Dragi rođaci Mustapići!
Okupili smo se danas u Hutovu, gdje nam korijeni sežu duboko u prošlost i odakle se raseljavasmo na sve četiri strane svijeta, među mnoge narode i jezike.
Pripala mi je iznimna čast i dužnost biti domaćin ovoga prvog rodovskog skupa na Mustapića vinogradini, „na našoj plemenitoj baštini“.
Kratko je vrijeme bilo od ideje o susretu, organiziranja Udruge „Mustapići“, do ovoga veličanstvenog skupa, ali je naša mladež, naša uzdanica uspjela sve ovo pripremiti. Bog je čuvao zdravu u budućnosti!
Pozdravljam vas, drage rođake, rodice, supruge i zetove koji dođoste da se licem u lice upoznamo, da se srdačno družimo i da više doznamo gdje su prvi spomeni i pradavni korijeni roda Mustapića.
Cijeneći mukotrpne žrtve naših predaka, posebno se sjećamo one naše starije braće iz Drugoga svjetskog rata i poraća kao i onih u posljednjem ratu koji su položili život na oltar Domovine. Zaslužni su i oni da mi danas ovdje na ovoj plemenitoj baštini Mustapića možemo u slobodi i zahvalnosti održati ovaj naš sabor.
A da znamo gdje su nam korijeni, zahvaliti možemo u prvom redu našim časnim precima i našim dumama, svećenicima naše Trebinjsko-mrkanske biskupije, najstarije biskupije uspostavljene od dolaska Hrvata kao i svećenicima drugih biskupija.
Čast mi je pozdraviti preuzvišenog biskupa dr. Ratka Perića i nazočne svećenike.
Pozdrave šaljem i svećeniku našega roda don Stipi Mustapiću na otok Pag, koji iz opravdanih razloga nije danas s nama te drugim rođacima koji su željeli biti ovdje s nama, a nisu mogli doći.
Pozdravljam i ovdje prisutne izabrane predstavnike mjesne vlasti na čelu s dr. Živkom Matuškom, načelnikom Općine Neum i načelnike susjednih općina (nabrojati??) i druge narodne predstavnike.
Pozdravljam i gradonačelnike i načelnike gradova iz drage nam domovine Hrvatske(nabrojati??).
Srdačna dobrodošlica i pripadnicima ostalih hutovskih rodova te svima ostalim prijateljima i gostima koji su danas s nama kako bi uveličali naš povijesni skup.
Pozdravljam i predstavnike svih javnih medija koji će vijest o skupu Mustapića pronijeti diljem svijeta.
A sada samo nekoliko riječi o podrijetlu Mustapića.
Po predaji naših starih i po upisima pročitanim u crkvenim maticama župe Gradac i drugih župa te povijesnim vrelima doznajemo da smo grana staroga hrvatskog plemena Đurđević ili Jurjević koje se na ovim prostorima spominje još u 15. stoljeću.
Potvrdu tradiciji da smo se nekada prezivali Đurđević nalazimo u spisima biskupskog arhiva u Dubrovniku u kojima je 1793. upisan Ilija, sin Filipa Đurđevića iz Hutova. Filip je pak u maticama župe Gradac upisan kao Filip Mustapić iz Hutova.
Prezime Mustapić u povijesnim vrelima prvi put nalazimo 1579. u trogirskom zaleđu u koje Mustapići dolaze kao izbjeglice iz Hercegovine. U istom popisu, uz Mustapiće, nalazimo i neka druga hercegovačka plemena.
Prvi pisani spomen Mustapića u Hercegovini potječe iz 1694., kada Mlečani dijele zemlju svojim pristašama, pa tako i Petru Mustapiću i njegovoj braći i rođacima u Osičenoj Međi (današnjoj Osječenici) i na Toplici u Hrasnu.
U gradačkim župnim knjigama Mustapići se prvi put spominju 1722. godine, kada je u maticu krštenih upisan Andrija, sin Stojana Mustapića iz Hutova.
Zanimljivo je i potrebno spomenuti da su pojedini župnici u gradačkim župnim knjigama u 18. st. često upisivali i oblik Mustafić, pa tako danas imamo naše Mustafiće iz Samobora ovdje s nama. Taj oblik prezimena zabilježen je 1539. na otoku Visu. Težak život u Hercegovini pod otomanskom vlašću i druge okolnosti nagnali su Mustapiće, i druge rodove, da potraže bolji i sigurniji život diljem Hrvatske i svijeta.
