Skip to content

Gradska galerija Fonticus Grožnjan: HOMO TURISTICUS

Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana predstavlja, 19. VI. 2026. u 20.00 h
HOMO TURISTICUS
selektirani, kolektivni, tematski, likovni projekt / progetto figurativo, selettivo, colletivo, tematico

Eugen Borokovsky

autorice / autori u projektu:
Mariana Ban, Fanita Barčot Nikolac, Elvis Berton, Ivan Blašković, Samir Cerić Kovačević, Barbara Cetina, Mišo Filipovac, Fabio Gasparini, Voljen Grbac, Lana Gržetić, Igor Gustini, Nela Hasanbegović, Jadranka Hodanić, Pamela Ivanković, Dubravka Kanjski, Imrana Kapetanović, Amina Konate Visintin, Silvana Konjevoda, Miranda Legović, Milan Marin, Slavica Marin, Klavdija Marušič, Matjaš Diego Zadel Dellamorte, Mersiha Merdžanović Memić, Vanja Mervič, Bruno Paladin, Tereza Pavlović, Renata Pentek, Iris Poljan, Andreas Pytlik, Luisa Ritoša, Aleksandra Rotar, Ellen Semen, Dorjan Slogar, Krunislav Stojanovski, Damir Stojnić, Goranka Supin, Tomislav Šilipetar, Luiza Štokovac, Zlata Tomljenović, Irena Vasilj, Ljiljana Vlačić, Matej Vočanec, Marko Zelenko, Martin Zelenko
kustos: Eugen Borkovsky

Otvorenje / apertura: 19. VI. 2026. u 20.00 h
Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana

U prigodi Dana općine Grožnjan / Grisignana

    predgovor:
HOMO TURISTICUS

   Tijekom proteklih godina kolektivnim, tematskim, likovnim projektima obrađivalo se mnogo tema. Rezultati problematiziranja najčešće su bili uronjeni u suvremeno povijesno vrijeme pa su, uz povezivanje sa zadanim pojmom, svjedočili recentnim stavovima autora.

  Ovaj projekt propituje pojam/fenomena TURIZAM. Pojam (turističkog) putovanja može inicirati, označavati više različitih odaziva u memoriji, ovisno o osobi koja propituje i koja je upitana. Putovanje obično ima duži ili kraći tijek, kojem prethode pripreme, a slijede nove situacije. Prema doslovnom tumačenju, pojam „turizam“ podrazumijeva premještanje fizikusa osobe na neku drugu lokaciju radi odmora, radoznalosti, ciljane promjene lokacije na neko vrijeme. Novovjeka varijanta može biti virtualno, cyber putovanje web stranicama. Svi imamo iskustvo putovanja. Zasnivanje stalnog boravišta na novoj lokaciji ne potpada pod turizam.

   Za razliku od turističkog, specifično iskustvo donosi putovanje bez sigurne povratne karte. Migracija sa ili bez asimilacije, privremena ili dugoročna, otvara područje kojemu putovanje jest okosnica. No, u ovoj situaciji, nakon prispijeća na odredište, nestaje osjećaj putovanja, a prevladava potreba, osjećaj dovijanja preživljavanju koji je znatno drugačiji od onog kad se ima osiguran smještaj i povratna karta. To više nije turizam, ali su ga neki autori problematizirali.

   U projektu se, ugrubo, pojavljuju tri grupacije radova.

   Pojam TURIZAM obuhvaća sve pojave vezane uz putovanje i boravak posjetitelja (turista) na nekoj destinaciji. Djelatnosti, aktivnosti gosta podrazumijevaju putovanje, odmor, rekreaciju, upoznavanje karakteristika lokacije. U jednoj se grupi radova autor/i/ce direktno dotiču pojma fizičkog, turističkog putovanja s posljedicama koje on izaziva, kako na tijelo, tako i na duh. No, tu prevladava vizualni dojam novim okruženjima. Ona bivaju zabilježena blisko dokumentiranju situacija: samog putovanja i destinacije.

   Teoretičari kažu da je turizam potekao od potrebe za zdravim mjestom, npr. lječilištima, termama, toplicama ili ljekovitim boravkom uz more ili u planini. Ljetni ili zimski boravak. Ova potreba inicira razvoj ugostiteljske ponude. Danas se cijela mjesta, gradovi određuju kao destinacije gdje nametljivo prevladavaju turističke djelatnosti.

   Postoji razlika u posjetiocima (turistima). Neke ne zanimaju karakteristike, a neki istražuju posebnosti destinacije. Neki su tolerantni prema smještaju ili mogućim gužvama i zastojima, a neki su zahtjevni… Turizam se dijeli prema specifičnostima potražnje i ponude. Suprotnost masovnom turizmu je izbor ciljanog doživljaja, npr. lovni turizam, seoski turizam, kulturni turizam… Tako druga grupa radova propituje putovanja i destinacije kroz doživljaj, osobni diskurs, impresiju. Autor/i/ce iskazuju dojmove problematizirajući mogućnosti koje se i ne moraju nalaziti direktno u viđenom, već propituju smisao novih okruženja. To ostvaruju poigravanjem osobnim dojmovima i maštovitim asocijativnim iskazima, ponekad dovedenim do humornih interpretacija. Ovaj način propituje intimno pojmovanje mijene koja biva vezana za promjenu okoline.

