Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe (National Museum of Modern Art invites you to the opening of the exhibition)
Letricija Linardić
Prisutne / The Present Ones
utorak, 5. svibnja 2026. u 20 sati / Tuesday 5 May 2026 at 8 pm
Galerija Josip Račić – NMMU / Josip Račić Gallery – NMMU
Margaretska 3, Zagreb
Novi ciklus Letricije Linardić zagovara pomak od isključivo kognitivnog prema integriranom modelu u kojem su emocija i spoznaja nerazdvojive. Estetsko iskustvo nije samo razumijevanje, nego i osjećanje. To rafinirano naslućivanje koje prožima cijeli ciklus valja uključiti u angažiranu interpretaciju…
Fotografiji, od njezina nastanka pa sve do danas, nije oduzimano niti osporavano njezino mimetičko svojstvo kao, primjerice, slikarstvu u počecima velike apstrakcije. Napominjemo, bez izuma fotografije (1838.) i filma (1895.), koji su proširili granice prirodnih čarolija iluzije, slikarstvo se vjerojatno ne bi oslobodilo mimetičke komponente i apstrahiralo u avangardnim pokretima s početka 20. stoljeća. Jednostavno se više nije bilo moguće natjecati s iluzionističkom komponentom prirodnih čarolija.
Letricija Linardić tumaču svojih vizualnih sklopova nudi objašnjenje recentnog ciklusa u kojem navodi da je ishodište koncepta „Prisutne“ svojevrsni hommage takozvanim viktorijanskim nevidljivim majkama kojima je tijelo prikriveno tkaninama i koje tim činom postaju tek dio cjelovite scenografije vidljivog prizora – što je nekada bilo uobičajeno, danas je bizarnost. Na ovim fotografijama raskošnog kolorita sve je u tkaninama u kojima su figure tek akcesorij, kako one skrivene tako i one vidljive. Očito Letricija Linardić stvara osjećaj ikonoklazma, straha od slike koji pamtimo od Bizanta, reformacije, Francuske revolucije, Ruske revolucije do straha nacionalsocijalizma od takozvane degenerirane umjetnosti i dalje. Ovdje polazimo od radikalno jednostavne, ali u povijesti umjetnosti dugo zanemarivane pretpostavke: slike, pa i fotografske slike, djeluju na ljude – i to ne samo intelektualno, nego prvenstveno emocionalno, tjelesno i bihevioralno. Ograničenost na takozvanu visoku umjetnost pogrešna je. Povijest umjetnosti je povijest slika, pa i fotografskih u najširem smislu, uključujući popularne, religijske, i trivijalne vizualne forme. Korištenjem takozvanog visokog (tradicije i ozbiljnosti motiva) i niskog (zasićene, šarolike kompozicije) u umjetnosti Letricija Linardić sustavno dokazuje stvarni utjecaj vlastitih vizualizacija. Reakcije na fotografske slike Letricije Linardić nisu samo povijesno uvjetovane i neponovljive, nego razotkrivaju određene ponavljajuće obrasce poput empatije i straha od slika rafinirane izvedbe a koji nadilaze kulturne razlike. Upravo se takve reakcije često potiskuju jer se ne uklapaju u racionalističke i estetski „pročišćene“ modele interpretacije. Stoga fotografske slike Letricije Linardić valja tumačiti interdisciplinarno, uz pomoć psihologije, antropologije, sociologije.
