Prvoga dana, u četvrtak, 20. kolovoza, program je bio posvećen hrvatskoj glagoljaškoj baštini Ravnih kotara i dvjema značajnim obljetnicama – 600 godina glagoljske ploče iz Podgrađa i 300 godina glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku.
Program je započeo u 18 sati u Ogranku „Aleksandar Stipčević“ Gradske knjižnice Zadar u Arbanasima, gdje je glagoljaški krasopisac Dario Tikulin govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina, iz Podgrađa. Riječ je o ploči pronađenoj u crkvi Svetoga Duha u Podgrađu, koja je pripadala grobu popa Šimuna iz srednjovjekovne Malinje Vasi. Na njoj je uklesana 1426. godina, zbog čega pripada među pet najstarijih poznatih glagoljskih ploča s upisanom godinom te predstavlja vrijedan spomenik hrvatske nacionalne kulturne baštine.
Program su pratili karta rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije, fotografije glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika te videoprojekcija.
U nastavku večeri povjesničar dr. sc. Robert Hajszan Panonski iz Austrije predstavio je temu „Tomislav Marijan Bilosnić: Kroz Ravne kotare i Bukovicu – otkrivanje i obnova zavičajne memorije“. Tom je prigodom otvorena i izložba Bilosnićevih knjiga iz biblioteke Kroz Ravne kotare i Bukovicu, popraćena njegovom fotografskom izložbom „Skriveno kameno blago“.
Nakon programa u Arbanasima manifestacija je nastavljena u Zemuniku Donjem, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić, na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj povodom Dana Općine Zemunik Donji, i blagdana Kraljice mira, govorio o 300. obljetnici glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku. I ovaj je program bio popraćen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Zemunika i Podgrađa.
Drugoga dana, u petak, 21. kolovoza, „Odisej pod murvom“ preselio se na područje Podgrađa i Benkovca, a program je bio posvećen glagoljskoj, srednjovjekovnoj i antičkoj baštini Ravnih kotara.
Program je započeo u 10 sati posjetom Asseriji, Podgrađu i crkvi Svetoga Duha, lokalitetima iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je glagoljskoj baštini Podgrađa i spomenicima koji svjedoče o višestoljetnom kulturnom kontinuitetu ovoga prostora.
U 12 sati program je nastavljen u Gradskoj knjižnici Benkovac, gdje je Dario Tikulin ponovno, sada u neposrednoj blizini mjesta pronalaska spomenika, govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina iz Podgrađa.









Dr. Franjo Pajrić potom je govorio na temu „Troja, mit i zbilja na zadarskom području u djelima Tomislava Marijana Bilosnića“, uz predstavljanje Bilosnićevih knjiga posvećenih toj temi i njegovim istraživanjima antičke baštine zadarskoga i ravnokotarskog prostora.
U sklopu benkovačkog programa Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je i putujuću izložbu „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“, sastavljenu od kaširanih novinskih duplerica Zadarskog lista iz serijala o mogućim tragovima Troje na zadarskom području. Predstavljena je i njegova fotografska izložba „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“, posvećena kulturnoj i povijesnoj baštini toga prostora.
Program je i drugoga dana upotpunjen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika.
Tako je drugi dan „Odiseja pod murvom“, kroz terenski obilazak, predavanja, knjige, dokumentarnu građu i fotografiju, povezao srednjovjekovnu glagoljsku baštinu s antičkom prošlošću Ravnih kotara, potvrđujući jednu od temeljnih zamisli manifestacije – multimedijalnim pristupom upozoriti na bogatstvo, slojevitost i kontinuitet kulturne i umjetničke baštine zadarskoga zaleđa.
Treći, završni dan manifestacije održan je u subotu, 22. kolovoza, s početkom u 20 sati u Bilosnića dvorima, gdje je večernji program objedinio likovnu umjetnost, književnost, povijesne i zavičajne teme, poeziju i glazbu.
Program je započeo otvaranjem izložbe Tomislava Marijana Bilosnića „Slike sa Camina“ u Galeriji svete Katarine Aleksandrijske. Bilosnić je potom predstavio i dvije putujuće izložbe – izložbu kaširanih novinskih duplerica „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“ te fotografsku izložbu „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“.
U nastavku večeri prof. dr. sc. Sanja Knežević predstavila je projekt „Moj Zadar, moj zavičaj – od mora i zlata“, posvećen zadarskoj kulturnoj i zavičajnoj baštini, u sklopu kojega su od sedam planiranih dosad tiskana tri toma knjiga. O zadarskim povjesnicama Tomislava Marijana Bilosnića govorio je književnik Ante Tičić, predstavljajući knjige „3000 godina Za dar“, „Gledajte tamo onaj grad“ i „Sjaj zadarskoga zlata“. Treći dan manifestacije, a time i ovogodišnji „Odisej pod murvom“, zaključen je glagoljskom radionicom koju je vodio Dario Tikulin i pjesničkim programom.
