Prvoga dana, u četvrtak, 20. kolovoza, program je bio posvećen hrvatskoj glagoljaškoj baštini Ravnih kotara i dvjema značajnim obljetnicama – 600 godina glagoljske ploče iz Podgrađa i 300 godina glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku.
Program je započeo u 18 sati u Ogranku „Aleksandar Stipčević“ Gradske knjižnice Zadar u Arbanasima, gdje je glagoljaški krasopisac Dario Tikulin govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina, iz Podgrađa. Riječ je o ploči pronađenoj u crkvi Svetoga Duha u Podgrađu, koja je pripadala grobu popa Šimuna iz srednjovjekovne Malinje Vasi. Na njoj je uklesana 1426. godina, zbog čega pripada među pet najstarijih poznatih glagoljskih ploča s upisanom godinom te predstavlja vrijedan spomenik hrvatske nacionalne kulturne baštine.
Program su pratili karta rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije, fotografije glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika te videoprojekcija.
U nastavku večeri povjesničar dr. sc. Robert Hajszan Panonski iz Austrije predstavio je temu „Tomislav Marijan Bilosnić: Kroz Ravne kotare i Bukovicu – otkrivanje i obnova zavičajne memorije“. Tom je prigodom otvorena i izložba Bilosnićevih knjiga iz biblioteke Kroz Ravne kotare i Bukovicu, popraćena njegovom fotografskom izložbom „Skriveno kameno blago“.
Nakon programa u Arbanasima manifestacija je nastavljena u Zemuniku Donjem, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić, na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj povodom Dana Općine Zemunik Donji, i blagdana Kraljice mira, govorio o 300. obljetnici glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku. I ovaj je program bio popraćen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Zemunika i Podgrađa.
Drugoga dana, u petak, 21. kolovoza, „Odisej pod murvom“ preselio se na područje Podgrađa i Benkovca, a program je bio posvećen glagoljskoj, srednjovjekovnoj i antičkoj baštini Ravnih kotara.
Program je započeo u 10 sati posjetom Asseriji, Podgrađu i crkvi Svetoga Duha, lokalitetima iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je glagoljskoj baštini Podgrađa i spomenicima koji svjedoče o višestoljetnom kulturnom kontinuitetu ovoga prostora.
U 12 sati program je nastavljen u Gradskoj knjižnici Benkovac, gdje je Dario Tikulin ponovno, sada u neposrednoj blizini mjesta pronalaska spomenika, govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina iz Podgrađa.









Dr. Franjo Pajrić potom je govorio na temu „Troja, mit i zbilja na zadarskom području u djelima Tomislava Marijana Bilosnića“, uz predstavljanje Bilosnićevih knjiga posvećenih toj temi i njegovim istraživanjima antičke baštine zadarskoga i ravnokotarskog prostora.
U sklopu benkovačkog programa Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je i putujuću izložbu „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“, sastavljenu od kaširanih novinskih duplerica Zadarskog lista iz serijala o mogućim tragovima Troje na zadarskom području. Predstavljena je i njegova fotografska izložba „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“, posvećena kulturnoj i povijesnoj baštini toga prostora.
Program je i drugoga dana upotpunjen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika.
Tako je drugi dan „Odiseja pod murvom“, kroz terenski obilazak, predavanja, knjige, dokumentarnu građu i fotografiju, povezao srednjovjekovnu glagoljsku baštinu s antičkom prošlošću Ravnih kotara, potvrđujući jednu od temeljnih zamisli manifestacije – multimedijalnim pristupom upozoriti na bogatstvo, slojevitost i kontinuitet kulturne i umjetničke baštine zadarskoga zaleđa.
Treći, završni dan manifestacije održan je u subotu, 22. kolovoza, s početkom u 20 sati u Bilosnića dvorima, gdje je večernji program objedinio likovnu umjetnost, književnost, povijesne i zavičajne teme, poeziju i glazbu.
Program je započeo otvaranjem izložbe Tomislava Marijana Bilosnića „Slike sa Camina“ u Galeriji svete Katarine Aleksandrijske. Bilosnić je potom predstavio i dvije putujuće izložbe – izložbu kaširanih novinskih duplerica „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“ te fotografsku izložbu „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“.