U Stanju duša don Grge Matuška, iz 1792. godine, navedene su dvije obitelji: Matina s dvanaestero čeljadi u Doljanima i Vïdina s petero članova u Čeljevu, župljani župe Hrasno. (300 godina župe Dubrave, str. ???).
Osim u Hutovu, rođaci nam danas žive i u Čeljevu, Doljanima, Komanju Brdu, Stocu, Popratima, Trijebnju, Čapljini, Mostaru, a mnogo je Mustapića iseljenika širom domovine i svijeta.
Danas najviše Mustapića živi u Republici Hrvatskoj, a posebno u okolici Imotskoga: u Grabovcu, Lovreću, Cisti Provo, Lokvičićima, Medovu Docu, Mustapića Drazi, Opancima te gradu Imotskom. Mustapići su napučili i Neretvansku krajinu: od Stolova, preko Komarne i Vala, Blaca, Opuzena i Metkovića. Mustapići žive i u Splitu, Dugopolju, Selcima na Braču, Dubrovniku te Zagrebu.
Još da spomenem i najčešća muška imena našega roda upisana u spomenute gradačke matice: Đure, Mato, Filip, Andrija, Ivan, Luka, Nikola, Miho, Ilija itd. A ženska?
Javili su nam se rođaci iz Argentine, Sjeverne Amerike, Australije i iz brojnih europskih država.
Sad kad sam se kratko osvrnuo na naše rodovsko podrijetlo, spomenut ću nekoliko istaknutijih pojedinca iz rodova Mustapića i Đurđevića.
Dominikanac Augustin Đurđević rodio se u Dubrovniku 1818., a umro 1874. Zapisan je i pod krsnim imenom Antun Mustapić. Podrijetlom je iz Hutova odakle mu se otac preselio u Dubrovnik. Kao svećenik je obnašao razne dužnosti, poučavao razne predmete, bio je biograf i vjerski pisac. Napisao je nekoliko vrijednih djela. Upisan je u knjigu Znameniti Hrvati 925. – 1925.
Martin Đurđević iz Doljana (1845. – 1913.). Otac mu se prezivao Mustapić. Nakon osnovne škole završio je Isusovačku gimnaziju u Dubrovniku. Nije postao svećenik, radio je kao državni službenik u više gradova. Pisac je čuvene knjige Memoari s Balkana 1858-1878, Sarajevo, 1910.; pretisak, Stolac, 2000. Važno je spomenuti da je Martin organizirao gradsku upravu Mostara na odlasku turske vlasti.
Prof. dr. sc. Zvonko Mustapić iz Lovreća, živio u Zagrebu. Nažalost, nije dočekao skup rođaka. Umro je Zvonko prije godinu i pol dana. Bio je dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. dr. sc. Mijo Mustapić u dva je mandata bio dekan Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. dr. sc. Ana Marija Mustapić iz Buenos Airesa. Ana je podrijetlom iz Lovreća, Hrvatska. Predaje na više svjetskih sveučilišta i autorica je više znanstvenih djela. Surađuje u hrvatskom časopisu „Studia Croatica“ koji izlazi u Beuenos Airesu.
I toliko je drugih uglednih članova našega roda, ali njihova imena ostavimo za objavu u knjizi Mustapići.
Zato odavde, s našega prvog skupa, molimo i zadužujemo mlade znanstvenike da do sljedećega susreta napišu knjigu o našem rodu, a mi ćemo pomoći što je do nas. Već je skupljeno dosta vrijedne građe, uspostavljeni su kontakti koji će se i dalje proširivati poslije današnjega skupa, još samo naći široka pleća za ovakav naporan a zahvalan trud za dobro i našega roda i naše hrvatske povijesti.
I na kraju, dragi rođaci i prijatelji: Zahvaljujemo Bogu na ovome danu, jedinstvenu u ovih 400 posljednjih godina, koji nam je omogućio da se skupimo iz svih zemalja svijeta! Hvala ocu biskupu na blagoslovu, župniku don Peri i svima vama na sudjelovanju, čime ste odali počast pokojnima, a poštovanje živima, uveličavajući ovaj doista povijesni trenutak roda Mustapića!
Srdačna hvala i od Boga plaća svim pokroviteljima i donatorima te svima ostalima koji su nam na bilo koji način pomogli da se ovaj skup ovako svečano upriliči.
