Skip to content

DODIJELJENE NAGRADE 22. ZAGREBDOXA

Veliki pečat osvojio je film Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi u Međunarodnoj te Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar u Regionalnoj konkurenciji, dok je Mali pečat za najbolji kratkometražni film osvojio film Omama, Martina Herra

Ana Petričić Gojanović

U subotu, 26. travnja, s početkom u 18 sati, na svečanoj dodjeli nagrada proglašeni su pobjednički filmovi dvadeset drugog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. Na festivalu koji je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren prošle nedjelje publika je imala priliku pogledati čak 112 dokumentarnih ostvarenja u šesnaest programskih cjelina, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset filmova u Međunarodnoj  i osamnaest filmova u Regionalnoj konkurenciji.

Međunarodni žiri čiji su članovi bili David Borenstein, Christian Frei i Oliver Sertić dodijelio je Veliki pečat filmu Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi. „Snažan i poetičan film nastao prema fascinantnoj suradnji. Svi formalni elementi filma imaju jasnu svrhu u prikazivanju aktualne globalne teme kroz sirovu i intimnu perspektivu jednog nezaboravnog lika. Sorayin iskreni portret njezine borbe još ćemo dugo pamtiti“ stoji u obrazloženju žirija.

Posebno priznanje u Međunarodnoj konkurenciji 22. ZagrebDoxa dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Zadivila nas je gotovo taktilna slikovnost u prikazivanju preživljavanja pod pritiskom okrutnih uvjeta rada.“

U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar, a odluku je donio Regionalni žiri čiji su članovi bili Dalija Dozet i Clara Trischler. „Dok polako razotkriva tradiciju koja nestaje u suvremenim društvu, redateljica atmosferično bilježi i surovi planinski krajolik i nježne veze među glavnim likovima, braćom koja se međusobno oslovljavaju kao direktor, heroj, kauboj i šegrt. Kroz često duhovite ali i prerano odrasle a povremeno i ljute interakcije, bratska bliskost prelazi platno i postaje opipljiva. Ovi su likovi morali odrasti prebrzo, provodeći mjesece tamo gore, učeći se kako psovati, pušiti i biti kauboji. Bez signala, bez cesta, bez škole i s vrlo malo drugih ljudskih kontakata, čini se da su posljednji koji su ostali. I kao takvi, prisiljeni su pronaći svoje mjesto u svijetu. Očaravajući vizualni jezik i zvučni krajolik filma odvodi nas u meditativno stanje, dok istovremeno duboko propituje napetost života uhvaćenog između slobode i svrhe vlastitog postojanja.“

Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je filmu Mirna dolina, Sebastijana Borovčaka. „Film posvećen mnogim nevidljivim ljudima među nama koji iza sebe nisu ostavili nikakav trag, krečući se kroz minska polja, guste šume i ledene zime, ostavljajući svoje najdraže iza sebe. Ovaj dramaturški elokventan film precizno prati protagonisticu u želji da otkrije odjeke nestalih, nudeći nam nježnu i poetsku perspektivu, dok istodobno postavlja važna pitanja o ljudima koje europski migracijski sustav odlučuje zaboraviti.“

Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Jamillah van der Hulst,  Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko osvojio je film Omama, Martina Herra. „Za izvrsnu uporabu kombinirane tehnike kojom se slika dirljiv i iskren portret članice obitelji koja razmišlja o životu, smrti i samoći.“

Posebno priznanje istog žirija dobio je film Zemlja muškaraca, Mariam Bakacho Khatchvani. “ Za gorak prikaz hrabrosti u jeku sistemske opresije i kulturnih uvjerenja, žiri nagrađuje posebnim priznanjem film Zemlja muškaraca. Kroz intimne vérité opservacije, ovaj film donosi rijedak pogled na unutarnji sukob unutar zajednice, omogućujući likovima da u potpunosti budu ono što jesu.“

U istom sastavu, dakle Jamillah van der Hulst, Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko odlučivao je i Mladi žiri, a Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Ekipa i kamera kao da su zbilja bili uronjeni u selo. Upravo je zato mikrokozmos grada prikazan vrlo dobro i različiti aspekti života prikazani su realistično. Zvuk je bio važan aspekt koji je učinio rudnik zasebnim likom u filmu.“

