Skip to content

Osijek darovao zemljište za Veteranski centar

U veteranskom centru se na jednom mjestu osigurava provedba programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti

Boris Markuš

Izgradnja Veteranskog centra u Osijeku dio je nacionalne strategije za jačanje skrbi i rehabilitacije hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Osječki bi centar trebao svoja vrata otvoriti u rujnu 2028. Podsjetimo, veteranski centri već djeluju u Šibeniku, Petrinji, Sinju i Daruvaru.

Projekt uključuje i uređenje okoliša objekta te poboljšanje pristupnih površina

Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je odluku o darovanju zemljišta Republici Hrvatskoj kako bi se omogućila rekonstrukcija bivšeg hotela Mursa u veteranski centar. Projekt je dio šireg programa kojim se planira razvoj mreže sličnih centara u više hrvatskih gradova, a financira se kroz program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Korisnicima će biti dostupna podrška multidisciplinarnih timova stručnjaka kroz psihološku, tjelesnu, socijalnu i radnu rehabilitaciju. Ukupno je planirana izgradnja pet novih centara – osim Osijeka, gradit će se i u Krapini, Senju, Biogradu na Moru i Virovitici. Sadašnji i budući centri bit će od velike pomoći braniteljskoj populaciji i njihovim obiteljima.

Veteranski centar Osijek imat će standard opremljenosti četiri zvjezdice

Osijek će tako dobiti veteranski centar kojem će gravitirati korisnici iz Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije, odnosno oko 100 tisuća hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Radi se o lokaciji bivšeg hotela Mursa, jedinstvenoj lokaciji u kojoj već sada djeluju područni odjel Ministarstva hrvatskih branitelja, Centar za psihosocijalnu pomoć kao i županijski ured za branitelje te prvostupanjska liječnička vijeća za ostvarivanje prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Novi će se centri sufinancirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. 

sveti maksimilijan kolbe

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom

Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna…

arkadija u doba algoritama — drveni stol s kistovima i laptopom s kodom, šalica kave

PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?

Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…

meta ai + gemini na kormilu — a kako drugačije — dok kruzer akademije art plovi

KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti

Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…

mp 28. 9. 26. mp 1

Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…

lagana, topla vizija novog maksimira meta ai

Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa

Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…

kjell west tritonus

Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga

Kjell West   TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…