U subotu, 26. travnja, s početkom u 18 sati, na svečanoj dodjeli nagrada proglašeni su pobjednički filmovi dvadeset drugog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. Na festivalu koji je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren prošle nedjelje publika je imala priliku pogledati čak 112 dokumentarnih ostvarenja u šesnaest programskih cjelina, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset filmova u Međunarodnoj i osamnaest filmova u Regionalnoj konkurenciji.
Međunarodni žiri čiji su članovi bili David Borenstein, Christian Frei i Oliver Sertić dodijelio je Veliki pečat filmu Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi. „Snažan i poetičan film nastao prema fascinantnoj suradnji. Svi formalni elementi filma imaju jasnu svrhu u prikazivanju aktualne globalne teme kroz sirovu i intimnu perspektivu jednog nezaboravnog lika. Sorayin iskreni portret njezine borbe još ćemo dugo pamtiti“ stoji u obrazloženju žirija.
Posebno priznanje u Međunarodnoj konkurenciji 22. ZagrebDoxa dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Zadivila nas je gotovo taktilna slikovnost u prikazivanju preživljavanja pod pritiskom okrutnih uvjeta rada.“
U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar, a odluku je donio Regionalni žiri čiji su članovi bili Dalija Dozet i Clara Trischler. „Dok polako razotkriva tradiciju koja nestaje u suvremenim društvu, redateljica atmosferično bilježi i surovi planinski krajolik i nježne veze među glavnim likovima, braćom koja se međusobno oslovljavaju kao direktor, heroj, kauboj i šegrt. Kroz često duhovite ali i prerano odrasle a povremeno i ljute interakcije, bratska bliskost prelazi platno i postaje opipljiva. Ovi su likovi morali odrasti prebrzo, provodeći mjesece tamo gore, učeći se kako psovati, pušiti i biti kauboji. Bez signala, bez cesta, bez škole i s vrlo malo drugih ljudskih kontakata, čini se da su posljednji koji su ostali. I kao takvi, prisiljeni su pronaći svoje mjesto u svijetu. Očaravajući vizualni jezik i zvučni krajolik filma odvodi nas u meditativno stanje, dok istovremeno duboko propituje napetost života uhvaćenog između slobode i svrhe vlastitog postojanja.“
Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je filmu Mirna dolina, Sebastijana Borovčaka. „Film posvećen mnogim nevidljivim ljudima među nama koji iza sebe nisu ostavili nikakav trag, krečući se kroz minska polja, guste šume i ledene zime, ostavljajući svoje najdraže iza sebe. Ovaj dramaturški elokventan film precizno prati protagonisticu u želji da otkrije odjeke nestalih, nudeći nam nježnu i poetsku perspektivu, dok istodobno postavlja važna pitanja o ljudima koje europski migracijski sustav odlučuje zaboraviti.“
Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Jamillah van der Hulst, Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko osvojio je film Omama, Martina Herra. „Za izvrsnu uporabu kombinirane tehnike kojom se slika dirljiv i iskren portret članice obitelji koja razmišlja o životu, smrti i samoći.“
Posebno priznanje istog žirija dobio je film Zemlja muškaraca, Mariam Bakacho Khatchvani. “ Za gorak prikaz hrabrosti u jeku sistemske opresije i kulturnih uvjerenja, žiri nagrađuje posebnim priznanjem film Zemlja muškaraca. Kroz intimne vérité opservacije, ovaj film donosi rijedak pogled na unutarnji sukob unutar zajednice, omogućujući likovima da u potpunosti budu ono što jesu.“
U istom sastavu, dakle Jamillah van der Hulst, Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko odlučivao je i Mladi žiri, a Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Ekipa i kamera kao da su zbilja bili uronjeni u selo. Upravo je zato mikrokozmos grada prikazan vrlo dobro i različiti aspekti života prikazani su realistično. Zvuk je bio važan aspekt koji je učinio rudnik zasebnim likom u filmu.“
