Prvoga dana, u četvrtak, 20. kolovoza, program je bio posvećen hrvatskoj glagoljaškoj baštini Ravnih kotara i dvjema značajnim obljetnicama – 600 godina glagoljske ploče iz Podgrađa i 300 godina glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku.
Program je započeo u 18 sati u Ogranku „Aleksandar Stipčević“ Gradske knjižnice Zadar u Arbanasima, gdje je glagoljaški krasopisac Dario Tikulin govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina, iz Podgrađa. Riječ je o ploči pronađenoj u crkvi Svetoga Duha u Podgrađu, koja je pripadala grobu popa Šimuna iz srednjovjekovne Malinje Vasi. Na njoj je uklesana 1426. godina, zbog čega pripada među pet najstarijih poznatih glagoljskih ploča s upisanom godinom te predstavlja vrijedan spomenik hrvatske nacionalne kulturne baštine.
Program su pratili karta rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije, fotografije glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika te videoprojekcija.
U nastavku večeri povjesničar dr. sc. Robert Hajszan Panonski iz Austrije predstavio je temu „Tomislav Marijan Bilosnić: Kroz Ravne kotare i Bukovicu – otkrivanje i obnova zavičajne memorije“. Tom je prigodom otvorena i izložba Bilosnićevih knjiga iz biblioteke Kroz Ravne kotare i Bukovicu, popraćena njegovom fotografskom izložbom „Skriveno kameno blago“.
Nakon programa u Arbanasima manifestacija je nastavljena u Zemuniku Donjem, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić, na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj povodom Dana Općine Zemunik Donji, i blagdana Kraljice mira, govorio o 300. obljetnici glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku. I ovaj je program bio popraćen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Zemunika i Podgrađa.
Drugoga dana, u petak, 21. kolovoza, „Odisej pod murvom“ preselio se na područje Podgrađa i Benkovca, a program je bio posvećen glagoljskoj, srednjovjekovnoj i antičkoj baštini Ravnih kotara.
Program je započeo u 10 sati posjetom Asseriji, Podgrađu i crkvi Svetoga Duha, lokalitetima iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je glagoljskoj baštini Podgrađa i spomenicima koji svjedoče o višestoljetnom kulturnom kontinuitetu ovoga prostora.
U 12 sati program je nastavljen u Gradskoj knjižnici Benkovac, gdje je Dario Tikulin ponovno, sada u neposrednoj blizini mjesta pronalaska spomenika, govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina iz Podgrađa.









Dr. Franjo Pajrić potom je govorio na temu „Troja, mit i zbilja na zadarskom području u djelima Tomislava Marijana Bilosnića“, uz predstavljanje Bilosnićevih knjiga posvećenih toj temi i njegovim istraživanjima antičke baštine zadarskoga i ravnokotarskog prostora.
U sklopu benkovačkog programa Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je i putujuću izložbu „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“, sastavljenu od kaširanih novinskih duplerica Zadarskog lista iz serijala o mogućim tragovima Troje na zadarskom području. Predstavljena je i njegova fotografska izložba „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“, posvećena kulturnoj i povijesnoj baštini toga prostora.
Program je i drugoga dana upotpunjen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika.
Tako je drugi dan „Odiseja pod murvom“, kroz terenski obilazak, predavanja, knjige, dokumentarnu građu i fotografiju, povezao srednjovjekovnu glagoljsku baštinu s antičkom prošlošću Ravnih kotara, potvrđujući jednu od temeljnih zamisli manifestacije – multimedijalnim pristupom upozoriti na bogatstvo, slojevitost i kontinuitet kulturne i umjetničke baštine zadarskoga zaleđa.
Treći, završni dan manifestacije održan je u subotu, 22. kolovoza, s početkom u 20 sati u Bilosnića dvorima, gdje je večernji program objedinio likovnu umjetnost, književnost, povijesne i zavičajne teme, poeziju i glazbu.
Program je započeo otvaranjem izložbe Tomislava Marijana Bilosnića „Slike sa Camina“ u Galeriji svete Katarine Aleksandrijske. Bilosnić je potom predstavio i dvije putujuće izložbe – izložbu kaširanih novinskih duplerica „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“ te fotografsku izložbu „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“.
