Skip to content

Gradska galerija Fonticus Grožnjan: HOMO TURISTICUS

Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana predstavlja, 19. VI. 2026. u 20.00 h
HOMO TURISTICUS
selektirani, kolektivni, tematski, likovni projekt / progetto figurativo, selettivo, colletivo, tematico

Eugen Borokovsky

autorice / autori u projektu:
Mariana Ban, Fanita Barčot Nikolac, Elvis Berton, Ivan Blašković, Samir Cerić Kovačević, Barbara Cetina, Mišo Filipovac, Fabio Gasparini, Voljen Grbac, Lana Gržetić, Igor Gustini, Nela Hasanbegović, Jadranka Hodanić, Pamela Ivanković, Dubravka Kanjski, Imrana Kapetanović, Amina Konate Visintin, Silvana Konjevoda, Miranda Legović, Milan Marin, Slavica Marin, Klavdija Marušič, Matjaš Diego Zadel Dellamorte, Mersiha Merdžanović Memić, Vanja Mervič, Bruno Paladin, Tereza Pavlović, Renata Pentek, Iris Poljan, Andreas Pytlik, Luisa Ritoša, Aleksandra Rotar, Ellen Semen, Dorjan Slogar, Krunislav Stojanovski, Damir Stojnić, Goranka Supin, Tomislav Šilipetar, Luiza Štokovac, Zlata Tomljenović, Irena Vasilj, Ljiljana Vlačić, Matej Vočanec, Marko Zelenko, Martin Zelenko
kustos: Eugen Borkovsky

Otvorenje / apertura: 19. VI. 2026. u 20.00 h
Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana

U prigodi Dana općine Grožnjan / Grisignana

    predgovor:
HOMO TURISTICUS

   Tijekom proteklih godina kolektivnim, tematskim, likovnim projektima obrađivalo se mnogo tema. Rezultati problematiziranja najčešće su bili uronjeni u suvremeno povijesno vrijeme pa su, uz povezivanje sa zadanim pojmom, svjedočili recentnim stavovima autora.

  Ovaj projekt propituje pojam/fenomena TURIZAM. Pojam (turističkog) putovanja može inicirati, označavati više različitih odaziva u memoriji, ovisno o osobi koja propituje i koja je upitana. Putovanje obično ima duži ili kraći tijek, kojem prethode pripreme, a slijede nove situacije. Prema doslovnom tumačenju, pojam „turizam“ podrazumijeva premještanje fizikusa osobe na neku drugu lokaciju radi odmora, radoznalosti, ciljane promjene lokacije na neko vrijeme. Novovjeka varijanta može biti virtualno, cyber putovanje web stranicama. Svi imamo iskustvo putovanja. Zasnivanje stalnog boravišta na novoj lokaciji ne potpada pod turizam.

   Za razliku od turističkog, specifično iskustvo donosi putovanje bez sigurne povratne karte. Migracija sa ili bez asimilacije, privremena ili dugoročna, otvara područje kojemu putovanje jest okosnica. No, u ovoj situaciji, nakon prispijeća na odredište, nestaje osjećaj putovanja, a prevladava potreba, osjećaj dovijanja preživljavanju koji je znatno drugačiji od onog kad se ima osiguran smještaj i povratna karta. To više nije turizam, ali su ga neki autori problematizirali.

   U projektu se, ugrubo, pojavljuju tri grupacije radova.

   Pojam TURIZAM obuhvaća sve pojave vezane uz putovanje i boravak posjetitelja (turista) na nekoj destinaciji. Djelatnosti, aktivnosti gosta podrazumijevaju putovanje, odmor, rekreaciju, upoznavanje karakteristika lokacije. U jednoj se grupi radova autor/i/ce direktno dotiču pojma fizičkog, turističkog putovanja s posljedicama koje on izaziva, kako na tijelo, tako i na duh. No, tu prevladava vizualni dojam novim okruženjima. Ona bivaju zabilježena blisko dokumentiranju situacija: samog putovanja i destinacije.

   Teoretičari kažu da je turizam potekao od potrebe za zdravim mjestom, npr. lječilištima, termama, toplicama ili ljekovitim boravkom uz more ili u planini. Ljetni ili zimski boravak. Ova potreba inicira razvoj ugostiteljske ponude. Danas se cijela mjesta, gradovi određuju kao destinacije gdje nametljivo prevladavaju turističke djelatnosti.

   Postoji razlika u posjetiocima (turistima). Neke ne zanimaju karakteristike, a neki istražuju posebnosti destinacije. Neki su tolerantni prema smještaju ili mogućim gužvama i zastojima, a neki su zahtjevni… Turizam se dijeli prema specifičnostima potražnje i ponude. Suprotnost masovnom turizmu je izbor ciljanog doživljaja, npr. lovni turizam, seoski turizam, kulturni turizam… Tako druga grupa radova propituje putovanja i destinacije kroz doživljaj, osobni diskurs, impresiju. Autor/i/ce iskazuju dojmove problematizirajući mogućnosti koje se i ne moraju nalaziti direktno u viđenom, već propituju smisao novih okruženja. To ostvaruju poigravanjem osobnim dojmovima i maštovitim asocijativnim iskazima, ponekad dovedenim do humornih interpretacija. Ovaj način propituje intimno pojmovanje mijene koja biva vezana za promjenu okoline.