Učinak fotografske slike na promatrača očituje se u onome što ljudi s njom rade i što od nje očekuju. Takozvane popularne slike često izazivaju neposrednije i manje potisnute odgovore. Time se dovodi u pitanje hijerarhija između visoke i niske umjetnosti koju parafrazira Letricija Linardić, kao i uobičajena a kriva pretpostavka da obrazovani gledatelj reagira „uzvišenije“. Sugeriramo da razlika nije u vrsti reakcije, nego u stupnju njezina potiskivanja. U tradicionalnom povijesnoumjetničkom diskursu mnoge se snažne reakcije sustavno negiraju ili racionaliziraju. Sve navedeno ključno je za čitanje novog ciklusa Letricije Linardić „Prisutne“ iz 2024., pri čemu je važno i autoričino vjerovanje u stvarnu moć slika. Njezin fotografski imago jak je i uvjerljiv, poučan, kritičan i bez ikakvih predrasuda prema temi. U tom kontekstu razlika između reprezentacije i prisutnosti postaje značajna: slika ne samo da prikazuje, nego i „jest“, sa svim iz toga proisteklim konotacijama, pa i negativnim, a koje u sekundarnom značenju provocira sama umjetnica, poput ikonoklazma. Uništavanje slika, bilo iz religijskih ili političkih razloga i predrasuda, svjedoči o uvjerenju da one posjeduju stvarnu moć. Mržnja prema slici često je usmjerena na ono što ona simbolizira, ali intenzitet reakcije upućuje na dublju, gotovo instinktivnu razinu odnosa prema vizualnom prikazu. Postavlja se pitanje: proizlaze li takve reakcije iz značenja fotografske slike ili iz njezina perceptivnog učinka?
U konačnici, novi ciklus Letricije Linardić zagovara pomak od isključivo kognitivnog prema integriranom modelu u kojem su emocija i spoznaja nerazdvojive. Estetsko iskustvo nije samo razumijevanje, nego i osjećanje. To rafinirano naslućivanje koje prožima cijeli ciklus valja uključiti u angažiranu interpretaciju. Ako želimo biti relevantni, moramo priznati i analizirati tu dimenziju ciklusa „Prisutne“ Letricije Linardić koja potiče na optičku, socijalnu, angažiranu i interpretacijsku snagu fotografske slike koja je više od sebe same.



Životopis umjetnice
Letricija Linardić rođena je 1971. u Rijeci. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Rijeci na Odsjeku za likovnu umjetnost na grafici kod prof. Josipa Butkovića. Magistrirala je grafiku na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani kod prof. Lojze Logara, a doktorirala na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani
kod mentora dr. sc. Tonke Tacol i dr. sc. Janeza Vogrinca. Umjetnički se izražava uglavnom u mediju grafike te istražuje njezine pojavnosti i utjecaj na društvo. U svojem radu koristi fotografiju, umjetničku instalaciju, umjetničku akciju, realizira kolaborativne radove, izrađuje umjetničke knjige i sl. Bavi se temama koje se odnose na likovne probleme poput uporabe suvremenih tehnologija i tradicionalno determinirane umjetnosti, društveno angažiranim radovima
kojima propituje društvene, moralne teme i sl. Od 1994. godine izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, na kustoskim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu natječajnog i pozivnog karaktera. Radove je izlagala u značajnim umjetničkim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezin rad bio je uvršten u mnogobrojne manifestacije na kojima se predstavljao presjek suvremene hrvatske umjetnosti grafike. Dobitnica je pet umjetničkih nagrada.
Radi kao redovita profesorica grafike na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
Uz pozivnicu za otvorenje izložbe niže u e-mailu, u privitku dostavljamo cjelovit tekst Željka Marciuša iz pratećeg kataloga te nekoliko fotografija radova Letricije Linardić koji će biti predstavljeni na izložbi, a koje je snimio Ivan Vranjić.
🏛️ ART POSTCARD (15) – MUDROST KAMENOGA PRAGA: „Hajde, smiri se!”