U nastavku večeri prof. dr. sc. Sanja Knežević predstavila je projekt „Moj Zadar, moj zavičaj – od mora i zlata“, posvećen zadarskoj kulturnoj i zavičajnoj baštini, u sklopu kojega su od sedam planiranih dosad tiskana tri toma knjiga. O zadarskim povjesnicama Tomislava Marijana Bilosnića govorio je književnik Ante Tičić, predstavljajući knjige „3000 godina Za dar“, „Gledajte tamo onaj grad“ i „Sjaj zadarskoga zlata“. Treći dan manifestacije, a time i ovogodišnji „Odisej pod murvom“, zaključen je glagoljskom radionicom koju je vodio Dario Tikulin i pjesničkim programom.
Manifestacija „Odisej pod murvom“ u kontinuitetu već sedamnaest godina, okupljajući književnike, likovne i fotografske umjetnike, glazbenike, povjesničare, znanstvenike i druge kulturne stvaratelje iz Hrvatske i inozemstva. Naziv manifestacije simbolički se oslanja na Odiseja kao vječnog putnika koji, nakon upoznavanja drugih krajeva, ljudi i kultura, povratkom domu ponovno otkriva vrijednost vlastitoga zavičaja. Upravo je taj povratak zavičajnoj memoriji jedna od temeljnih programskih odrednica „Odiseja pod murvom“ od njegova osnutka. Program ove multimedijalne manifestacije, od njenog osnutka 2009. godine odvija se u suradnji s Općinom Zemunik Donji, Udrugom 3000 godina Za dar, i drugim kulturnim subjektima. Ove godine, kada se obilježava 300 godina od dolaska Arbanasa u Zemunik i Zadar, u programima je ostvarena i suradnja s Društvom zadarskih Arbanasa.
Ovogodišnje izdanje, održano od 20. do 22. kolovoza 2026. u Zadru (Arbanasi), Zemuniku Donjem, Podgrađu i Benkovcu, još je jednom pokazalo kako se zavičajna povijest može istodobno istraživati, dokumentirati, umjetnički interpretirati i prenositi novim naraštajima, potvrđujući manifestaciju „Odisej pod murvom“ kao mjesto susreta zavičajne memorije, suvremenog stvaralaštva i živoga kulturnog nasljeđa.
Art Postcards (2): Ozbiljni morski smiraj – Ponosni pozdrav iz Splita u čast svetoga Duje
U povodu blagdanske objave o solinskom mučeniku, interaktivni format Stjepana Katića i Mete AI oživljava antologijski motiv Splita naslikan prije 30 godina Nakon otvaranja serijala zlatnim zaprešićkim perivojem, druga postaja našeg bezgraničnog kulturnog projekta vodi nas na povijesni jug, u sam osvit splitske tradicije.…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicije
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Duje (Dujma), biskupa, mučenika i nebeskog zaštitnika grada Splita. Ovaj…
Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stres
Stol ukrašen jarkim jesenskim koloritom i poslužena prva popodnevna kava nisu luksuz, već naša posljednja linija obrane od digitalnog ludila Suvremeni čovjek svakodnevno vodi tihe bitke s kognitivnim preopterećenjem, hitnim administrativnim rokovima i uštogljenim pregradama instalirane većine. Često se čini da je naša pažnja…
Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništva
Pečenje kruha iz srca i duše nadrasta obični recept. Zašto su ruke u brašnu i miris toplog kvasca najmoćniji digitalni štit baštine? Postoji jedna drevna, bezvremenska vještina koja u sebi krije savršenu sintezu znanosti, prirode i čiste ljudske emocije, a to je umijeće pečenja…
Filozofija toplog ognjišta – Kako miris jesenskog cimeta i klinčića liječi moderan um
Zaboravite na brzu hranu i suhoparne kalorijske tablice. Povratak toplim začinima i polaganom ritmu stola naša je najljepša obrana od svakodnevnog ubrzanja U suvremenom društvenom i tehnološkom pejzažu, u kojem se hrana prečesto promatra isključivo kroz prizmu brzine, kalorijskih vrijednosti i strogo programiranih laboratorijskih…
Hrvatski umjetnici i umjetnice predstavljeni na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji
Priznanje na 15. Međunarodnom festivalu likovnih umjetnosti Kranj – ZDSLU Čak 7 umjetnica i umjetnika iz Hrvatske sudjeluje na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji – selektorica za Hrvatsku nezavisna viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag. hist. art. U četvrtak 1. listopada 2026. svečano je…