Nadam se da ćemo iz Hutova otići s ljepšima uspomenama nego što su naša predhodnici stoljećima odlazili po bijelome svijetu.
Osjećajte se kao na vlastitoj djedovini i radujemo se novim susretima!
Orgulje i svjetlo preobrazili pašku Zbornu crkvu
Sinoć je, 15. rujna, u Zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu održan treći koncert 8. Zadar Organ Festivala. Mladi hrvatski orguljaš Mladen Bonomi, koji se posljednjih godina školovao i umjetnički razvijao…
Dan otvorenog Kazališta privukao brojne posjetitelje i ponudio pogled iza kulisa riječkog HNK-a
Jučerašnji Dan otvorenog Kazališta u HNK Ivana pl. Zajca bio je prigoda da se brojnim posjetiteljima otvore vrata gotovo svih prostora Kazališta, omogući pogled iza kulisa te otkriju brojne tajne i zanimljivosti kazališnog…
Hrabrost, ponos, čast – Postani policajac/policajka!
– Na natječaj se mogu prijaviti državljani i državljanke Republike Hrvatske koji imaju završenu srednju školu u trajanju od tri ili četiri godine te na dan 19. listopada neće imati navršenih 28 godina.…
SLOBODNE ASOCIJACIJE NA BAROK, skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramike
KERAMEIKON – Hrvatsko keramičarsko udruženje IZLOŽBENI PROGRAM CERAMICA MULTIPLEX 2026 „SLOBODNE ASOCIJACIJE NA BAROK“ skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramike aneks izložbe: „IZLOŽBA U IZLOŽBI“: predstavljanje belgijskih umjetnika-keramičara iz KERAMEIKONOVE „ZBIRKE SUVREMENE…
51. Samoborska glazbena jesen počinje programom posvećenim Ferdi Livadiću
51. Samoborska glazbena jesen od 18. do 27. rujna ponovno okuplja priznate domaće i strane umjetnike, najbolje mlade glazbenike te novu glazbu Srećko Bradić Od 18. do 27. rujna održava se 51. Samoborska…
“Grad ruševina”, drugi dio zavodljiva romantasy serijala “Vještica lutalica” Charisse Weaks
NOVO LUMENOVO IZDANJE: Grad ruševina Charisse Weaks Jelena Mandić-Mušćet Izašao je Grad ruševina, drugi dio zavodljiva romantasy serijala Vještica lutalica Charisse Weaks Malo je romantasy serijala uspjelo tako brzo i snažno osvojiti čitateljice…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (9): Sv. Franjo Asiški – Glasnik mira, ljubavi prema stvorenome i siromaštva
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U devetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik svetog Franje Asiškog, jednog…
Marijana Križanović: “Mislikovnica” – knjiga koja djetetu pomaže istraživati vlastite misli i emocije
Autorica Marijana Križanović stvorila je slikovnicu zanimljivog naslova Mislikovnica, koja od djeteta ne traži samo da je se čita, nego da dijete zastane, promatra, zaviri u vlastiti unutarnji svijet i prepozna svoje misli…
Prilig o knjizi E V A
William P. Young E V A Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio drugo izdanje romana Williama P. Younga E V A, u lijepoj privlačnoj opremi, u prijevodu s engleskoga Ele Varošanec, na…
Prilog o knjizi KOLIBA
WM. Paul Young K O L I B A Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio 6. izdanje romana KOLIBA,WM.Paula Younga i suautora Jacobsena i Cummingsa, u prijevodu s engleskog Filipa Krenusa, na…
Geste figura u pokretu u ciklusu Duška Šibla
Akademski slikar Duško Šibl, suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je iznimnog ugleda, cijenjen i od kritike ali i od publike za svoje djelo u kojemu se u posljednje vrijeme posebno ističe niz impresivnih…
🌐 MANIFEST NOVE AKADEMIJE ART: Kako tradicija i umjetnost plove na valovima budućnosti
Naš je sadržaj dinamičan, trenutan i prilagođen modernom čitatelju, s točno tempiranim sidrištima: 🚀 POGLED PREKO HORIZONTA: Novi svjetski serijal i vizije budućnosti Akademija Art dokazuje da joj ništa ljudsko, globalno ni nepoznato…