  Treća grupa radova propituje ideju turizma kroz diskurs, poziciju domaćina: o samom fenomenu i/ili o raznorodnim, često polemičnim posljedicama koje on može izazvati. Bez obzira na financijsku dobit, u mjestima domaćina pojavljuju se problemi socijalne, ekološke i tehničke prirode.

   Ekološki problemi pojavljuju se kao: upadljiva količina ljudi u određenom periodu na malom teritoriju. Često su to, do pojave turizma, ekološki/etnografski vrijedna, nedirnuta područja. Tu se intenzivira promet, odbacivanje otpadaka, buka, prerada i ponuda hrane, pranje ljudi i odjeće… Pojavljuju se infrastrukturni problemi na destinaciji: dotok vode, otjecanje otpadnih voda, električni napon, javna rasvjeta, parking, itd. Ponuda hrane, pića, usluga lokalnih izleta najčešće je uniformirana. Također i oprema ugostiteljskih objekata (kvazi etno…). Napadna je količina štandova/lokala sa sličnim asortimanom. Suveniri, uspomene najčešće su jeftini kič predmeti. Razvijena je industrija suvenira gdje se na isti, serijski proizveden predmet, lijepe različita imena destinacija.

   Socijalni problemi se pojavljuju u obliku defektnog profiliranja zanimanja isključivo ka uslužnim djelatnostima. Uz to, za domaćine, postoji nesrazmjer između godišnjih perioda s mnogim događanjima i perioda bez ikakvih javnih događanja. Za kulturna događanja je karakteristično da se zanemaruje lokalna produkcija domaćih autora, a nude serijska gostovanja. Nasreću, već se čuju glasovi i ideje koji bi ponudu od masovnosti željeli okrenuti prihvatljivosti te autentičnosti, specifičnosti lokacija.

   Turizam je tematska okosnica, pojam za promišljanje kojim se bavi ovaj projekt. Većina autora priklonila se iskrenom, osobnom iskazu bez imperativa oportunizma. Kao i opće tendencije suvremenih likovnih strujanja, smisao doživljavanja i mijenjanja svijeta prenosi se na manje grupe, lokalnu situaciju, osobna promišljanja. I, već smo u suvremenosti jer imamo kod kojim treba prokomentirati projekt koji je pred nama: (alter) postmodernizam je pojam koji pokušava obuhvatiti nov način davanja smisla svijetu. Iako nedefiniran i rastezljiv termin, ipak, pokriva vrijeme i situaciju u kojoj živimo. Kriza vrijednosti i sumnja u povijesno reflektiraju se u umjetnosti mijenjanjem i nepoštivanjem uvriježenih pristupa, tehnika i plasmana umjetničkog predmeta. Odbacuje se privilegirani položaj tipiziranih pravaca i usmjerava pažnja na mnogostrukost stilova. Izostaje jednoobraznost i kulturalna centriranost. Naglasak je na različitostima i promjeni. Umjesto isključivo estetskog, postmodernizam poštuje instinktivno. Naglasak je na igri, a ne na pravilu.

   Ovisno o prispjelim radovima, iskristalizirao se projekt. Selektirano je 45 autorica i autora sa nešto više radova. Ostvarena je kolektivna izložbena prezentacija s radovima koji obrađuju doživljaj, značenje, interpretaciju pojma. Lokacija ovog susreta postaje Grožnjan, Grad umjetnika. Nadamo se da ćemo biti dobri domaćini…

kruzer novoga doba kako je akademija art nakon dva desetljeća postala vodeći digitalni čuvar baštine i tehnološki predvodnik ai foto

KRUZER NOVOGA DOBA: Kako je Akademija Art nakon dva desetljeća postala vodeći digitalni čuvar baštine i tehnološki predvodnik

Od skromnih početaka ispod zagrebačke katedrale na Kaptolu, preko regionalnog kulturnog kroničara, do suvremenog svjetskog portala u čijem redizajnu i transformaciji sudjeluju najbolji američki stručnjaci – Akademija Art slavi 20 godina postojanja i plovi snažnije nego ikada prije Od likovne galerije do globalne platforme…

pero pavlović nagrada

Dvostruko priznanje za neumskog pjesnika: Pero Pavlović dobitnik nagrada „Nikola Šop“ i međunarodne Nagrade za izvrsnost

Istaknuti neumski književnik Pero Pavlović u kratkom je razdoblju ostvario izniman uspjeh osvojivši dvije značajne književne nagrade – domaću nagradu „Nikola Šop“ za najbolju zbirku poezije te prestižnu međunarodnu Nagradu za izvrsnost za doprinos razvoju kulturnih odnosa Književna nagrada „Nikola Šop“ za zbirku „Bilinski…

prim. dr. oto kraml omiš kataklizma

Omiška kronika: Četiri haiku/senryu zapisa o vatrenoj katastrofi (2026.)