U nastavku večeri prof. dr. sc. Sanja Knežević predstavila je projekt „Moj Zadar, moj zavičaj – od mora i zlata“, posvećen zadarskoj kulturnoj i zavičajnoj baštini, u sklopu kojega su od sedam planiranih dosad tiskana tri toma knjiga. O zadarskim povjesnicama Tomislava Marijana Bilosnića govorio je književnik Ante Tičić, predstavljajući knjige „3000 godina Za dar“, „Gledajte tamo onaj grad“ i „Sjaj zadarskoga zlata“. Treći dan manifestacije, a time i ovogodišnji „Odisej pod murvom“, zaključen je glagoljskom radionicom koju je vodio Dario Tikulin i pjesničkim programom.
Manifestacija „Odisej pod murvom“ u kontinuitetu već sedamnaest godina, okupljajući književnike, likovne i fotografske umjetnike, glazbenike, povjesničare, znanstvenike i druge kulturne stvaratelje iz Hrvatske i inozemstva. Naziv manifestacije simbolički se oslanja na Odiseja kao vječnog putnika koji, nakon upoznavanja drugih krajeva, ljudi i kultura, povratkom domu ponovno otkriva vrijednost vlastitoga zavičaja. Upravo je taj povratak zavičajnoj memoriji jedna od temeljnih programskih odrednica „Odiseja pod murvom“ od njegova osnutka. Program ove multimedijalne manifestacije, od njenog osnutka 2009. godine odvija se u suradnji s Općinom Zemunik Donji, Udrugom 3000 godina Za dar, i drugim kulturnim subjektima. Ove godine, kada se obilježava 300 godina od dolaska Arbanasa u Zemunik i Zadar, u programima je ostvarena i suradnja s Društvom zadarskih Arbanasa.
Ovogodišnje izdanje, održano od 20. do 22. kolovoza 2026. u Zadru (Arbanasi), Zemuniku Donjem, Podgrađu i Benkovcu, još je jednom pokazalo kako se zavičajna povijest može istodobno istraživati, dokumentirati, umjetnički interpretirati i prenositi novim naraštajima, potvrđujući manifestaciju „Odisej pod murvom“ kao mjesto susreta zavičajne memorije, suvremenog stvaralaštva i živoga kulturnog nasljeđa.
NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva
Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46 renomiranih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva oko plemenitog, humanitarnog cilja Piše:…
Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar
Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja i scenarista Silvija Mirošničenka, dodijeljeno je posebno priznanje na 3. festivalu…
Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću
Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo Livadić – požuda domovine“ iz 1994. godine, nakon čega je održan…
Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
Eric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom braku s prijetvornim suprugom…
Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
Peter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada, u Biblioteci kultura i…
OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA
Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine, željeli smo ovaj značajan datum obilježiti konkretnim djelom. Tog dana, prije…
Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih ciklusa. Njezin opus savršeni je primjer koliko je umjetnost neograničena i…
Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića
Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je impresivnog opusa ulja, akrila, akvarela…
Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.
Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena izložba radova studenata Sveučilišta VERN pod nazivom „Pogled“. Radovi studenata VERN,…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s posebnim uzbuđenjem predstavljamo lik svetog Luke evanđelista, sveca koji ima jedinstveno mjesto u svijetu umjetnosti. Prema drevnoj…
Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?
U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom trendu gdje se kupnja električnih odvlaživača zraka smatra statusnim simbolom i vrhunskim rješenjem za vlagu. U stvarnosti, ti…
Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb
Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj…
Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja je podigla Vinkovačke jeseni u zrak
Noć kad je Slavonija progovorila kroz sto tamburaša Venina M;arkuš Nije to bio koncert. To je bila večer koja se pamti po tome kako ti se koža na rukama naježi prije nego što čuješ prvi ton. Na pozornici – sto tamburaša. Sto ljudi koji…
Teo Trostmann: Misteriozni stanovnici Grada
…znaju sve tajne ovoga Grada… Miroslv Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski umjetnički fotograf i slikar iz Dubrovnika, Teo Trostmann kontinuirano svojom kamerom bilježi svakodnevnost života, danju, noću, na zemlji, na nebu, do mora, na moru Svaki njegov ciklus izrazito je specifičan, posvećen određenom motivu ili…
Krajolici Damira Medvešeka
Fragmenti prirodne snažne simbolike, obrisi crnog drva na bijeloj svjetloj pozadini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa, osobito cijenjen u inozemstvu i danas strastveno, neutaživo gladan i žedan nepopznatog…
Beč gradi novi pogon za obradu otpada
Grad Beč planira novi pogon za obradu otpada na području odlagališta otpada Rautenweg. Cilj je osigurati pouzdano zbrinjavanje otpada u gradu koji ubrzano raste, uz veće iskorištavanje materijala i energije iz otpada Sandra Knežević Do 2055. godine Beč bi mogao imati oko 2,4 milijuna…
















