ŽELIM! - Slikovnica MARIJANE KRIŽANOVIĆ povodom Međunarodnog dana obitelji i Međunarodnog dana djeteta |

Marijana Križanović: Želim!
snažna slikovnica koja slavi dječju slobodu, igru i snagu želja

Uoči obilježavanja Međunarodnog dana obitelji i Međunarodnog dana djeteta, slikovnica Želim! autorice Marijane Križanović, ilustratorice Nene Pavelić, u izdanju V.B.Z.-a, koju je uredila Aleksandra Stella Škec, nježno podsjeća na ono što djetinjstvo doista jest.

U vremenu kada su dječji dani često ispunjeni pravilima, obavezama i stalnim usmjeravanjem, ova topla i poticajna slikovnica donosi osvježenje i vraća fokus na ono temeljno: slobodu, igru i iskrene dječje želje. Ona ne ostaje samo na razini čitanja, već potiče dijete na razmišljanje, slobodno izražavanje i aktivno sudjelovanje u igri i vlastitom djetinjstvu.

Već na samome početku, snažna misao Paula Coelha usmjerava čitatelja prema suštini:

„Dijete može naučiti odrasle tri stvari:

biti sretan bez razloga,

uvijek se znati zabaviti i

svim srcem tražiti ono što želi.“

Upravo ta ideja prožima cijelu slikovnicu:

dijete je biće koje prirodno traži radost, slobodu, pokret kroz vlastito iskustvo, bez opterećenja strahovima i pretjeranom kontrolom.

SLOBODA KROZ IGRU I RITAM

U razigranim i ritmičnim stihovima, autorica slavi slobodu djetinjstva i važnost igre kao temelja odrastanja:

„Roditelji, djeco draga,

sloboda je poput blaga,

svi u pijesak, travu, blato

jer igra je čisto zlato!“

Igra se ovdje prikazuje i kao temeljni način učenja i odnosa prema svijetu. Jezik slikovnice je pjevan i lako pamtljiv, a poruka je vrlo jasna:

dijete raste kroz pokret, iskustvo i spontano istraživanje.

OD ZABRANA PREMA ŽELJI

Središnji dio slikovnice oblikovan je kroz niz zabrana iz svijeta odraslih:

„Ne u pijesak, ne u blato,

tepaju mi, nemoj, zlato!

A pravilo vrijedi prvo,

ni slučajno ne na drvo!“

„Nemoj zimi biti bos,

procurit će tebi nos!

Ne na beton, ne u travu,

jedi uvijek hranu zdravu!“

„I ne trči jer ćeš pasti,

od slatkiša nećeš rasti!

Ne u krevet tako kasno,

ne hihoći se preglasno!“

„Ne na sunce kad je vruće,

ne proviruj tad iz kuće!

Ne bez šlapa po parketu,

ne prilazi vatrometu!“

Ovi stihovi stvaraju osjećaj ograničenja i stalnog usmjeravanja „helikopter roditelja“. Nižu se zabrane koje su poznate gotovo svakoj obitelji. Svijet odraslih prikazan je kroz brigu i kontrolu, u kojem se sigurnost često stavlja ispred slobode iskustva.

Upravo zato dolazi i ključni prijelaz u kojem se jasno vidi unutarnji pomak. Zabrane više nisu samo vanjske, nego postaju unutarnji glas. Dječji „inat” se ne prikazuje kao negativnost, već kao prirodna reakcija i pokušaj očuvanja vlastitog prostora slobode.

Slikovnica nježno podsjeća da iza svake roditeljske brige stoji ljubav, ali i da iza dječjeg inata često stoji prirodna potreba za vlastitom slobodom i otkrivanjem svijeta.

“Stalno čujem ne u glavi,

pa se inat sam pojavi!

Na meni se koplja lome,

želim biti svoj na svome!”

Slikovnica posebno naglašava važnost izražavanja želja i unutarnjih potreba. Autorica djecu potiče da govore jasno i hrabro, bez imalo straha:

„Kad želite nešto strasno,
recite to vrlo jasno,
ostvarite svoje želje,
uz obitelj, prijatelje!“

U tim riječima nalazi se poticaj na samopouzdanje i vjeru u vlastite mogućnosti, ali se istovremeno ukazuje i na važnost podrške okoline.

EKSPLOZIJA DJEČJIH OSJEĆAJA

Nakon niza zabrana slijedi snažna afirmacija dječjih želja. Pravi emotivni vrhunac u slikovnici je kada dijete napokon progovori vlastitim glasom:

“Želim na snijeg i u travu,

i mazati blatom glavu,

bez salveta ručak jesti,

a na beton s guštom sjesti!“

„Želim zimi biti bos,

pa neka mi curi nos!

Želim jurit s vrha brijega,

grudati se s puno snijega!“

„Smijati se želim glasno

i plesati brzo, strasno!

Želim nekad leći kasno,

neka svima bude jasno!“

„Želim piti hladnu vodu,

uživati svu slobodu!

Na drvo se penjat želim,

pustite me, kad vam velim!

Ovi dječji stihovi svjesno vraćaju pokret i osjetilno iskustvo u središte djetinjstva. Ono što je odraslima često nepoželjno, u dječjoj perspektivi postaje prostor radosti, istraživanja i slobode. Dijete ne traži savršenstvo niti materijalne stvari. Ono želi osjetiti život punim plućima: trčati, penjati se, pasti, zaprljati se, smijati se glasno i stvarati uspomene kroz vlastito iskustvo.

Slikovnica Želim! snažno se povezuje s porukom Međunarodnog dana obitelji jer podsjeća da obitelj nije samo mjesto zaštite i pravila, nego i prostor u kojem dijete treba imati priliku razvijati svoju osobnost, maštu i samostalnost. Ljubav, razumijevanje, prihvaćanje i sloboda iznimno su važni za zdravo i sretno odrastanje.

Istodobno, uoči Međunarodnog dana djeteta, ova slikovnica služi i kao podsjetnik odraslima koliko je važno čuti dječji glas i dopustiti djeci da odrastaju kroz igru, vlastito iskustvo i slobodu.

Upravo u sposobnosti da autentično prenese dječju emociju i njihov unutarnji svijet krije se posebnost autoričina pisanja. Marijana Križanović stvara stihove koji pršte dječjom energijom, buntom, humorom i iskrenošću, zbog čega ih djeca osjećaju bliskima, a odrasli u njima prepoznaju vlastite svakodnevne odnose s djecom.

SUKOB SVIJETA ODRASLIH I DJEČJE POTREBE

“Tata gunđa, mama viče,

a mene se to ne tiče.

Muku muče, brinu, prijete,

a ja želim jer sam dijete!”

U ovim stihovima se ne prekida odnos s roditeljima, nego se jasno postavlja granica između brige i kontrole. Rečenica “jer sam dijete” postaje snažna dječja izjava identiteta i prava na vlastiti doživljaj svijeta.

SINERGIJA TEKSTA I ILUSTRACIJA – SRCE SLIKOVNICE

Posebnu čar slikovnici daju ilustracije Nene Pavelić koje cijelu priču podižu na još višu umjetničku razinu.

Ilustracije su živopisne, suvremene, razigrane, pomno razrađene i pune emocija. Duhoviti detalji savršeno prate ritmično protočan i zvučno pamtljiv ritam stihova te stvaraju svijet u kojem dječja mašta slobodno diše, a dinamika i koloritet ilustracija stvara autentični osjećaj radosti i spontanosti dodatno naglašavajući unutarnji razvoj priče.

Tekst doslovno pršti pjesničkim slikama koje potiču maštu, pokret i slobodnu igru, a upravo ta razigranost otvorila je prostor ilustratorici za iznimnu vizualnu nadogradnju.

Vrlo zanimljiv i simbolički snažan detalj nalazimo već na predlistu i zalistu slikovnice.

Na predlistu nebom lebde dronovi koji nose poruke zabrana, njih 16, poput:

„Ne skači!“,

„Ne jurcaj!“,

„Ne hodaj bos!“,

„Ne smiješ!“,

„Ne spuštaj se!“…

stvarajući dojam svijeta u kojem dijete neprestano netko nadzire i upozorava.

Nasuprot tome, zalist slikovnice donosi potpuno drugačiju atmosferu. Ondje se pojavljuju poruke podrške, ohrabrenja i slobode, također njih 16, poput:

„Trči!“,

„Penji se!“,

„Ti to možeš!“,

„Uživaj svu slobodu!“,

„Lezi u travu!“,

„Hrabro naprijed!“….

Taj snažan vizualni kontrast između zabrana i ohrabrenja, jedna je od najljepših umjetničkih i emotivnih poruka cijele slikovnice.

Posebno je dojmljiva scena dječaka koji bosonog i zaprljan blatom bezbrižno stoji uz vodu, koja nam vizualno prenosi ono što svako dijete osjeća kada ga odrasli pokušavaju previše zaštititi.
Upravo spoj autoričine poetske topline i duhovitosti, s jasnim prijelazom, od ograničenja prema oslobađajućem izrazu želje te izražajnih ilustracija čini ovu slikovnicu iznimno skladnom, cjelovitom i privlačnom najmlađim čitateljima, ali i odraslima koji u njoj prepoznaju univerzalne vrijednosti djetinjstva.

INTERAKTIVNOST SLIKOVNICE

Interaktivni dio na kraju slikovnice dodatno obogaćuje čitateljsko iskustvo. Dijete nije samo promatrač, već aktivni sudionik i time se čitanje pretvara u osobni prostor izražavanja i mašte:

“Što ti, drago dijete, želiš

i čemu se baš veseliš?

Želje svoje sad napiši,

oslikaj ih il’ nariši!”