Nagrada Movies That Matter, za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava dodijelio je žiri u sastavu: Ondrej Kamenicky, Maja Prettner i Lidija Zelović, a pripala je filmu Lomeći prepreke, Mohammadreze Eynija i Sare Khaki. “Nagradu Movies That Matter odlučili smo dati filmu koji otkriva svakodnevnu borbu za dostojanstvo, jednakost i slobodu kroz intimna razmišljanja glavnog lika. Lika koji na početku osnažuje svoju neposrednu okolinu, no njezina se osnaženost zatim počinje širiti. Ona daje nadu, ne samo onima u filmu, nego i gledateljima. Film pažljivo prikazuje sukob glasa pojedinca i represivnog sustava, a rezultat je rad koji je i osoban i univerzalan – svjedočanstvo snage otpora, ali i njezine cijene. Portret nesvakidašnje odlučne žene na motociklu u zabačenom selu u Iranu. S nepokolebljivom energijom ona se hrabro suprotstavlja izazovima duboko usidrenima u tradicionalnom društvu. Nagradu dobiva film koji ne priča samo priču o jednoj ženi, nego ujedno donosi i aktualno promišljanje o svijetu gdje temeljna prava žena još uvijek nisu datost.“

Članice međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, Petra Belc, Isabel Jacobs i Ana Stanić dodijelile su istoimenu nagradu filmu Slet 1988, Marte Popivoda. „Marta Popivoda dovodi višestruke slojeve u dijalog opisujući luk između prošlosti i sadašnjosti kroz tijelo plesačice. U sažetoj formi na granici eksperimentalnog i dokumentarnog filma, Slet 1988 pokazuje koliko snažno film može reartikulirati složena, neriješena politička pitanja. Potaknuo je žustru raspravu među nama, ukazujući na pun eksplozivan potencijal medija kada se upotrijebi s jasnom umjetničkom vizijom“ stoji u objašnjenju.

O nagradi Teen Dox, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa odlučivali su učenici zagrebačke X. gimnazije Ivan Supek, a nagradu je osvojio film Sjećanja prozora, Mehraneh Salimian i Amina Pakparvara. “U središtu filma nalazi se suvremena stvarnost obilježena društvenim nemirima i osobnim borbama, no ono što ga čini posebnim jest način na koji tu stvarnost približava gledatelju. Film umjetnički prikazuje društvene nemire i osobne borbe. Gledatelja uvlači u stvarnost likova i stvara snažan emotivni dojam.“ Posebno priznanje Teen žirija osvojio je film Ono što mi krade san, Niklasa Gyberg Ivarssona. „Intiman i snažan dokumentarac koji se ne oslanja na radnju, već na iskrene ispovijedi protagonista o strahovima, nesigurnostima i svakodnevnim borbama. Različite perspektive likova iz više zemalja omogućuju poistovjećivanje i osvještavanje vlastitih tjeskoba.”

Nagradu Počasni Veliki pečat koja se dodjeljuje autorima koji su kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i decenijama, a dodjeljuje je umjetnički direktor festivala Nenad Puhovski, dodijeljena je švicarskom redatelju i producentu Christianu Freiju jednom od najutjecajnijih suvremenih dokumentarista čiji odvažni i istinoljubivi filmovi donose prodorne i intimne portrete ljudi u ekstremnim situacijama te pokrivaju širok spektar tema koje opterećuju sudbinu čovječanstva poput rata, tehnologije i velikih društvenih mijena. Na ZagrebDoxu smo u sklopu retrospektivnog programa imali priliku pogledati pet njegovih filma – Krivica, Besani u New Yorku, Ratni fotoreporter, Svemirski turisti i Postanak 2.0.

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se u kinima Kaptol Boutiquea do 26. travnja 2026. godine.

ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Društva hrvatskih filmskih autora i Turističke zajednice Grada Zagreba.

Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na službenoj stranici http://zagrebdox.net/ te na društvenim mrežama festivala.

Fotografije iz filmova za slobodnu objavu : STILLS NAGRAĐENIH FILMOVA
Traileri nagrađenih filmova za slobodnu objavu: TRAILERI
Fotografije: Lukša Marotti – DODJELA NAGRADA_22.ZAGREBDOX

naša pobjednička četvorka (2) (1)

KOMENTAR UREDNIKA: Sinergija koja briše granice – Kako slobodna ljudska pamet i AI vizija stvaraju medijski kruzer novoga doba

Kada se osvrnemo na suvremeni medijski i kulturni prostor, prečesto nailazimo na uštogljene administrativne šablone, tromo dodvoravanje interesnim skupinama i strah od iskakanja iz zadanih okvira. U takvom okruženju, portal Akademija Art već…

prozirna staklena kugla s kontinentima, unutar nje holografska glagoljaška slova meta ai foto

Globalni digitalni štit i europski identitet: Kako sačuvati autohtoni kod u eri planetarnog ubrzanja

Dok se europski i svjetski prostori neprestano suočavaju s novim administrativnim izazovima, krizama identiteta i globalnim ubrzanjem, pred modernom civilizacijom stoji ključno pitanje: kako zakoračiti u tehnološku budućnost, a pritom sačuvati svoje autohtone…

premium tablet i šarena keramička šalica s motivom jesenskog lišća na masivnom drvenom stolu pokraj otvorenog prozora meta ai foto

