Petar Hranuelli uz intervenciju crteža Miše Filipovca FORMA U NAPETOSTI, od 29.5.

KONCEPTUALNI OKVIR

Ova izložba polazi od materije. U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i nepovratnost svake odluke. Svaki rez uspostavlja odnos koji više nije moguće poništiti. U tom procesu, forma ne nastaje kao završetak, već kao stabiliziran trenutak unutar kontinuiranog pregovaranja između namjere i materijala. Ciklus kaktusa razvija se kao struktura zadržanog kretanja. Vertikalne forme djeluju zatvoreno, ali u sebi nose potencijal rasta koji je istovremeno aktiviran i zaustavljen. Površina zadržava trag rada, odbijajući biti svedena na čistu formu. Napetost se ovdje ne prikazuje — ona je ugrađena. Unutar tog jasno definiranog polja materijalne kondenzacije, crteži Miše Filipovca pojavljuju se kao diskretan pomak prema drugom registru. Za razliku od Hranuellijevog zadržavanja, Filipovac uvodi fragment i pomicanje. Tijelo se ne stabilizira u figuri, već ostaje u stanju promjenjivosti, raslojavanja i prekida. Njegovi radovi ne uspostavljaju paralelni sustav, već blago destabiliziraju postojeći — otvarajući prostor u kojem se odnosi više ne zadržavaju, već razlažu i premještaju .Između ova dva pristupa ne uspostavlja se ravnoteža, već razlika u intenzitetu. Dok se kod Hranuellija forma kondenzira i zadržava, kod Filipovca ostaje u stalnom pomicanju. Forma u napetosti označava stanje u kojem forma ne proizlazi iz harmonije, već iz pritiska. Ona nije tema, već uvjet.

FORMA U NAPETOSTI
Petar Hranuelli
uz intervenciju crteža Miše Filipovca
 Galerija Aleksić, Karađorđeva 26, Kragujevac,  petak, 29. 05. 2026.
otvorenje  izložbe u 18 .00h 

PETAR HRANUELLI — AUTORSKA BILJEŠKA

Ciklus kaktusa nastaje iz potrebe da se forma uvede u snažniji pokret, ali bez gubitka njezine unutarnje napetosti. Prelazak s crteža na skulpturu mijenja način rada — od impulsa prema preciznosti, od linije prema volumenu, ali i način razmišljanja o formi kao nečemu što se ne projektira unaprijed, već se postupno uspostavlja kroz odnos s materijalom.Rad u kamenu podrazumijeva odnos u kojem materijal postavlja granice. Svaka intervencija zahtijeva odluku, a svaka odluka ostaje trajno upisana u formu. Za razliku od crteža, koji dopušta korekciju i povratak, skulptura ne nudi mogućnost revizije — ona inzistira na jasnoći postupka i odgovornosti prema svakom potezu.Forma se razvija kroz odnos suprotstavljenih načela — kontrola i spontanost, zatvorenost i kretanje, masa i njezin gubitak. Površina zadržava trag rada, održavajući vidljivim odnos između alata i materijala, ali i proces kroz koji forma nastaje.Raniji ciklusi, unatoč redukciji, nosili su izraženiju ljudsku komponentu. U novijim radovima ta se komponenta ne gubi, već se povlači u unutarnju strukturu forme, gdje ostaje prisutna kao latentni sloj.Motiv kaktusa nije prikaz prirode, već način da se forma dovede u stanje zadržanog rasta — između pokreta i njegovog zaustavljanja, između ekspanzije i kontrole. U tom smislu, skulptura ne predstavlja oblik, već stanje u kojem se materija aktivira.