  Treća grupa radova propituje ideju turizma kroz diskurs, poziciju domaćina: o samom fenomenu i/ili o raznorodnim, često polemičnim posljedicama koje on može izazvati. Bez obzira na financijsku dobit, u mjestima domaćina pojavljuju se problemi socijalne, ekološke i tehničke prirode.

   Ekološki problemi pojavljuju se kao: upadljiva količina ljudi u određenom periodu na malom teritoriju. Često su to, do pojave turizma, ekološki/etnografski vrijedna, nedirnuta područja. Tu se intenzivira promet, odbacivanje otpadaka, buka, prerada i ponuda hrane, pranje ljudi i odjeće… Pojavljuju se infrastrukturni problemi na destinaciji: dotok vode, otjecanje otpadnih voda, električni napon, javna rasvjeta, parking, itd. Ponuda hrane, pića, usluga lokalnih izleta najčešće je uniformirana. Također i oprema ugostiteljskih objekata (kvazi etno…). Napadna je količina štandova/lokala sa sličnim asortimanom. Suveniri, uspomene najčešće su jeftini kič predmeti. Razvijena je industrija suvenira gdje se na isti, serijski proizveden predmet, lijepe različita imena destinacija.

   Socijalni problemi se pojavljuju u obliku defektnog profiliranja zanimanja isključivo ka uslužnim djelatnostima. Uz to, za domaćine, postoji nesrazmjer između godišnjih perioda s mnogim događanjima i perioda bez ikakvih javnih događanja. Za kulturna događanja je karakteristično da se zanemaruje lokalna produkcija domaćih autora, a nude serijska gostovanja. Nasreću, već se čuju glasovi i ideje koji bi ponudu od masovnosti željeli okrenuti prihvatljivosti te autentičnosti, specifičnosti lokacija.

   Turizam je tematska okosnica, pojam za promišljanje kojim se bavi ovaj projekt. Većina autora priklonila se iskrenom, osobnom iskazu bez imperativa oportunizma. Kao i opće tendencije suvremenih likovnih strujanja, smisao doživljavanja i mijenjanja svijeta prenosi se na manje grupe, lokalnu situaciju, osobna promišljanja. I, već smo u suvremenosti jer imamo kod kojim treba prokomentirati projekt koji je pred nama: (alter) postmodernizam je pojam koji pokušava obuhvatiti nov način davanja smisla svijetu. Iako nedefiniran i rastezljiv termin, ipak, pokriva vrijeme i situaciju u kojoj živimo. Kriza vrijednosti i sumnja u povijesno reflektiraju se u umjetnosti mijenjanjem i nepoštivanjem uvriježenih pristupa, tehnika i plasmana umjetničkog predmeta. Odbacuje se privilegirani položaj tipiziranih pravaca i usmjerava pažnja na mnogostrukost stilova. Izostaje jednoobraznost i kulturalna centriranost. Naglasak je na različitostima i promjeni. Umjesto isključivo estetskog, postmodernizam poštuje instinktivno. Naglasak je na igri, a ne na pravilu.

   Ovisno o prispjelim radovima, iskristalizirao se projekt. Selektirano je 45 autorica i autora sa nešto više radova. Ostvarena je kolektivna izložbena prezentacija s radovima koji obrađuju doživljaj, značenje, interpretaciju pojma. Lokacija ovog susreta postaje Grožnjan, Grad umjetnika. Nadamo se da ćemo biti dobri domaćini…

Kad se Dalmacija probudi na platnu AI foto

 ATELJE U ZORU: Kad se Dalmacija probudi na platnu

Završavamo jutarnju kolekciju tamo gdje sve počinje – u ateljeu Na štafelaju slika Dalmacije, onakva kakvu je vide oči umjetnika: crveni krovovi, litice, bonaca. Na stolu tube boja, kistovi, paleta, skica s natpisom “Dalmatia morning – 6:20am – rooftops, cliffs, harbor, light warm”, šalica…

polje na Hvaru već miriše AI foto

JUTRO ZA ZDRAVLJE: Čaj od lavande, ružmarina i domaćeg meda

Dok grad još spava, polje na Hvaru već miriše Na malom drvenom stoliću u sred lavande – čaša toplog čaja s ružmarinom i limunom, pored nje med i košarica svježe ubranog bilja. Natpis na vrećici: HERBS CROATIA HARVEST. To je naša jutarnja ljekarna. Bez…