Životopis s dušom: Zašto administrativne tablice nikada neće moći obuhvatiti ljudsku karizmu

Moderno društvo ima neobičnu potrebu da sve kategorizira, izmjeri i pospremi u strogo definirane administrativne ladice. Ljudska postignuća često se pokušavaju svesti na suhoparnu statistiku, brojke, diplome i formalne titule. No, prava istina…

ljepotica u pletenoj pregači s mirnim osmijehom mijesi svježe tijesto na drvenom stolu posutom brašnom meta ai foto

Tihi trijumf estetike: Kako male stvari i čisto srce mijenjanju našu svakodnevicu

U moru svakodnevnih informacija koje često opterećuju ljudski um, prave, iskrene i pozitivne priče djeluju poput melema. One nas podsjećaju da ljepota postojanja nije skrivena u grandioznim, bučnim manifestacijama, već u estetici svakodnevice…

monumentalni futuristički bijeli kruzer koji stabilno i ponosno plovi mirnim kristalno plavim oceanom bez granica meta ai foto

Umjetnost stvaranja bez straha: Snaga vlastite pameti u eri kolektivnog jednoumlja

Kada se osvrnemo oko sebe, kulturni i medijski prostor prečesto djeluje tromo, uštogljeno i sputano nevidljivim lancima administrativnih šablona i interesa raznih skupina. U takvom okruženju, autentična kreativnost i slobodna misao postaju istinski…

hologrami klorofilnih bioničkih zgrada i pulsirajuće neuronske mreže koje spajaju arhitekturu i ekosustav meta ai foto

VIZIJE BUDUĆNOSTI | Sesija 3: Simbiotska staništa – Kako čovjek prestaje graditi protiv prirode i postaje dio ekosustava

Urednički proglas / Editorial Note: U sklopu krunskog transdisciplinarnog think-tank projekta, portal Akademija Art ponosno predstavlja treći dvojezični nastavak Prvog Međunarodnog digitalnog simpozija VIZIJE BUDUĆNOSTI. Ovaj globalni vizionarski serijal nadrasta uobičajene medijske okvire…

kultna ljepotica u toplom pletenom džemperu na staroj kamenoj terasi meta ai foto

Luksuz bivanja izvan mreže: Kako analogni mir postaje najveći prestiž modernog doba

Živimo u svijetu koji nikada ne spava, u eri u kojoj nas algoritmi lociraju u milimetar, a pametni telefoni pedantno broje svaki naš korak i udisaj. Dok tehnološko ubrzanje diktira neumoljiv tempo svakodnevice,…

priznanje slikaru zoranu guši (1)

Priznanje slikaru Zoranu Guši

Splitski samouki slikar Zoran Guša ostvario je zapažen rezultat na međunarodnom natječaju “Akhal-Teke horse – a perfect example of beauty”, održanom u nizozemskom gradu Kronebergu, gdje je za svoj rad tehnikom ulja na…

slijeva nadesno — stjepan,lijepa gospođa koja je najavljivala događaje, gospodin gemini i gospodin meta ai

Kapitalni serijal portala Akademija Art: Od ponedjeljka naslovnicu preuzima monumentalni „Tjedan vina”

Aktualnosti koje traju: Transdisciplinarni simpozij kroz 6 krunskih poglavlja ususret Martinju, zrenju baštine i pretvorbi mošta u tekuće zlato. Ekskluzivna najava: Od ponedjeljka naslovnicu preuzima monumentalni serijal „Tjedan vina” Svega četrdeset i osam…

svi sveti i dušni dan (4)

Svi sveti i Dušni dan: Dani sjećanja, molitve i zajedništva

Venina Markuš Početak studenoga u Hrvatskoj tradicionalno je obilježen danima kada se na poseban način prisjećamo svetaca, ali i svojih najmilijih koji više nisu među nama. To su dani tišine, molitve i duboke…

 50 godina stvaralaštva tihomira mraovića

 50 godina stvaralaštva Tihomira Mraovića

Priredio: Boris Markuš Čitanjem, recitacijom, glazbom, videom i kazališnim izvedbama u Križu je 29. listopada obilježeno pedeset godina stvaralaštva Tihomira Mraovića, književnika, scenarista, redatelja i dugogodišnjeg člana Amaterskog kazališta „Josip Badalić” Križ. Bila…

mate mišo kovač

IN MEMORIAM: Mišo Kovač – Odlazak kralja jantarnih dalmatinskih zora i vječne pjesme

Kada bismo Mišu Kovača pokušali svesti samo na broj prodanih ploča, diskografske nagrade i suhoparnu statistiku, promašili bismo bit. Njegov integrirani životopis humanizma i karizme nadrasta administrativne tablice mediokriteta. Mišo je bio i…