Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe
Venina Markuš
Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I ima pravo. Dovoljna je jedna šetnja Europskom avenijom da čovjek shvati kako je riječ o nečemu posebnom. O arhitekturi koja nije nastala slučajno, nego iz samopouzdanja jednog grada koji je početkom prošlog stoljeća vjerovao u sebe više nego što je to bio običaj u ravničarskim sredinama. Ali dok god secesiju koristimo uglavnom kao činjenicu kojom se hvalimo, a ne kao priču koju živimo, propuštamo njezinu stvarnu vrijednost. Problem nije u tome što je nema. Problem je što je ne osjećamo. Možemo obnoviti svaku fasadu. Možemo postaviti novu rasvjetu, informativne ploče i turističke rute. Sve je to važno. Ali nijedna obnova neće pomoći ako prosječni Osječanin prolazi Europskom avenijom bez svijesti da hoda jednim od najvrjednijih urbanih prostora u Hrvatskoj. Tu leži najveći paradoks. Grad ulaže u baštinu. Struka je štiti. Turističke zajednice promoviraju. A građani se prema njoj često ponašaju kao prema nečemu što se podrazumijeva. A ono što se podrazumijeva s vremenom postane nevidljivo. Ponekad imam osjećaj da bolje poznajemo trgovačke centre nego vlastiti grad. Znamo raspored trgovina, akcije i radno vrijeme, ali ne znamo tko je projektirao zgrade pored kojih prolaziš desetljećima. Nije to problem znanja. To je problem odnosa. Jer secesija nije zbirka lijepih kuća.
To je dokaz da je Osijek nekada razmišljao veliko. Da nije gradio samo zbog potrebe nego i zbog ideje. Da je ljepotu smatrao dijelom javnog interesa. To je vrijednost koju ne možemo naslijediti zauvijek. Svaka je generacija mora iznova zaslužiti. A pitanje nije čuvamo li danas osječku secesiju dovoljno dobro. Pitanje je nešto neugodnije. Jesmo li od nje naučili ono najvažnije? Da grad vrijedi onoliko koliko su velike njegove ambicije. Ako jesmo, onda secesija ima budućnost. Ako nismo, ostat će samo prekrasna kulisa za fotografije. Ali umjesto da samo kukamo kako građani ne poznaju vlastitu baštinu, možda je vrijeme da se zapitamo kako im je približiti. Zašto se jednom godišnje ne bi održala Noć osječke secesije? Večer u kojoj bi se otvorile zgrade, dvorišta i stubišta koja obični prolaznici nikada ne vide. Zašto učenici osnovnih škola ne bi imali terensku nastavu u Europskoj aveniji umjesto da o secesiji uče samo iz udžbenika? Zašto svaka zgrada ne bi dobila QR kod s pričom o ljudima koji su je gradili, stanovali u njoj i oblikovali grad? Zašto ljeti ne bismo organizirali projekcije starih osječkih fotografija izravno na secesijskim pročeljima? Zašto se ne bi održavale kostimirane šetnje kroz grad, koncerti u dvorištima, književne večeri na balkonima i mali festivali posvećeni vremenu kada je Osijek bio jedno od najambicioznijih urbanih središta ovog dijela Europe? Jer ljudi se ne zaljubljuju u kamene ukrase. Zaljubljuju se u priče. A osječka secesija prepuna je priča koje još uvijek čekaju svoje pripovjedače. Možda je upravo to sljedeći korak. Ne samo čuvati secesiju. Ne samo obnavljati secesiju. Nego je živjeti. Jer tek kada građani osjete da je ta baština dio njihovog svakodnevnog života, ona prestaje biti lijepa kulisa i postaje ono što bi trebala biti. Ponos grada. Secesija nije samo promijenila izgled Osijeka, nego je trajno oblikovala njegov identitet. Upravo zato grad posljednjih godina sve više nastoji tu vrijednu baštinu približiti građanima i posjetiteljima kroz izložbe, koncerte, kazališne predstave, predavanja, radionice, filmske projekcije i stručna vodstva secesijskim ulicama i građevinama. Time se secesija polako vraća onome što je oduvijek trebala biti, ne muzejski eksponat iza stakla, nego živi dio grada i svakodnevice njegovih stanovnika.
Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
Volonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo svega mjeri brojem klikova, pregleda i financijskom dobiti, postoje ljudi koji…
Prilog o knjizi NIČIJI SIN
Yan Martel NIČIJI SIN Miroslav Pelikan U Biblioteci posebnih izdanja nedavno je Ljevak objavio u vrlo lijepom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu NIČIJI SIN Yana Martela u prijevodu s engleskog Deana Trdaka, na 367 stranica. Pred nama je nova legenda, Psoada, starogrčki ep u slobodnom…
Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića
Motivi Krešimira Ivića izrazito su razigrani, iznimnog vitaliteta i nose golemi optimizam Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenjenog ciklusa ulja, akrila, akvarela, crteža na doista svim mogućim formatima. Osobitost njegova rada…
Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila, površne buke i bjesomučnog ekranskog matrixa, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda. Zašto su obiteljski tabori naša najsigurnija luka i kako mirisi jesenskih plodova redefiniraju istinsku ljepotu življenja? Suvremeni društveni pejzaž prečesto je fokusiran serves na spektakl, administrativne…
Božidar PROROČIĆ: STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETA
STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETALikovni osvrt na izbor ZLATNA JESENPiše Božidar PROROČIĆ, književnik O hrvatskom slikaru Stjepanu Katiću pišem iz prijateljske bliskosti, svjestan da djelo nadilazi naše poznanstvo. Njegovo slikarstvo odavno je prešlo granice sredine iz koje je potekao. U njegovim predjelima prepoznajem…
SVJETLO I MATERIJA Stjepana Katića
SVJETLO I MATERIJA: Prošireni životopis Stjepana Katića, magistra biokemije i majstora slikarskog kista uoči prestavljanja i objava na crnogorskim portalima i online izložba ZLATNA JESEN Stjepan Katić predstavlja jedinstvenu i fascinantnu pojavu u suvremenoj hrvatskoj kulturi i znanosti. On je čovjek u kojem se…
ZFF putuje: četiri festivalska naslova u kinima diljem Hrvatske od 12. do 15. studenoga
Ovogodišnji program donosi nagrađivane naslove Duu i Gradivu, obiteljsku dramu Nezahvalna bića te latvijsku komediju za djecu Bum! Ana Petričić Gojanović Djelić prepoznatljive atmosfere Zagreb Film Festivala i ove će se godine u sklopu programa ZFF putuje prenijeti izvan granica glavnoga grada. U kinima…
Prilog o knjizi STRANPUTICE – Raskrižja krvi
Vedran Mavrović STRANPUTICE – Raskrižja krvi Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio dark fantasy roman, STRANPUTICE – Raskrižja krvi, u Biblioteci Cicero na više od 500 stranica, u finoj, tamnoj, adekvatnoj tvrdo ukoričenoj opremi Vedrana Mavrovića. Nakladnik ističe: “Stranputice su mračni fantasy roman u…
Ciklus brodova Renate Facan Kušec
Brodovi uvijek imaju posebna, mistična tumačenja i uvijek izgledaju kao često jedini mogući izlaz iz određene situacije… Miroslav Pelikan Niz je tema i motiva tretirala u svojoj uspješnoj slikarskoj karijeri akademska slikarica Renata Facan Kušec, ostvarujući visoke domete kao istaknuta suvremena hrvatska likovna umjetnica.…
Jeffrey James Vella u Cap Aureu okupio gourmet scenu
Od invazivnog plavog raka do kontroverznog pajasena, humanitarna večera The Signature Dish: 4 of a Kind spojila je odvažnu kulinarsku kreativnost, znanost i budućnost mladih istraživača iz Buzeta Pripremio: Tomislav Radić Može li invazivna vrsta postati inspiracija za vrhunski gourmet doživljaj? I što se…
IVAN DOMANČIĆ: INTIMNA INVENTURA POSTOJANJA
Pjesnik iz Staroga Grada na otoku Hvaru, Ivan Domančić, u svojoj novoj filozofskoj poemi naslovljenoj “Intimna inventura postojanja” spaja umjetnički izričaj poezije s dubokim promišljanjem o temeljnim pitanjima ljudskog postojanja, smisla života, prolaznosti, kozmosa, morala i odnosa čovjeka prema svijetu i božanskom. IVAN DOMANČIĆINTIMNA…
Arhitektura neovisnosti – Zašto su autentična djela jedino ogledalo koje preživljava sud vremena?
Kada sinergija autohtone baštine i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti, uštogljene društvene ladice gube svoj smisao. Zašto naš digitalni kruzer sa snažnim motorima plovi potpuno imun na sabotaže mediokriteta i kako stvaranje trajnih dragulja nadrasta sivilo prolaznih administrativnih tablica? U svakom suvremenom društvenom i…
Prilog oknjizi O VOLUMENU VREMENA 5
Solvej Balle O VOLUMENU VREMENA 5 Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila petu knjigu Solvej Balle O VOLUMENU VREMENA, u lijepoj opremi, na 176 stranica, u prijevodu s danskog Edina Badića i Sandre Ljubas. U više u četiri tisuće ponovljenih dana Tara Selter živi…
Razgovor s Antom Barišićem u povodu novoga ciklusa Kinetička geometrija
Vjerujem da je dubrovački umjetnik Ante Barišić najosebujnija pojava u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti, neumorno kreira nove cikluse s inovativnim pristupima, stvarajući nesvakidašnji opus Miroslav Pelikan Gospodine Barišiću, pred nama je novi ciklus Kinetička geometrija i srebrni navigatori budućnosti. – Pred nama je ciklus koji…
Pao Vučićev politički monopol, građanski pokret preuzeo većinu
Pokret nastao iz vala nezadovoljstva nakon novosadske tragedije ostvario je povijesni izborni uspjeh i preuzeo odgovornost za vođenje države. Boris Markuš Nakon godina političke dominacije Aleksandra Vučića, Srbija ulazi u novo političko razdoblje. Građanski pokret koji je izrastao iz prosvjeda i zahtjeva za većom…
🔵 SESIJA 2: Energetski puls planetarne homeostaze: Integracija čiste fuzije u urbane mreže / The Energy Pulse of Planetary Homeostasis: Integrating Clean Fusion into Urban Grids
Međunarodni digitalni simpozij: Vizije budućnosti – Panel I: Živi gradoviInternational Digital Symposium: Visions of the Future – Panel I: Living Cities 🔬 HR: Znanstveno-filozofski traktat sesije Suvremena civilizacija nalazi se na prijelomnoj točki u kojoj statični, ekološki destruktivni i geopolitički opterećeni izvori energije moraju…
