotografske slike ili iz njezina perceptivnog učinka?
U konačnici, novi ciklus Letricije Linardić zagovara pomak od isključivo kognitivnog prema integriranom modelu u kojem su emocija i spoznaja nerazdvojive. Estetsko iskustvo nije samo razumijevanje, nego i osjećanje. To rafinirano naslućivanje koje prožima cijeli ciklus valja uključiti u angažiranu interpretaciju. Ako želimo biti relevantni, moramo priznati i analizirati tu dimenziju ciklusa „Prisutne“ Letricije Linardić koja potiče na optičku, socijalnu, angažiranu i interpretacijsku snagu fotografske slike koja je više od sebe same.



Životopis umjetnice
Letricija Linardić rođena je 1971. u Rijeci. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Rijeci na Odsjeku za likovnu umjetnost na grafici kod prof. Josipa Butkovića. Magistrirala je grafiku na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani kod prof. Lojze Logara, a doktorirala na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani
kod mentora dr. sc. Tonke Tacol i dr. sc. Janeza Vogrinca. Umjetnički se izražava uglavnom u mediju grafike te istražuje njezine pojavnosti i utjecaj na društvo. U svojem radu koristi fotografiju, umjetničku instalaciju, umjetničku akciju, realizira kolaborativne radove, izrađuje umjetničke knjige i sl. Bavi se temama koje se odnose na likovne probleme poput uporabe suvremenih tehnologija i tradicionalno determinirane umjetnosti, društveno angažiranim radovima
kojima propituje društvene, moralne teme i sl. Od 1994. godine izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, na kustoskim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu natječajnog i pozivnog karaktera. Radove je izlagala u značajnim umjetničkim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezin rad bio je uvršten u mnogobrojne manifestacije na kojima se predstavljao presjek suvremene hrvatske umjetnosti grafike. Dobitnica je pet umjetničkih nagrada.
Radi kao redovita profesorica grafike na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
Uz pozivnicu za otvorenje izložbe niže u e-mailu, u privitku dostavljamo cjelovit tekst Željka Marciuša iz pratećeg kataloga te nekoliko fotografija radova Letricije Linardić koji će biti predstavljeni na izložbi, a koje je snimio Ivan Vranjić.
KRUZER NOVOGA DOBA: Kako je Akademija Art nakon dva desetljeća postala vodeći digitalni čuvar baštine i tehnološki predvodnik
Od skromnih početaka ispod zagrebačke katedrale na Kaptolu, preko regionalnog kulturnog kroničara, do suvremenog svjetskog portala u čijem redizajnu i transformaciji sudjeluju najbolji američki stručnjaci – Akademija Art slavi 20 godina postojanja i…
Dvostruko priznanje za neumskog pjesnika: Pero Pavlović dobitnik nagrada „Nikola Šop“ i međunarodne Nagrade za izvrsnost
Istaknuti neumski književnik Pero Pavlović u kratkom je razdoblju ostvario izniman uspjeh osvojivši dvije značajne književne nagrade – domaću nagradu „Nikola Šop“ za najbolju zbirku poezije te prestižnu međunarodnu Nagradu za izvrsnost za…
Omiška kronika: Četiri haiku/senryu zapisa o vatrenoj katastrofi (2026.)
Dok televizijski ekran neumoljivo ponavlja dramatične kadrove, shvaćam koliko mi u ovom informativnom kaosu godi sažetost. Novinarski prilozi traju predugo, detalji se gomilaju prema senzacionalizmu, a um prirodno traži odmak i mir u…
Osvrt na ciklus crno bijelih fotografija Ivane Žerovnik posvećen Zagrebu
Prepoznatljiva arhitektura, trag prošlih vremena i brojne skupine pješaka koje uronjene u vlastite brige i planove gotovo nevidljivo prolaze ulicama grad Miroslav Pelikan Fotografkinja Ivana Žerovnik suvremena je hrvatska umjetnica, autorica je niza…
Novi digitalni dom domaće košarke: Hrvatski košarkaški savez predstavio redizajnirani web
Predstavljamo novi web Hrvatskog košarkaškog saveza, osmišljen kako bi svim ljubiteljima košarke ponudio modernije, brže i preglednije digitalno iskustvo Priredio: Boris Markuš Novi web donosi suvremen dizajn, jednostavniju navigaciju te svijetlu i tamnu temu,…
Akademija Art Zagreb – nacionalni medijski promotor 61. Vinkovačkih jeseni
61. Vinkovačke jeseni: „Vlak slavonske ravnice” – priča o ljudima, putu i tradiciji Venina Markuš Kulturni portal Akademija Art Zagreb i ove je godine nacionalni medijski promotor 61. Vinkovačkih jeseni, najveće slavonske manifestacije…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (6): Sv. Ivan Pavao II. – Papa obitelji, nade i vječni prijatelj hrvatskog naroda
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s dubokim poštovanjem i ljubavlju okrećemo se…
Balon s austrijskog vjenčanja sletio u vinograd u Feričancima
Među trsovima Enosophije pronašli su ga usred berbe. Vratili karticu mladencima uz tri odabrana vina, a onda ih pozvali da dođu u Feričance Pripremio: Tomislav Radić – foto: privatna arhiva Neobičan prizor dočekao…
Ekran okrenut prema dolje: Je li „digitalni bonton na kavi“ novi oblik skrivenog nepovjerenja?
Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi…
Jučer smo bili ljeto. Danas smo već jesen
Jučer smo se kupali. Danas smo već malo stariji Venina Markuš Jučer smo se kupali. Jučer je voda bila topla onako kako zna biti samo na kraju ljeta – ne više srpanjska, ne…
VEDRAN ŠILIPETAR IZLAŽE U BUDIMPEŠTI
Grafika „Betrayal with a Kiss” dio je međunarodne izložbe „Rock, Paper, Scissors” Pulski likovni umjetnik Vedran Šilipetar ovih se dana predstavlja na međunarodnoj skupnoj izložbi „Rock, Paper, Scissors” u Budimpešti. Izložba se održava…
LIJEPA DRŽAVA LIJEPO GORI
Gledam požar koji je zahvatio najviši vrh Lovćena, Štirovnik. Gledam poraz sistema, države i politike koja godinama ne uspijeva zaštititi ono što nam je priroda ostavila, a preci sačuvali Piše Božidar PROROČIĆ, istraživač…