Naša atletičarka osvojila zlato AI foto

JUTARNJI USPJEH: Naša atletičarka osvojila zlato u zoru

Jučer kasno navečer, a jutros je vijest koja grije Mlada hrvatska atletičarka, u dresu s kockicama, podigla je ruke u zrak na stazi obasjanoj jutarnjim suncem. Nije samo medalja, to je priča o upornosti – treninzi u 5 ujutro, magla na stazi, hladnoća. A…

slika budućnosti kakvu želimo AI foto

AI ČUVAR BAŠTINE: Kako umjetna inteligencija uči hrvatski vez

Ovo je slika budućnosti kakvu želimo S jedne strane robotska ruka, s druge ljudska. Između njih – crveni vez, posavski ili podravski, uzorak star 200 godina. Iznad njega hologram: “Preservation Module – Pattern Archive – Cultural Heritage > Croatian – 98.7% Restored” AI je…

laptop u staroj knjižnici AI foto

SVIJET UJUTRO: Ipak ima dobrih vijesti – 1.2 milijarde stabala vraćeno

Dok spavamo, svijet ponekad napravi korak naprijed Jutros stižu tri tihe, ali velike vijesti: obnovljiva energija sada napaja 62% planeta, projekt pošumljavanja premašio je cilj od 1.2 milijarde novih stabala, a program pismenosti dosegao je 15 zemalja sa 100% pismenosti. Nije na naslovnicama, nema…

u kamenu crkvica AI foto

JUTARNJA BAŠTINA: Glagoljica se vratila u kamenu crkvicu iznad magle

U maloj kamenoj crkvici iznad maslinika, netko je jutros otvorio staru knjigu. Glagoljica Hrvatska ima najveću riznicu glagoljskih rukopisa na svijetu, a većina ih leži zaboravljena. No zadnjih mjeseci sve više mladih uči prvo hrvatsko pismo – ne iz knjige, nego iz kamena. Uče…

MOST IZMEĐU VREMENA AI foto

KOMENTAR UREDNIKA – MOST IZMEĐU VREMENA: Zašto tradicija treba najveću tehnologiju

Jutros smo objavili šest priča. Rosa u Plešivici, kamen u Istri, bura na Velebitu, čipka u Lepoglavi, miris Dalmacije, modrina Kornata Sve su to priče stare sto, dvjesto godina. A fotografije koje ste vidjeli – nisu snimljene kamerom. Stvorila ih je umjetna inteligencija, najveća…

Kornatsko more AI foto

 MODRA TIŠINA: Zašto je Kornatsko more najčišće na Jadranu

Postoji plava, i postoji kornatska plava. To nije ista boja Kornati su kruna Jadrana – 89 otoka, hridi i grebena, bez izvora slatke vode, bez struje, bez buke. Samo kamen i more. I baš zato, more je ovdje kristalno čisto. Nema rijeka koje nose…

mirisi ružmarina i kadulje AI foto

TAJNI VRT DALMACIJE: Zaboravljeni mirisi ružmarina i kadulje

Iza suhozida, malo dalje od pogleda turista, Dalmacija skriva svoj tajni vrt Nije velik. Par kvadrata ružmarina koji je procvjetao plavim cvjetovima, kadulje s ljubičastim klasovima, timijana koji se širi poput tepiha. Pčele zuje, zrak titra od mirisa. Natpis na drvenoj ploči kaže jednostavno:…

Bakina čipka iz Lepoglave AI foto

ZLATNE RUKE: Bakina čipka iz Lepoglave koja osvaja svijet

Pogledajte ove ruke. Naborane, spore, ali precizne kao sat. U njima je 70 godina znanja Lepoglavska čipka nije ukras. Ona je jezik. Svaki cvijet, svaki list na batićima ima svoje značenje – ljubav, vjera, strpljenje. Nekad su je učile djevojčice od 7 godina, danas…

ŠAPAT VJETRA NA VELEBITU - AI photo

ŠAPAT VJETRA NA VELEBITU: Gdje bura kleše umjetnost u stijeni

U zoru, kad bura krene s vrhova, oblaci ne plove – oni jure. Poput bijelih rijeka, prelijevaju se preko kamenih grebena, klešući vapnenac tisućama godina. Ono što vidite na fotografiji nije samo planina. To je skulptura vjetra Ovdje, na kukovima iznad mora, svaki kamen…

KAMENI SVJEDOCI: Kako istarski kažuni pričaju priču od 200 godina

KAMENI SVJEDOCI: Kako istarski kažuni pričaju priču od 200 godina

U sredini maslinika, gdje zrak miriše na lavandu i divlje cvijeće, stoji on. Kažun. Bez ijednog čavla, bez žbuke, samo kamen na kamenu, slagani rukama djedova Istarski kažun nije kuća. On je sklonište, ostava, utočište od bure i ljetnog sunca. Nekad je u njemu…