PETAR HRANUELLI — BIOGRAFIJA

Petar Hranuelli (rođen 1975. godine u Supetru, Hrvatska) suvremeni je kipar čiji se rad zasniva na dugotrajnom istraživanju forme u neposrednom odnosu s materijalom, pri čemu kamen zauzima središnje mjesto u njegovoj umjetničkoj praksi.Formativne godine proveo je na otoku Braču, prostoru koji trajno određuje njegov odnos prema materiji, prostoru i kontinuitetu kiparske tradicije.Od 1994. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realizirajući preko sedamdeset samostalnih i više od stotinu trideset skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja za skulpturu na međunarodnim bijenaliima i selektiranim izložbama suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira reduciran, ali snažan oblikovni izraz, u kojemu se istražuje odnos mase, pokreta i unutarnje napetosti forme. Skulpture nastaju kroz proces u kojemu materijal ne predstavlja sredstvo, već aktivnog sudionika u oblikovanju, određujući tijek i granice rada.Radovi Petra Hranuellija nalaze se u muzejskim kolekcijama, galerijama i značajnim privatnim zbirkama u Europi i šire, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju, Španjolsku, Švicarsku, Tursku i Sjedinjene Američke Države.O njegovom radu pisali su istaknuti likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, potvrđujući njegovu poziciju unutar suvremene kiparske scene.Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i radi u Zagrebu.

MIŠO FILIPOVAC — AUTORSKA BILJEŠKA

Nova serija radova razvija se kao nastavak ranijih istraživanja, ali s pomakom prema unutarnjem prostoru i samom procesu rada.

Crtež ostaje osnovno sredstvo, ali se njegov status mijenja. Fragmenti nastajućih i prethodnih radova izdvajaju se, umnožavaju i ponovno uspostavljaju kroz postupak kolažiranja. Na taj način slika ne funkcionira kao zatvorena cjelina, već kao promjenjiva struktura u kojoj elementi opstaju u različitim odnosima.

Tijelo se u ovim radovima ne stabilizira u jedinstvenoj formi. Ono je izloženo pritiscima, fragmentirano i raslojeno, ali upravo kroz tu nestabilnost zadržava mogućnost autonomije. Umjesto reprezentacije, tijelo funkcionira kao polje unutarnjih odnosa u kojem se isprepliću različita stanja.

Kolor ima funkcionalnu ulogu. Plava se uspostavlja kao prostor dubine i otvorenosti, dok crvena uvodi prekid i intenzitet, naglašavajući tjelesnost i unutarnji konflikt. Bez prisutnosti figure, ove bi površine ostale zatvorene; tijelo održava njihovu dinamiku.

Radovi ne teže konačnom obliku. Oni ostaju u stanju privremene konfiguracije, podložni promjeni i ponovnom čitanju. U tom procesu, slika ne završava, već se kontinuirano preispituje.

MIŠO FILIPOVAC — BIOGRAFIJA

Mišo Filipovac (rođen 1987. godine u Bajinoj Bašti, Srbija) suvremeni je umjetnik čija se praksa razvija kroz dugotrajno istraživanje crteža kao osnovnog medija i njegovih mogućnosti u suvremenom likovnom izrazu.Obrazovanje je započeo u Umjetničkoj školi u Užicu, na odjelu za konzervaciju i restauraciju, nakon čega je diplomirao na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu, na odjelu za zidno slikarstvo, gdje je završio preddiplomski i diplomski studij kao student generacije. Doktorski umjetnički studij završio je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu.Od 2011. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realiziravši 28 samostalnih i oko 200 skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja u području suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira kontinuirano istraživanje figure i njezinog odnosa prema prostoru slike, pri čemu crtež zauzima središnje mjesto kao sredstvo artikulacije različitih stanja i narativnih struktura. U novijim radovima razvija pristup zasnovan na fragmentaciji i ponovnom uspostavljanju slike, kroz postupke koji uvode složeniji odnos između slike, procesa i vremena.Radovi Miše Filipovca nalaze se u zbirkama kulturnih institucija, galerija i privatnih kolekcija u zemlji i inozemstvu.Član je ULUS-a (Udruženja likovnih umjetnika Srbije). Predaje na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu.