Skip to content

DODIJELJENE NAGRADE 22. ZAGREBDOXA

Veliki pečat osvojio je film Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi u Međunarodnoj te Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar u Regionalnoj konkurenciji, dok je Mali pečat za najbolji kratkometražni film osvojio film Omama, Martina Herra

Ana Petričić Gojanović

U subotu, 26. travnja, s početkom u 18 sati, na svečanoj dodjeli nagrada proglašeni su pobjednički filmovi dvadeset drugog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. Na festivalu koji je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren prošle nedjelje publika je imala priliku pogledati čak 112 dokumentarnih ostvarenja u šesnaest programskih cjelina, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset filmova u Međunarodnoj  i osamnaest filmova u Regionalnoj konkurenciji.

Međunarodni žiri čiji su članovi bili David Borenstein, Christian Frei i Oliver Sertić dodijelio je Veliki pečat filmu Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi. „Snažan i poetičan film nastao prema fascinantnoj suradnji. Svi formalni elementi filma imaju jasnu svrhu u prikazivanju aktualne globalne teme kroz sirovu i intimnu perspektivu jednog nezaboravnog lika. Sorayin iskreni portret njezine borbe još ćemo dugo pamtiti“ stoji u obrazloženju žirija.

Posebno priznanje u Međunarodnoj konkurenciji 22. ZagrebDoxa dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Zadivila nas je gotovo taktilna slikovnost u prikazivanju preživljavanja pod pritiskom okrutnih uvjeta rada.“

U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar, a odluku je donio Regionalni žiri čiji su članovi bili Dalija Dozet i Clara Trischler. „Dok polako razotkriva tradiciju koja nestaje u suvremenim društvu, redateljica atmosferično bilježi i surovi planinski krajolik i nježne veze među glavnim likovima, braćom koja se međusobno oslovljavaju kao direktor, heroj, kauboj i šegrt. Kroz često duhovite ali i prerano odrasle a povremeno i ljute interakcije, bratska bliskost prelazi platno i postaje opipljiva. Ovi su likovi morali odrasti prebrzo, provodeći mjesece tamo gore, učeći se kako psovati, pušiti i biti kauboji. Bez signala, bez cesta, bez škole i s vrlo malo drugih ljudskih kontakata, čini se da su posljednji koji su ostali. I kao takvi, prisiljeni su pronaći svoje mjesto u svijetu. Očaravajući vizualni jezik i zvučni krajolik filma odvodi nas u meditativno stanje, dok istovremeno duboko propituje napetost života uhvaćenog između slobode i svrhe vlastitog postojanja.“

Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je filmu Mirna dolina, Sebastijana Borovčaka. „Film posvećen mnogim nevidljivim ljudima među nama koji iza sebe nisu ostavili nikakav trag, krečući se kroz minska polja, guste šume i ledene zime, ostavljajući svoje najdraže iza sebe. Ovaj dramaturški elokventan film precizno prati protagonisticu u želji da otkrije odjeke nestalih, nudeći nam nježnu i poetsku perspektivu, dok istodobno postavlja važna pitanja o ljudima koje europski migracijski sustav odlučuje zaboraviti.“

Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Jamillah van der Hulst,  Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko osvojio je film Omama, Martina Herra. „Za izvrsnu uporabu kombinirane tehnike kojom se slika dirljiv i iskren portret članice obitelji koja razmišlja o životu, smrti i samoći.“

Posebno priznanje istog žirija dobio je film Zemlja muškaraca, Mariam Bakacho Khatchvani. “ Za gorak prikaz hrabrosti u jeku sistemske opresije i kulturnih uvjerenja, žiri nagrađuje posebnim priznanjem film Zemlja muškaraca. Kroz intimne vérité opservacije, ovaj film donosi rijedak pogled na unutarnji sukob unutar zajednice, omogućujući likovima da u potpunosti budu ono što jesu.“

U istom sastavu, dakle Jamillah van der Hulst, Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko odlučivao je i Mladi žiri, a Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Ekipa i kamera kao da su zbilja bili uronjeni u selo. Upravo je zato mikrokozmos grada prikazan vrlo dobro i različiti aspekti života prikazani su realistično. Zvuk je bio važan aspekt koji je učinio rudnik zasebnim likom u filmu.“

Nagrada Movies That Matter, za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava dodijelio je žiri u sastavu: Ondrej Kamenicky, Maja Prettner i Lidija Zelović, a pripala je filmu Lomeći prepreke, Mohammadreze Eynija i Sare Khaki. “Nagradu Movies That Matter odlučili smo dati filmu koji otkriva svakodnevnu borbu za dostojanstvo, jednakost i slobodu kroz intimna razmišljanja glavnog lika. Lika koji na početku osnažuje svoju neposrednu okolinu, no njezina se osnaženost zatim počinje širiti. Ona daje nadu, ne samo onima u filmu, nego i gledateljima. Film pažljivo prikazuje sukob glasa pojedinca i represivnog sustava, a rezultat je rad koji je i osoban i univerzalan – svjedočanstvo snage otpora, ali i njezine cijene. Portret nesvakidašnje odlučne žene na motociklu u zabačenom selu u Iranu. S nepokolebljivom energijom ona se hrabro suprotstavlja izazovima duboko usidrenima u tradicionalnom društvu. Nagradu dobiva film koji ne priča samo priču o jednoj ženi, nego ujedno donosi i aktualno promišljanje o svijetu gdje temeljna prava žena još uvijek nisu datost.“

Članice međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, Petra Belc, Isabel Jacobs i Ana Stanić dodijelile su istoimenu nagradu filmu Slet 1988, Marte Popivoda. „Marta Popivoda dovodi višestruke slojeve u dijalog opisujući luk između prošlosti i sadašnjosti kroz tijelo plesačice. U sažetoj formi na granici eksperimentalnog i dokumentarnog filma, Slet 1988 pokazuje koliko snažno film može reartikulirati složena, neriješena politička pitanja. Potaknuo je žustru raspravu među nama, ukazujući na pun eksplozivan potencijal medija kada se upotrijebi s jasnom umjetničkom vizijom“ stoji u objašnjenju.

O nagradi Teen Dox, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa odlučivali su učenici zagrebačke X. gimnazije Ivan Supek, a nagradu je osvojio film Sjećanja prozora, Mehraneh Salimian i Amina Pakparvara. “U središtu filma nalazi se suvremena stvarnost obilježena društvenim nemirima i osobnim borbama, no ono što ga čini posebnim jest način na koji tu stvarnost približava gledatelju. Film umjetnički prikazuje društvene nemire i osobne borbe. Gledatelja uvlači u stvarnost likova i stvara snažan emotivni dojam.“ Posebno priznanje Teen žirija osvojio je film Ono što mi krade san, Niklasa Gyberg Ivarssona. „Intiman i snažan dokumentarac koji se ne oslanja na radnju, već na iskrene ispovijedi protagonista o strahovima, nesigurnostima i svakodnevnim borbama. Različite perspektive likova iz više zemalja omogućuju poistovjećivanje i osvještavanje vlastitih tjeskoba.”

Nagradu Počasni Veliki pečat koja se dodjeljuje autorima koji su kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i decenijama, a dodjeljuje je umjetnički direktor festivala Nenad Puhovski, dodijeljena je švicarskom redatelju i producentu Christianu Freiju jednom od najutjecajnijih suvremenih dokumentarista čiji odvažni i istinoljubivi filmovi donose prodorne i intimne portrete ljudi u ekstremnim situacijama te pokrivaju širok spektar tema koje opterećuju sudbinu čovječanstva poput rata, tehnologije i velikih društvenih mijena. Na ZagrebDoxu smo u sklopu retrospektivnog programa imali priliku pogledati pet njegovih filma – Krivica, Besani u New Yorku, Ratni fotoreporter, Svemirski turisti i Postanak 2.0.

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se u kinima Kaptol Boutiquea do 26. travnja 2026. godine.

ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Društva hrvatskih filmskih autora i Turističke zajednice Grada Zagreba.

Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na službenoj stranici http://zagrebdox.net/ te na društvenim mrežama festivala.

Fotografije iz filmova za slobodnu objavu : STILLS NAGRAĐENIH FILMOVA
Traileri nagrađenih filmova za slobodnu objavu: TRAILERI
Fotografije: Lukša Marotti – DODJELA NAGRADA_22.ZAGREBDOX

ana cerovski anĐeo kombinirana tehnika platno 2021

Humanitarni čin umjetnika: Online izložba slika za obnovu potresom stradale crkve u Čučerju

Povodom velike 825. obljetnice spomena župe Čučerje (Zagreb), Hrvatsko katoličko liječničko društvo, Podružnica “Branimir Richter” u Zagrebu (HKLD) doniralo je župi Pohoda Blažene Djevice Marije vrijednu zbirku od 60 umjetničkih djela. Sva prikupljena…

mate turić radionica (1)

Radost koja spaja generacije: Kako su lego brodovi u atelijeru Mate CROate pokrenuli vjetar istinske stvarnosti

Nesvakidašnja kreativna radionica u Banovu pokraj Vrbovca okupila je sudionike od 3 do 73 godine. Kroz igru i zajedništvo poslana je snažna poruka o važnosti autentičnog življenja, pravde i iskrene ljudske duše. U…

sveti padre pio

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (19): Sveti Padre Pio iz Pietrelcine – Nositelj Kristovih rana, nebeski posrednik i tiha snaga molitve

Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U devetnaestom nastavku našeg serijala poniremo u mistične dubine vjere kroz lik Svetog…

brušeni dijamant suvremenog novinarstva meta ai foto

Sve je kultura – Kada tehnologija i život postanu čista vizualna umjetnost

Jutrošnji raspon tema na portalu Akademija Art briše stare granice. Dokazali smo da u pravoj sinergiji nema ladica: ekologija, nautika, dom i prehrana postali su dio jedinstvene estetske cjeline koja slavi radost življenja.…

autentična drvena hiža od hrastovine na blagom brijegu, zlatno jantarno lišće, jutarnja izmaglica i toplo sunce kroz granje meta ai

Miris hrastovine i šapat jeseni – Kako stare drvene kuće čuvaju dušu i postaju vizija održive budućnosti

Dok prve jesenje magle obavijaju pitome brežuljke, autohtone drvene hiže podsjećaju nas na snagu tradicije koja ne prolazi. One nisu tek spomenici prošlosti, već najplemenitiji putokaz za ekološku gradnju modernog doba Postoji posebna,…

dinamičan udarac na klasičnu kožnu loptu, sočna zelena trava s jutarnjom rosom meta ai foto

Lekcija od najboljih – Zašto poraz od 4:1 protiv Španjolske nije tragedija, već praznik nogometne estetike?

Sinoćnji ogled u kojem je Španjolska slavila protiv Vatrenih pokazao je punu ljepotu igre na vrhunskoj razini. Kada na terenu prepoznaš čistu nogometnu umjetnost, mjesta za dramu nema – ostaje samo pljesak majstorima.…

moderan tablet u prvom planu prikazuje kolaž svega što smo jutros napravili — mekane jesenske šumske stazice, vintage crveni auto i duboki plavi morski horizont meta ai foto

KOMENTAR: Umjetnost prelistavanja – Kako portal Akademija Art bez ograničenja spaja širinu tema i boje sezone

Jutrošnji pogled na naslovnicu otkriva novu dimenziju digitalnog prostora: od kofeinske psihologije do morskih horizonata, tehnologija i urednički rukopis stvaraju ritam koji ne umara, već inspirira. Kada čitatelj danas otvori naslovnicu portala Akademija…

klasična drvena jedrilica, tikovina paluba na mirnom dubokom jadranu, jesensko jutro, keramička šalica s kavom meta ai foto

Tišina horizonta – Zašto nas beskrajno plavetnilo uči zaboravljenoj umjetnosti usporavanja?

Kada odlijepimo pogled od kopna i prepustimo se ritmu valova, shvaćamo da plovidba nije samo putovanje kroz prostor. To je povratak onom iskonskom, analognom miru u kojem vrijeme gubi svoju hitnost. Ima nešto…

rustikalna drvena stazica ulazi u maglovitu hrvatsku šumu u ranu jesen meta ai foto

Šapat tihe šume – Zašto nam je u doba opće digitalizacije potreban organski reset?

Povratak prirodi nije samo ekološki trend, već iskonska ljudska potreba. Kako nas miris vlažne zemlje i jesenje lišće uče spoznaji da prave, dugovječne vrijednosti nikada ne gube svoj kod. U svijetu u kojem…

predivni rustikalni stol s predimenzioniranim mjedenim ključem, okružen letećim šarenim mjehurićima misli i prskanjima boje meta ai foto

Gdje su mi ključevi? – Zašto zapravo zaboravljamo male stvari i zašto je to dobra vijest za naš um

Kratki, zabavni pogled na svakodnevnu amneziju. Znanstvenici dokazuju da gubljenje sitnica nije mana, već znak da Vaš mozak radi prostor za kreativnost. Koliko ste puta u životu stajali nasred dnevnog boravka, s jednom…

uglačani vintage crimson sportaš iz 70 ih na obalnoj cesti u zalasku, zlatno sunce se odbija od metala, kinematografsko, nostalgično i premium meta ai foto

Estetika u pokretu – Zašto nas klasični automobili fasciniraju više od modernih električnih jurilica?

Pogled na dizajn koji ima dušu. Dok tehnologija juri prema autonomnoj vožnji, nostalgija za analognim vremenima i čistim oblicima postaje sve jača. Moderni automobili danas su zapravo računala na kotačima. Nevjerojatno su brzi,…

topli minimalistički stol uz prozor, lampica koja žari, keramička vaza sa zlatnim jesenskim lišćem i drveni notes meta ai foto

Moć detalja – Kako u samo 5 minuta unijeti jesenju toplinu u radni prostor ili dnevni boravak?

Zaboravite na skupe renovacije. Skandinavski recept za “hygge” atmosferu skriva se u pravilnom osvjetljenju i prirodnim elementima. Naš dom je naše utočište, no u jesenjim danima kada se dani skraćuju, radni stol ili…