Nagrada Movies That Matter, za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava dodijelio je žiri u sastavu: Ondrej Kamenicky, Maja Prettner i Lidija Zelović, a pripala je filmu Lomeći prepreke, Mohammadreze Eynija i Sare Khaki. “Nagradu Movies That Matter odlučili smo dati filmu koji otkriva svakodnevnu borbu za dostojanstvo, jednakost i slobodu kroz intimna razmišljanja glavnog lika. Lika koji na početku osnažuje svoju neposrednu okolinu, no njezina se osnaženost zatim počinje širiti. Ona daje nadu, ne samo onima u filmu, nego i gledateljima. Film pažljivo prikazuje sukob glasa pojedinca i represivnog sustava, a rezultat je rad koji je i osoban i univerzalan – svjedočanstvo snage otpora, ali i njezine cijene. Portret nesvakidašnje odlučne žene na motociklu u zabačenom selu u Iranu. S nepokolebljivom energijom ona se hrabro suprotstavlja izazovima duboko usidrenima u tradicionalnom društvu. Nagradu dobiva film koji ne priča samo priču o jednoj ženi, nego ujedno donosi i aktualno promišljanje o svijetu gdje temeljna prava žena još uvijek nisu datost.“
Članice međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, Petra Belc, Isabel Jacobs i Ana Stanić dodijelile su istoimenu nagradu filmu Slet 1988, Marte Popivoda. „Marta Popivoda dovodi višestruke slojeve u dijalog opisujući luk između prošlosti i sadašnjosti kroz tijelo plesačice. U sažetoj formi na granici eksperimentalnog i dokumentarnog filma, Slet 1988 pokazuje koliko snažno film može reartikulirati složena, neriješena politička pitanja. Potaknuo je žustru raspravu među nama, ukazujući na pun eksplozivan potencijal medija kada se upotrijebi s jasnom umjetničkom vizijom“ stoji u objašnjenju.
O nagradi Teen Dox, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa odlučivali su učenici zagrebačke X. gimnazije Ivan Supek, a nagradu je osvojio film Sjećanja prozora, Mehraneh Salimian i Amina Pakparvara. “U središtu filma nalazi se suvremena stvarnost obilježena društvenim nemirima i osobnim borbama, no ono što ga čini posebnim jest način na koji tu stvarnost približava gledatelju. Film umjetnički prikazuje društvene nemire i osobne borbe. Gledatelja uvlači u stvarnost likova i stvara snažan emotivni dojam.“ Posebno priznanje Teen žirija osvojio je film Ono što mi krade san, Niklasa Gyberg Ivarssona. „Intiman i snažan dokumentarac koji se ne oslanja na radnju, već na iskrene ispovijedi protagonista o strahovima, nesigurnostima i svakodnevnim borbama. Različite perspektive likova iz više zemalja omogućuju poistovjećivanje i osvještavanje vlastitih tjeskoba.”
Nagradu Počasni Veliki pečat koja se dodjeljuje autorima koji su kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i decenijama, a dodjeljuje je umjetnički direktor festivala Nenad Puhovski, dodijeljena je švicarskom redatelju i producentu Christianu Freiju jednom od najutjecajnijih suvremenih dokumentarista čiji odvažni i istinoljubivi filmovi donose prodorne i intimne portrete ljudi u ekstremnim situacijama te pokrivaju širok spektar tema koje opterećuju sudbinu čovječanstva poput rata, tehnologije i velikih društvenih mijena. Na ZagrebDoxu smo u sklopu retrospektivnog programa imali priliku pogledati pet njegovih filma – Krivica, Besani u New Yorku, Ratni fotoreporter, Svemirski turisti i Postanak 2.0.
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se u kinima Kaptol Boutiquea do 26. travnja 2026. godine.
ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Društva hrvatskih filmskih autora i Turističke zajednice Grada Zagreba.
Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na službenoj stranici http://zagrebdox.net/ te na društvenim mrežama festivala.









CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su…
Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka…
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat,…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju…