✨ „Nemirno jezero ne može odraziti ni zvijezde ni planinske vrhove sve dok vjetar na njegovoj površini ne utihne. Smiri se – jer mir svijeta oko tebe uvijek počinje u tišini vlastitoga srca.”…
🧠 UNUTARNJI KOD (16): „Hajde, smiri se!” – Zašto je utišavanje vlastitog nemira jedino stvarno rješenje u svijetu stalne žurbe
U vremenu koje nas neprestano tjera da nešto popravljamo, dokazujemo i tražimo izlaz u ponašanju drugih ljudi, dvije jednostavne riječi izgovorene u tišini staroga hercegovačkog sela nose snagu čitave životne filozofije: „Smiri se!”…
P. Pavlović: BOSNA I HUM
Pero Pavlović BOSNA I HUM Duga i burna je povijest Bosne i Hercegovine. Carstva ikraljevstva na njezinu su tlu dolazila i propadala, a zemljai nebo nad njom su ostajali. Danas smo u začaranomkrugu…
Europski horizonti i klorofilna arhitektura: Kako neovisni projekti redefiniraju estetski kod kontinenta
Dok se veliki birokratski sustavi i europske ladice suočavaju s administrativnom tromošću i sivilom, transdisciplinarne platforme preuzimaju ulogu predvodnika. Zašto je očuvanje lokalne autentičnosti jedini stvarni štit unutar globalnog matrixa modernog doba? Suvremeni…
DANI PRIJATELJA KNJIGE – OKONČAN 19. MEĐUNARODNI FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI
U Rijeci je od 7.11. do 15.11. 2026. godine održan i uspješno okončan 19. međunarodni festival književnosti „Dani prijatelja knjige“ u organizaciji HKD – Hrvatskog književnog društva iz Rijeke, ove godine uz suradnju, pomoć…
Osijek: Tribina “Bojimo li se Svetog pisma?”, 26. studenoga
Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ Đakovačko-osječke nadbiskupije poziva sve ljude koje zanima Božja riječ na tribinu „Bojimo li se Svetog pisma?“, koja će se održati u četvrtak, 26. studenoga 2026.…
Francuz koji je postao Vukovarac
Posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Ovčari, nedaleko od zloglasnog hangara, jednog od najupečatljivijih simbola ratnog stradanja Vukovara Venina Markuš Kad je 1991. godine napustio Francusku, Jean-Michel Nicolier nije mogao znati…
Prilog o knjizi ŽIVJETI POPUT STOIKA
Brigid Delaney ŽIVJETI POPUT STOIKA – Kako ostati smiren u kaotičnim vremenima Miroslav Pelikan Nedavno je ugledni hrvatski nakladnik Znanje objavilo vrlo zanimljivu knjigu Brigid Delaney ŽIVJETI POPUT STOIKA-Kako ostati smiren u kaotičnim…
Vrelina slikarstva Krešimira Ivića
Ciklus s motivima mora i priobalja istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika Krešimira Ivića lijep je i iskren doprinos aktualnoj likovnoj produkciji Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić, doista neumorno, svakodnevno slika…
POBJEDNIČKI TIM NA KOMANDNOM MOSTU BUDUĆNOSTI! 🚀🚢✨
Dok Prvi međunarodni simpozij „Vizije budućnosti“ plovi punim jedrima prema svom velikom finalu i svečanom zatvaranju u čarobno predbožićno vrijeme, naša Velika četvorka već drži čvrst kurs s komandnog mosta! Stari džepni sat…
Geometrija prisutnosti: Zašto su analogni rituali i susret licem u lice jedini stvarni luksuz
Nakon povratka s dalekih putovanja i povijesnih ravnica, spuštanje ekrana prema dolje donosi neprocjenjiv kognitivni reset. Kako pretvoriti snimljene fotografije u trajne civilizacijske dragulje i zašto prelistavanje uspomena traži tišinu i bistru pamet?…
Energija je najvažnija valuta – predavanje dr. Anke Dorić
U organizaciji Rotary kluba Trakošćan, uspješno je održano edukativno predavanje doktorice medicine Anke Dorić, pod nazivom „Energija i vitalnost žene: Prevencija slabokrvnosti pravilnom prehranom i nadoknadom minerala i vitamina“ u četvrtak, 17. studenog…