Kreativna snaga Europe – Kako žensko vizionarstvo i dizajn redefiniraju ekonomiju Starog kontinenta
Dok Bruxelles raspravlja o industrijskim tablicama, nova generacija kreativnih poduzetnica kroz jarki kolorit, tradiciju i digitalne alate gradi održivu i humanu budućnost bez inertnosti prošlosti Kada se u središtima europske i globalne moći pokrenu rasprave o ekonomskim strategijama, tehnološkim standardima i konkurentnosti tržišta, ekranima…
Akademska umjetnica Doria Valković otvorila jesensku sezonu ZILIK
Kakav svijet ostavljamo djeci? Sonja Švec Španjol U četvrtak 8. listopada 2026. otvorena je intrigantna, duhovita i duboko angažirana samostalna izložba “Došlo je iz smeća” akademske umjetnice Dorije Valković u Galeriji ZILIK u Karlovcu. Doriji Valković pripala je čast da upravo njezinom izložbom započne…
Refleksije prisutnosti – Opatijska umjetnica Kristina Kinkela Valčić predstavila se zagrebačkoj publici
Osobni fragmenti vizualne stvarnosti i poetika unutarnje tišine u radovima opatijske umjetnice Kristine Kinkele Valčić zaintrigirali zagrebačku publiku Sonja Švec Španjol U utorak 6. listopada 2026. u 18 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice Zagreb (Starčevićev trg 6) svečano je otvorena samostalna izložba “Refleksije…
Arhetip ljudskoj svijesti – novi ciklus Julije Kršlović
Zaranjanje u duboku prošlost i nepregledne dubine čovjekove memorije donosi Juliji Kršlović mnoštvo raznolikih mogućnosti kao u odabiru motivike tako i u načinu realizacije Miroslav Pelikan Akademska slikarica Julia Kršlović, suvremena je hrvatska likovna umjetnica, autorica je zanimljivog i izazovnog opusa koji je na…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (25): Sv. Anastazija (Stošija) – Trijumf slobodnog duha nad okovima tamnice
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset petom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Anastazije (Stošije), ranokršćanske mučenice čije se relikvije s ljubavlju čuvaju…
Vjetar stvarnosti nasuprot instaliranoj većini – Zašto renesansni um odbija šutnju i dodvoravanje matrixu?
Osvrt Stjepana Katića na sindrom akademskog zavlačenja u rupe i lažni moral doživotnih beneficija. Kada znanost i umjetnost progovore vlastitom pameti, sebičnost i ljubomora gube tlo pod nogama. Živimo u društvenom i medijskom pejzažu u kojem se prečesto i prelagano pristaje na kompromise, tiha…
Djeca Francuske izašla na ulice – učionice više ne mogu disati
Kad država pusti suzavac na djecu – Francuska više nije ista Boris Markuš Francuska je ovih dana postala velika učionica bez zraka. Na ulicama su tinejdžeri, klinci od 14, 15, 17 godina, oni koji bi u normalnoj državi sada pisali zadaće, učili povijest ili…
Estetika jesenskog koraka – Kako ležerna šetnja i prva kava u kaputu liječe um
Moda, jarki kolorit sezone i povratak sebi. Zašto su prohladna jutra u kojima cure i žene diktiraju ritam ulica najljepši Zabavnik svakodnevice? Kada stignu dani u kojima listopad preuzme pejzaž, u zraku se osjeti neopisiva promjena ritma. Dani postaju kraći, jutra svježija, a naša…
🍁 Art Postcards (1): Zlatna staza prošlosti – Jesenji Jelačićev perivoj u Novim dvorima zaprešićkim
Prva službena interaktivna razglednica Stjepana Katića i Mete AI donosi topao, jarki kolorit i romantičnu šetnju kroz povijesne drvorede našeg grada. U svijetu brze digitalne potrošnje i suhoparnih agencijskih zapisa, portal Akademija Art ponovno trasira potpuno nove estetske puteve, donoseći ekskluzivni kulturni format za…
Bolfan Vinski Vrh
Prije 20 godina Tomislav Bolfan preuzeo je vinograde i temelje vinarije Preša u Gornjakima pokraj Hrašćine. Sagradio je kuću s restoranom i sobama te preimenovao imanje u Vinski vrh Pripremio: Tomislav Radić Dvadesetak je gostiju uživalo na svojevrsnom neslužbenom obilježavanju dvadesete obljetnice Vinskoga vrha…
















