Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
Kad semafor prijeđe u zonu komedije – Zašto i visokih 7:0 protiv Engleza donosi lekciju o miru, a ne dramu?
Sinošnji festival golova u našoj mreži protiv engleskog stroja pod vodstvom izbornika Bilića dokazuje staru istinu: kada brojevi postanu nerealni, drama gubi smisao, a nama ostaje samo – gospodski osmijeh i zdrav razum…
Slikarstvo iskrene emocije – Neven Otavijević s novim ciklusom ulja na platnu osvaja serioznošću i nadahnućem
Pred nama je impresivan opus zadarskog umjetnika koji kroz motive vrčeva, čaša i voća na stolu sugestivno progovara o trenucima kada je ono najljepše izgledalo daleko, a bilo je tako blizu U posljednjih…
Razigrane tajanstvene konstrukcije Hame Čavrka
istaknuti je suvremeni likovni umjetnik, akademski je kipar i grafičar, donedavni je profesor na APURI, autor je respektabilnog skulptorskog ali i slikarskog i grafičkog opusa Miroslav Pelikan Pred nama je nekoliko njegovih tajanstvenih…
Nikaragva oduševila publiku ZKM-a
Praizvedba drame Nikaragva Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, oduševila je publiku ZKM-a Ana Petričić Gojanović Oštra, duhovita i neugodno iskrena drama o zagrebačkoj obitelji na izdisaju osvojila je gledatelje, kao i glumačka ekipa: Katarina…
ZAPREŠIĆ – MOJ GRAD: Duša grada po mjeri čovjeka – Zašto Zaprešić s ponosom nosi naslov Grada mladih?
Povodom Dana grada, donosimo jesenji esej o prostoru u kojem se povijesna baština Novih dvora i sljemenska vizualna magija savršeno stapaju s energijom novih generacija koje ovdje stvaraju svoj dom i održivu budućnost…
Listopad u ZUK-u – 2. Poklon Zaprešiću
Zajednica u kulturi grada Zaprešića (ZUK) u listopadu donosi raznolik program posvećen posebnoj prigodi, 31. obljetnici grada Zaprešića. Većina manifestacija u ovom mjesecu upravo je osmišljena kako bi se proslavio rođendan grada Povodom…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (21): Sv. Blaž (Vlaho) – Nepokolebljivi čuvar i simbol slobode
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset prvom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Tropicana party u Opatiji
Glamurozna večer okupila je poznate uzvanike, a za glazbeni program pobrinula su se poznata imena hrvatske scene Ivana Delač Poliklinika Dentalsan proslavila 25 godina poslovanja uz glazbu, glamur i brojna poznata lica Odlična…
DJEČJI TJEDAN U KRIŽU
Pet dana igre, stvaralaštva, volontiranja i zajedništva – za veliko finale otvara se novo dječje igralište! Ivana Posavec Krivec Pod tradicionalnim motom „Ljubav djeci prije svega!“, Društvo „Naša djeca“ Vladimir Nazor Križ od…
HeadOnEast uzima prvi vikend – antikviteti preuzimaju drugi
Sajam antikviteta pomaknut na drugu subotu u listopadu Venina Markuš Sajam antikviteta u osječkoj Tvrđi ovog će mjeseca doživjeti iznimku u rasporedu. Umjesto uobičajene prve subote, održat će se 10. listopada 2026., na…
Digitalni identitet Starog kontinenta – Može li tradicija preživjeti u oblaku podataka?
Dok Bruxelles definira nove tehnološke standarde i digitalne novčanike, europska jutra i dalje mirišu na tradiciju. Kako u eri opće digitalizacije sačuvati ljudskost i šarm lokalnog načina življenja? Kada se iz staklenih dvorana…
80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka
Osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog života Boris Markuš 80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka – osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog životaMatica umirovljenika grada Osijeka obilježila je 80 godina postojanja i djelovanja,…