Dok televizijski ekran neumoljivo ponavlja dramatične kadrove, shvaćam koliko mi u ovom informativnom kaosu godi sažetost. Novinarski prilozi traju predugo, detalji se gomilaju prema senzacionalizmu, a um prirodno traži odmak i mir u čistoj formi. Prim. dr. Oto Kraml Kroz četiri kratka bljeska od…

ivana Žerovnik (7)

Osvrt na ciklus crno bijelih fotografija Ivane Žerovnik posvećen Zagrebu

Prepoznatljiva arhitektura, trag prošlih vremena i brojne skupine pješaka koje uronjene u vlastite brige i planove gotovo nevidljivo prolaze ulicama grad Miroslav Pelikan Fotografkinja Ivana Žerovnik suvremena je hrvatska umjetnica, autorica je niza sugestivnih ciklusa  većinom u boji, ali i u crno bijeloj varijanti…

novi digitalni dom domaće košarke

Novi digitalni dom domaće košarke: Hrvatski košarkaški savez predstavio redizajnirani web

Predstavljamo novi web Hrvatskog košarkaškog saveza, osmišljen kako bi svim ljubiteljima košarke ponudio modernije, brže i preglednije digitalno iskustvo Priredio: Boris Markuš Novi web donosi suvremen dizajn, jednostavniju navigaciju te svijetlu i tamnu temu, zahvaljujući kojima svaki korisnik može prilagoditi izgled stranice svojim željama. Posebna…

urednica venina

Akademija Art Zagreb – nacionalni medijski promotor 61. Vinkovačkih jeseni

61. Vinkovačke jeseni: „Vlak slavonske ravnice” – priča o ljudima, putu i tradiciji Venina Markuš Kulturni portal Akademija Art Zagreb i ove je godine nacionalni medijski promotor 61. Vinkovačkih jeseni, najveće slavonske manifestacije tradicije, folklora i kulturnog nasljeđa. Kao medij koji godinama prati i…

v. ivan pavao ii. – papa obitelji, nade i vječni prijatelj hrvatskog naroda

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (6): Sv. Ivan Pavao II. – Papa obitelji, nade i vječni prijatelj hrvatskog naroda

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s dubokim poštovanjem i ljubavlju okrećemo se liku svetog Ivana Pavla II., pape čiji je pontifikat ostavio neizbrisiv,…

feričanci 9. 9.26. radoš.od 1t

Balon s austrijskog vjenčanja sletio u vinograd u Feričancima

Među trsovima Enosophije pronašli su ga usred berbe. Vratili karticu mladencima uz tri odabrana vina, a onda ih pozvali da dođu u Feričance Pripremio: Tomislav Radić – foto: privatna arhiva Neobičan prizor dočekao je prije nekoliko dana berače u vinogradima Enosophije u Feričancima. Među…

elegantna šalica s latte artom — suptilna para se diže ai foto

Ekran okrenut prema dolje: Je li „digitalni bonton na kavi“ novi oblik skrivenog nepovjerenja?

Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi dodate kockicu tamne čokolade, dobivate savršen mikrosvemir u svojoj kategoriji –…

jučer smo bili ljeto. danas smo već jesen

Jučer smo bili ljeto. Danas smo već jesen

Jučer smo se kupali. Danas smo već malo stariji Venina Markuš Jučer smo se kupali. Jučer je voda bila topla onako kako zna biti samo na kraju ljeta – ne više srpanjska, ne više kolovoška, nego ona posebna, kasnoljetna toplina koja se drži za…

vedran Šipetar betrayal with a kiss (1) (1)

VEDRAN ŠILIPETAR IZLAŽE U BUDIMPEŠTI

Grafika „Betrayal with a Kiss” dio je međunarodne izložbe „Rock, Paper, Scissors” Pulski likovni umjetnik Vedran Šilipetar ovih se dana predstavlja na međunarodnoj skupnoj izložbi „Rock, Paper, Scissors” u Budimpešti. Izložba se održava u Golden Duck Gallery, a okuplja umjetnike iz čak 28 zemalja.…

pogled na padine Štirovnika sa kuka

LIJEPA DRŽAVA LIJEPO GORI

Gledam požar koji je zahvatio najviši vrh Lovćena, Štirovnik. Gledam poraz sistema, države i politike koja godinama ne uspijeva zaštititi ono što nam je priroda ostavila, a preci sačuvali Piše Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Gledam vatru kako guta Svetu planinu…