Autorica se dubokom i emotivnom porukom obraća i roditeljima, podsjećajući ih na ono što djeci doista treba i to je najveća vrijednost ove slikovnice:

„Dijete želi poštovanje,

slobodu i poticanje,

nesputanost, radovanje,

nestašluke, hihotanje.“

A u ovoj najvažnijoj poruci koja nadilazi stranice slikovnice i ostaje kao trajni podsjetnik na važnost razumijevanja i prihvaćanja dječje prirode nalazi se srce ove iznimne slikovnice:

„Iako si velik, svijete,

probudi u sebi dijete!“

ODA DJETETU DANAŠNJICE

Slikovnica Želim! autorice Marijane Križanović je autentična, edukativna, duhovita i emotivna oda djetetu današnjice, njegovoj potrebi za slobodom, igrom i vlastitim iskustvom odrastanja. Ona nas vraća u trenutke igre, smijeha i maštanja, potiče djecu da sanjaju i izražavaju se, a odrasle da zastanu i ponovno otkriju dijete u sebi.

Namijenjena je djeci, roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima, a napisana je pitko i vrlo blisko dječjem načinu razmišljanja. Rima prirodno uvlači male čitatelje u priču, budi emocije i omogućuje im da lako pamte stihove koji će im dugo ostati u mislima.
U vremenu kada djeca prebrzo odrastaju, a odrasli sve češće zaboravljaju koliko je igra važna za razvoj, slikovnica Želim! vraća nas onome što je svakom djetetu najpotrebnije:

slobodi da istražuje, mašta, pada, ustaje i jednostavno bude dijete.

Kroz ritmične stihove Marijane Križanović i snažnu vizualnu komponentu Nene Pavelić, slikovnica Želim! gradi bolji svijet u kojem se dječja želja promatra kao pokretač razvoja. U toj povezanosti riječi i slika, toplini i iskrenosti leži njezina snaga kao jasan podsjetnik da je igra prirodni jezik djetinjstva, a želja njegov prvi korak prema sreći.

Slikovnica Želim! nudi poziv na igru, istraživanje i slobodu da djeca budu ono što jesu. I upravo zato ostavlja duboki trag, a kroz jednostavnost dječjeg glasa prepoznaje se važna poruka koju odrasli često zaboravljaju: da je pravo na bezbrižnost i igru iznimno važno i dragocjeno.

Autorica Marijana Križanović (Moj tata, 2023.) i ilustratorica Nena Pavelić (Kamo ćemo večeras?, 2024.) dobitnice su nagrade Ovca u kutiji dječjeg žirija za najbolju hrvatsku slikovnicu u 2023. i 2024. godini.

Slikovnica Želim!

Tekst: Marijana Križanović

Ilustracije: Nena Pavelić

Izdavač: V.B.Z.

Urednica: Aleksandra Stella Škec

Pogovor slikovnici napisala: Sanja Margeta

BRAVO ŽENA ZNA

Tri žene koje vjeruju da velike promjene počinju u malim sredinama

Upoznajte Lidiju, Nikolinu i Dunju, žene iz karlovačkog kraja koje dokazuju da se u malim sredinama žive veliki snovi Dorijan Elezović Tri žene, jedna zaklada i velika ideja: kako Jaškovo […]

TURIZAM

PONOVNO OŽIVLJAVA STARI GRAD NOVOG VINODOLSKOG

U Novom Vinodolskom 15. srpnja održat će večer ispunjena glazbom, gastronomijom i kulturnom baštinom Pripremio: Tomislav Radić Posjetitelje očekuje i poseban kutak posvećen tradiciji pčelarstva te demonstracija obrade vune na […]

GLAZBA

Da mi je more – Novi singl benda Rode

Zagrebački bend Rode izdaje svoj debitantski singl i spot. Ljetnom pjesmom “Da mi je more” najavljuju i svoj debitantski album kojeg će obilježiti niz žanrova, od bluesa i rocka, pa […]

INTERVJU IZLOŽBE

Ikosaedar: Od polimera do digitalnog koda Ante Barišića

Dubrovački umjetnik Ante Barišić u novom ciklusu povezuje sjećanja na Montreal ’72, suradnju s Richterom i Pejakovićem te vizionarski dijalog s umjetnom inteligencijom Miroslav Pelikan Možemo reći kako nas ovai […]

IZLOŽBE

S OTVORENJA IZLOŽBE TISJE KLJAKOVIĆ BRAIĆ

Izložba obuhvaća četrdesetak ilustracija izvedenih flomasterom i akrilom na papiru te desetak slika u tehnici akrila na dasci Uz iznimno velik interes publike, u četvrtak, 9. srpnja 2026., u Hrvatskom muzeju […]

BRAVO IZLOŽBE

Bijenale slikarstva u Vukovaru

U Galeriji “Oranžerija” Gradskog muzeja Vukovar svečano je otvoreno 8. bijenala slikarstva, manifestacija u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika i u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar Pripremio: Tomislav Radić Nakon premijernog otvorenja u Varaždinu te predstavljanja u Galeriji Klovićevi dvori […]