Manifestacija „Odisej pod murvom“ u kontinuitetu već sedamnaest godina, okupljajući književnike, likovne i fotografske umjetnike, glazbenike, povjesničare, znanstvenike i druge kulturne stvaratelje iz Hrvatske i inozemstva. Naziv manifestacije simbolički se oslanja na Odiseja kao vječnog putnika koji, nakon upoznavanja drugih krajeva, ljudi i kultura, povratkom domu ponovno otkriva vrijednost vlastitoga zavičaja. Upravo je taj povratak zavičajnoj memoriji jedna od temeljnih programskih odrednica „Odiseja pod murvom“ od njegova osnutka. Program ove multimedijalne manifestacije, od njenog osnutka 2009. godine odvija se u suradnji s Općinom Zemunik Donji, Udrugom 3000 godina Za dar, i drugim kulturnim subjektima. Ove godine, kada se obilježava 300 godina od dolaska Arbanasa u Zemunik i Zadar, u programima je ostvarena i suradnja s Društvom zadarskih Arbanasa.
Ovogodišnje izdanje, održano od 20. do 22. kolovoza 2026. u Zadru (Arbanasi), Zemuniku Donjem, Podgrađu i Benkovcu, još je jednom pokazalo kako se zavičajna povijest može istodobno istraživati, dokumentirati, umjetnički interpretirati i prenositi novim naraštajima, potvrđujući manifestaciju „Odisej pod murvom“ kao mjesto susreta zavičajne memorije, suvremenog stvaralaštva i živoga kulturnog nasljeđa.
Evo što ćemo sve gledati na našoj najvećoj modnoj pisti
Osamnaest modnih revija, hrvatski dizajneri, održiva moda, povratak muške elegancije i mladi talenti na najvećoj modnoj pisti u Hrvatskoj Rijeka će u petak, 28. kolovoza, ponovno postati središte hrvatske modne scene. Kamene stube pored Grand hotela Bonavia pretvorit će se u veliku modnu pistu na…
Navijački kutak: Hajduk – Osijek – utakmica koja nikad nije samo utakmica
Crveni karton koji je prelomio sve što je Osijek gradio Boris Markuš Osijek je stajao dobro. Ne savršeno, ali dovoljno čvrsto da se na Poljudu osjeti kao momčad koja zna što radi. Držali su sredinu, zatvarali koridore, gurali Hajduk u stranu, tjerali ga da…
NAJAVA IZLOŽBE: “Futurizam tradicije” – Deset poglavlja bezvremenskog sklada kroz objektiv umjetne inteligencije
Portal Akademija Art s ponosom najavljuje otvorenje svoje nove, monumentalne virtualne izložbe fotografija pod nazivom “Futurizam tradicije“, koje će se održati u subotu, 29. kolovoza 2026. godine točno u 12:00 sati Nakon iznimno uspješne serije kulturno-estetskih reportaža koje su proteklih dana aktivirale i redefinirale…
Živi pigmenti zemlje – Kako umjetna inteligencija i bezvremenski dizajn otkrivaju skulpturalno savršenstvo plodova prirode
Kada promatramo plodove zemlje – od jarko crvene, nepravilne teksture domaće rajčice, preko baršunaste unutrašnjosti smokve, pa sve do matematički savršenih spirala divljeg povrća – često zaboravljamo da pred sobom imamo najizvornija remek-djela dizajna. Voće i povrće nisu samo osnova prehrane; oni su živi…
Tekuća skulptura – Kako umjetna inteligencija i bezvremenski dizajn redefiniraju estetiku hrvatskih vina
Vino na Mediteranu i u Hrvatskoj nikada nije bilo samo poljoprivredni proizvod; ono je tekuća povijest, odraz podneblja i prvorazredni estetski fenomen. Svaka boca vrhunskog vina, bilo da dolazi s amfiteatralnih položaja Dingača ili iz suncem okupanih istarskih vinograda, zapravo je tekuća skulptura. Kulinarska…
Kod skrivenog sklada – Kako umjetna inteligencija dešifrira najveće vizualne zagonetke povijesti
Svijet koji nas okružuje prepun je fenomena koji na prvi pogled djeluju neobjašnjivo, mistično ili kao puka igra slučaja. Međutim, kada se zagrebe ispod površine, najfascinantnije zanimljivosti prirode i ljudskog stvaralaštva kriju strogu, matematičku i estetsku zakonitost. Od tajanstvenih proporcija skrivenih u arhitekturi egipatskih…
AKADEMIJA ART – Jutro u 5 minuta – 24.08.
1. Sport: Hrvatska rukomet / odbojka reprezentacija danas u 17h protiv Mađarske — najteži ispit u skupini C 2. Energetika / Zagreb: Najavljena isključenja struje 08:30-15:00, tisuće bez struje u Zagrebu i Zagorju 3. Sigurnost: MUP — Hrvatska nije izložena masovnom priljevu migranata, neće biti hot-spot 4.…
Simfonija divljine – Kako umjetna inteligencija postaje digitalni štit i suautor ekološke ravnoteže
Ekologija u svom najdubljem, izvornom značenju predstavlja znanost o domu – o cjelokupnom planetarnom staništu u kojem svaki organizam, od mikroskopskog lišaja na stijeni do stoljetne bukve, ima točno određeno mjesto i ulogu. Priroda nije pasivan krajolik; ona je najsavršeniji živi atelje, neprekidna simfonija…
Filozofija kamena i svjetla – Kako umjetna inteligencija redefinira bezvremenski iskonski dom
Pojam doma kroz povijest je predstavljao mnogo više od pukog skloništa od vremenskih nepogoda. Dom je materijalizacija čovjekova unutarnjeg svijeta, prostor u kojem se dodiruju intima, estetika i tradicija. Na hrvatskom tlu, bezvremenski ideal doma neraskidivo je vezan uz autohtone materijale – stoljetni klesani…
Arhitektura nevidljivog – Kako znanost i umjetna inteligencija vizualiziraju skrivenu geometriju svemira
Znanost i umjetnost kroz povijest su se prečesto promatrale kao dva odvojena svijeta – jedan hladan, analitički i egzaktan, a drugi emotivan, intuitivan i slobodan. No, zakoračimo li dublje u najvažnija znanstvena otkrića, uvidjet ćemo da je matematika u svojoj srži najčišća estetika. Od…
Anatomija sklada – Kako umjetna inteligencija mapira bezvremenske zakone ljudskog zdravlja
Zdravlje ljudskog organizma oduvijek se, od antičkih filozofa pa do modernih medicinskih autoriteta, definiralo kao stanje savršene ravnoteže – homeostaze. To je unutarnji sklad u kojem svaki organ, stanica i impuls rade u savršenom ritmu, nalik na vrhunski uigran simfonijski orkestar. Promatrano kroz povijest,…
Čuvari digitalne memorije – Kako top tehnologija prepisuje, a ne briše povijest oblika
Ubrzani razvoj globalne tehnologije često se promatra kroz prizmu destrukcije – kao sila koja briše analogne oblike i potiskuje tradiciju u zaborav. Međutim, u rukama vizionara i esteta, top svjetska tehnologija (AI) preuzima posve suprotnu, duboko humanističku ulogu: ona postaje vrhunski čuvar digitalne memorije…
Skulpture u pokretu – Kako umjetna inteligencija redefinira bezvremenski auto-dizajn
U svijetu visoke estetike, automobil nikada nije bio samo obično prijevozno sredstvo. On je mobilna skulptura, trijumf industrijskog dizajna i materijalizacija čovjekove vječite težnje za brzinom i slobodom pokreta. Kada promatramo povijest auto-moto industrije, njezine najsjajnije trenutke ne definiraju samo konjske snage, već fluidnost…
Drveni dvorci Turopolja – Tihi čuvari baštine pod svjetlima digitalnog doba
Zeleni zagrljaj Zagrebačkog prstena skriva jedno od najfascinantnijih, a ujedno i najranjivijih svjedočanstava autohtone hrvatske arhitekture – tradicionalno drveno graditeljstvo Turopolja i Pokuplja Ove stoljetne kapele, kurije i plemićki dvorci, građeni isključivo od hrasta lužnjaka bez ijednog čavla, predstavljaju vrhunski domet narodnog dizajna i…
Klimatske promjene u središnjoj Hrvatskoj pomiču berbu grožđa prema početku kolovoza
Zbog klimatskih promjena grožđe sve ranije sazrijeva i potrebno ga je brzo pobrati u trenutku kad su njegovi parametri za proizvodnju vina najbolji. Zbog toga je u dijelovima ove vinske regije berba počela već prošli tjedan Pripremio: Tomislav Radić – Fotografije: Ante Gudelj „Zime…
Ribičija – između tišine i tržišta
Na obali se uvijek vidi isto: čovjek, štap, voda. Ali ono što se ne vidi, ono što se ne čuje, ono što se ne piše u pravilnicima i dozvolama – to je razlika između rekreativca i profesionalca Boris Markuš Razlika koja nije samo u…
















