Skip to content

Osijek darovao zemljište za Veteranski centar

U veteranskom centru se na jednom mjestu osigurava provedba programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti

Boris Markuš

Izgradnja Veteranskog centra u Osijeku dio je nacionalne strategije za jačanje skrbi i rehabilitacije hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Osječki bi centar trebao svoja vrata otvoriti u rujnu 2028. Podsjetimo, veteranski centri već djeluju u Šibeniku, Petrinji, Sinju i Daruvaru.

Projekt uključuje i uređenje okoliša objekta te poboljšanje pristupnih površina

Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je odluku o darovanju zemljišta Republici Hrvatskoj kako bi se omogućila rekonstrukcija bivšeg hotela Mursa u veteranski centar. Projekt je dio šireg programa kojim se planira razvoj mreže sličnih centara u više hrvatskih gradova, a financira se kroz program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Korisnicima će biti dostupna podrška multidisciplinarnih timova stručnjaka kroz psihološku, tjelesnu, socijalnu i radnu rehabilitaciju. Ukupno je planirana izgradnja pet novih centara – osim Osijeka, gradit će se i u Krapini, Senju, Biogradu na Moru i Virovitici. Sadašnji i budući centri bit će od velike pomoći braniteljskoj populaciji i njihovim obiteljima.

Veteranski centar Osijek imat će standard opremljenosti četiri zvjezdice

Osijek će tako dobiti veteranski centar kojem će gravitirati korisnici iz Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije, odnosno oko 100 tisuća hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Radi se o lokaciji bivšeg hotela Mursa, jedinstvenoj lokaciji u kojoj već sada djeluju područni odjel Ministarstva hrvatskih branitelja, Centar za psihosocijalnu pomoć kao i županijski ured za branitelje te prvostupanjska liječnička vijeća za ostvarivanje prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Novi će se centri sufinancirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. 

aftertaste 14. 9. 26. doroteja. 4 (1)

Aftertaste je otvoren: otkrivamo cijene na Kvatriću

Kvaternikov trg u Zagrebu, postao je mjesto gdje se susreću dobra vina i gurmanski mirisi. Aftertaste organizira Vinart Pripremio: Tomislav Radić Na Safe Betu, gdje se nude , čaša vina kreće već od…

hnk 15. 9. 26. press hnk

Zagrebački operni festival uz rasprodane programe traje do kraja tjedna

Rasprodane izvedbe  Zagrebačkog opernog festivala, koji se  afirmirao kao relevantno međunarodno mjesto operne umjetnosti, suradnje i susreta s publikom. Pripremio: Tomislav Radić Četvrti međunarodni Zagrebački operni festival, koji se održava od 11. do…

Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (8): Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s ponosom predstavljamo lik i ostavštinu svete…

fotoklub zagreb pogled unatrag – svjetlo naprijed katalog pages to jpg 0001

Fotoklub Zagreb slavi 134 godine izložbom dokumentarne fotografije

Fotoklub Zagreb, najstarije fotografsko društvo u Hrvatskoj, obilježava 134. godišnjicu postojanja rođendanskim programom „Živjela fotografija!“. Središnji dio programa čini izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“, koja se otvara u subotu, 19. rujna 2026.…

vinkovci u ritmu jeseni tradicija, tambure i večer koju je otvorio jakov jozinović (12)

FOTO Vinkovci u ritmu Jeseni: tradicija, tambure i večer koju je otvorio Jakov Jozinović

Deseci tisuća ljudi na koncertu Jakova Jozinovića u Vinkovcima Venina Markuš Počele su 61. Vinkovačke jeseni Počele su 61. Vinkovačke jeseni, manifestacija koja i ove godine u prvi plan stavlja ono što je…

digitalna amnezija vs digitalni štit ai foto

PLUS: Digitalna amnezija vs. Digitalni štit – Tko će čuvati našu kulturnu baštinu u doba algoritama?

Živimo u paradoksalnom vremenu. Nikada u povijesti nismo stvarali, bilježili i pohranjivali više informacija, a istovremeno, nikada naša kolektivna memorija nije bila krhkija. Dok ulazimo dublje u drugu polovicu ovog desetljeća, suočavamo se…